{"id":31614,"date":"2026-02-04T09:00:00","date_gmt":"2026-02-04T08:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=31614"},"modified":"2026-02-03T16:57:25","modified_gmt":"2026-02-03T15:57:25","slug":"dogodilo-se-na-danasnji-dan-4-februar-veljaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=31614","title":{"rendered":"Dogodilo se na dana\u0161nji dan 4.Februar \/ Velja\u010da"},"content":{"rendered":"
\n

Danas je\u00a0 Srijeda 4. Velja\u010da 2026. Latini bi rekli februar,normalno po Vukovom zboru.<\/p>\n

Spucalo se 35 dana.Nismo ih ni osjetili. Oni koji su ih osjetili sada nisu svjedoci sa ovog svijeta. Sada negdje drugo svejdo\u010de. Nema laganja.Ni\u0161ta se ne mo\u017ee slagati , a ni sakriti .<\/p>\n

\u0110e'\u0161 ba lagat a sude ti \u010dasni suci.<\/p>\n<\/div>\n

Nije to ko opvde.\u00a0 Ovde se mo\u0161 i sa\u00a0 pokojnim Titom\u00a0 i rