Dogodilo se na današnji dan, 14. Novembar / Studeni

 

 

Danas je ponedeljak, 14. Novembar / Studeni 2016. godine .

Vako su vam se podjelili dani : 319. daun do iduće godine, 47 up , pa daun do kraja ovog ljeta.

Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ne mre ih čovjek ni pomirisati kako treba. A i kako bi?  Zadeverali ga nekom žurbom , ne m're glavu dići. Radi, rintači, beri lovu, preživi, ganjaj posao.

Nema onog polahko, požuri. Kad je dan trajao dvadeset četiri sata i bilo ga je aman sasvim dovoljno za sve rabote. I tada su bili takarli vremena, ali ne ovakva , na suvo takarli. Ono lud zbunjenog i usput zbunjeni blesavog. Ne zna se ko je blentaviji.

Prije se znalo ko koga takari. Sve je bilo podređeno rodnom takaru. I znalo se , utikač i utičnica su uvijek bili muškog i ženskog roda. Turiš ono u ono i sve je u redu. Mislimo ono muško u žensko, utikač u utičnicu.

Ne mere se ništa lijepo deseti dok ne ukantaš ono u ono. Muško u žensko.  Nema muzike i mašina ne mješa. Kako ćeš šta ćuti i vidjeti, ili oprati veš ako ne turiš utikač u utičnicu.

Danas se pogančeri osilili pa više ne znaš ko je muško , a ko žensko. Čeprkaju izmet jedno drugom.  Više nisu ni pogančeri. Sada su govančeri. Smrde na govna, govna jedna. Ne može im od smrada normalan čovjek prići. Žigosali sebe govnima za sva vremena. Na danu razdvajanja njima neće biti potrebna knjiga. Oni su se smradom i neljudskošću žigosali.

Ogadili nam se načisto, da moramo odmah pod tuš da se ne opoganimo.

Što bi poete rekli:

-Stanovnike Sodome i Gomore u  pržun namah.

U prevodu:

-Sve macolom treba zatuć da se prije pržuna dohvate.

 

565.- Umro je romejski (vizantijski) car Justinijan I Veliki koji je po dolasku na prijesto 527. težio da obnovi Rimsko carstvo sa sjedištem u Carigradu. Pokorio je 534. Vandale u severnoj Africi, 555. Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Po njegovom nalogu pripremljen je zbornik “Corpus juris civilis” u kojem je kodifikovno rimsko pravo. Sagradio je baziliku Sveta Sofija u Carigradu (532-37) koja je 1453. pretvorena u džamiju (Aja Sofija), a od 1934. je muzej.

-Mnogi misle da je carica Teodora imala veće bijele bubrege od Justinijana. Kao Justinijanova suvladarica, Teodora se aktivno bavila politikom carstva, a posebno se kao dostojan suvladar pokazala kad je ugušila pobunu Nika 532. godine.  Njenom intervencijom je spašena  Jutinijanova glava i kruna.

1263.-Umro je Aleksandar Nevski, ruski Veliki Knez Novgoroda i Vladimira centralna istorijska figura srednjevjekovne Rusije. Proslavio se svojim vojnim pobjedama protiv švedskih i nemačkih osvajača koji su pokušavali da zauzmu ruske zemlje.

1322.- Bitka kod Bylanda. Škotski vođa Robert the Bruce porazio je kralja Edvarda II i natjerao Engleze da prihvate neovisnost Škotske.

– Šteta što  Brus nije išao dalje. Ili što nije pozvao rođu Vilisa da sve sredi. Možda bi danas postojala Velika Škotska. Što ti je usud.

1533.-  Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara zauzeli su grad Kusko, prijestonicu carstva Inka, na teritoriji današnjeg Perua.

-Ostalo je istorija, klanje i genocid do istrebljenja. Tako glavni vatikanski vjeroznanci i inkvizitori rade.

1716.-Umro Gottfried Wilhelm Leibniz, njemačni matematičar, naučnik i filozof. Pripisuju mu se mnoga otkrića, između ostalih i prvi mehanički digitron koji je mogao množiti i dijeliti.

1770.-  Škotski istraživač Džejms Brus je otkrio da je izvorište Plavog Nila u jezeru Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.

1831.- Umro je Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof. Njegov filozofski stav je da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja – priroda – duh. Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje – Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status “drugobivstvene ideje”, ona je opredmećena Ideja. Djela: “Fenomenologija duha”, “Filozofija istorije”, “Nauka logike”, “Estetika”, “Filozofija religije”, “Enciklopedija filozofskih nauka”, “Filozofska propedevtika”, “Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama”.

-Hegelove bilo pa prošlo. Ne vratilo se, A da nije bio pametan bio je. Nije čudno kriza idealizma.

1838.- Rodio se jedan od velikana hrvatske književnosti – August Šenoa. Pjesnik, romanopisac, kritičar i feljtonist  najplodniji je i najutjecajniji hrvatski pisac 19.stoljeća. Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoini povijesni romani zauzimaju središnje mjesto u njegovu opusu. Napisao ih je pet: “Zlatarovo zlato”, 1871, “Čuvaj se senjske ruke”, 1875, “Seljačka buna”, 1877, “Diogenes”, 1878 i “Kletva”, 1880-81; nedovršeno djelo.

1840.-Rođen je francuski slikar Klod Mone (Claude Monet), jedan od osnivača impresionizma. Po njegovoj slici “Impresija, izlazak sunca”, izloženoj 1874. u Parizu, nazvan je cijeli slikarski pravac, koji će imati veliki utjecaj na razvoj likovnog stvaralaštva.

– Zlatni period slikarstva i umjetnosti.

1847.- U Švajcarskoj je izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam katoličkih kantona (Zonderbund), koji je okončan krajem istog mjeseca porazom Zonderbunda.

-Pogodite ko je podstrekao Zonderbudere na pobunu. Vatikan dabome.

1851.- Prvi puta je štampan roman Moby Dick Hermana Melvillea.

-Da nije američkog EPP – a nikad ne bi dostigao svjetsku slavu . U evropi je prošao nezapaženo. Istopok i jug pojma nemaju ko je Mobi Dik.

1863.-Rođen je belgijski hemičar Leo Bakeland (Baekeland), koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit.

-Da nije Bakelanda , ne bi bilo ni bakelita. To nam sasvim logički zvuči.

1885.- Kraljevina Srbija objavljuje rat Bugarskoj koji će završiti njenim potpunim porazom i nastankom moderne Bugarske.

1889.- Rođen je indijski državnik Džavaharlal Nehru, prvi premijer Indije nakon stjecanja nezavisnosti (1947-64), jedan od osnivača i istaknuti lider Pokreta nesvrstanih zemalja.

1891.- Rođen je kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. podijelio je Nobelovu nagradu za medicinu s Džonom Meklaudom, profesorom koji je nadgledao njihov rad. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.

1907.-  Rodila se Astrid Lindgren, švedska književnica, poznata po romanima za djecu Pipi Duga Čarapa.

-Nestašna pjegavka je bila rado viđen gost u kućama mnogih generacija.

1918.- Čehoslovačka je proglašena za republiku a Tomaš Masarik je izabran za prvog predsjednika Čehoslovačke.

1921.- Osnovana je Komunistička partija Španjolske.

1922.- BBC započinje s radio emitiranjem u Velikoj Britaniji.

-Poslije je BBC postao leglo pedofila.

1935.- Rođen je jordanski kralj Husein, koji je u 18.godini nasljedio oca, svrgnutog kralja Talala. Godine 1956. otkazao je britansko-jordanski ugovor iz 1948, nakon čega su Britanci napustili Jordan. U ratu sa Izraelom u junu 1967. borio se na strani Egipta, ali su njegove vojne snage 1970. likvidirale oružane formacije Palestinskog oslobodilačkog pokreta u Jordanu.

-Bio je nesvrstan. Ne zbog pokreta nesvrstanosti , već ni tamo ni vamo politike .

1940.- Nacističko bombardiranje Coventryja. Engleski grad Coventry poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je upravo na današnji dan 1940., za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata). Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36,000 zapaljivih bombi. Oko 60,000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno. Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni.

-Sve se vraća sve se plaća kada dođe čas.

1941.-  Nijemci ubili 9000 Židova u jednom danu. Njemačka je vojska bila u pohodu na Sovjetski Savez, u sklopu operacije Barbarossa. Na putu im se našao grad Slonim u današnjoj Bjelorusiji, koji je imao znatan broj židovskih stanovnika. Nijemci su u samo jednom danu ubili oko 9000 Židova u Slonimu, uništivši tako 70% židovske populacije. Sljedeće masovno ubijanje Židova dogodilo se 1942. godine. Uništenje židovskog geta odvijalo se po sljedećem obrascu: Nijemci bi blokirali sve izlaze iz geta, zatim bi ukrcali Židove na kamione i odvezli ih na rub grada. Tamo su već čekale iskopane rupe u koje bi bacali trupla nakon ubijanja.

-Nijemci su uvijek bili pedantni i sistematični. Naročito po pitanju regilisanja arijevskog rasnog problema po uzoru na Vatikan.

1955.-  Umro američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama, pisanim poslije Prvog svjetskog rata, prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočarenje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame “Okamenjena šuma”, “Idiotova radost”, “Neće biti noći”, scenariji za filmove “Duh putuje na zapad”, “Najbolje godine našeg života”.

1969.-NASA lansirala Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.

– Kažu druga misija i uzvanično potvrdila da mjesec ima stanovnike.

1971.- Vasionska sonda Mariner 9 je ušla u stacionarnu orbitu oko planete Mars kao prva letjelica koja je dosegla neku drugu planetu.

-Još uvijek nisu detetkovani mali zeleni marsovci.

1982.- Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice.

1983.- Prve američke krstareće rakete stigle su u britansku vazdušnu bazu Grinhem Komon, uprkos protestima pacifista.

1984.- U Los Anđelosu je uhapšen ustaški ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. U SAD je pobjegao 1948. ali su američke vlasti uporno odbijale da ispune jugoslovenski zahtjev za ekstradiciju. Izručen je 12. februara 1986, a u maju iste godine osuđen je na smrt. Umro je u zatvoru 1989.

-Igre bez granica i sa jedne i sa druge strane. Sve sami fašisti.

1985.-Erupcija vulkana Nevado del Ruiz uzrokovala smrt 23 000 ljudi u gradu Armero, Kolumbija.

-Hoće ljudi graditi gradove na rubovima vilkana. Kažu lava je plodno zemljište.

1988.-Palestinsko nacionalno vijeće prihvatilo je rezoluciju 242 UN, a time i novu političku strategiju koja podrazumjeva priznavanje države Izrael, mirovne pregovore o Bliskom istoku i odbacivanje terorizma.

-Priznavanje Izraela je bila  velika greška PLO  i čin legalizovanja  zapadnog  terorizma i sionističkog genocida pod patronatom SAD , Velike Brijatnije i Zapada.

1989.- Crnački pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji.

1991.- Kambodžanski princ Norodom Sihanouk vratio se u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.

– „ … a do smrti ostao je Kralj-otac Kambodže te je time zadržao mnoga prava koja je imao kao prijašnji konstitucionalni kralj.“

1999.-Stupile su na snagu sankcije UN protiv Avganistana donijete zbog odbijanja avganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena, koji je, prema tvrdnjama SAD, glavni organizator bombaških napada na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji.

-Počinje priprema za kontrolu narko tala na prostorima makovnjačke kraljevine.

2001.-Napad na Afganistan: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul.

-I napad se , očekivano , desio. CIA i vodeći svjetski dileri su zadovoljni.

2001.- Pet država nasljednica bivše SFRJ postigle su dogovor o početku priprema za preraspodjelu 74,5 miliona dolara u zlatu, što bi bila prva tranša ukupne zostavštine od oko dvije milijarde dolara.

2002.- Argentina je bankrotirala zbog nemogućnosti vraćanja kredita MMF-u.

-Ako ovako nastavi sa zaduživanjem i BiH čeka ista sudbina, ali sa mnogot ežim poslijedicama.Troglavata nacionalistička ažbaha ima rezervne domovine, narod nema ništa osim bijede.

 

Bookmark the permalink.

Komentariši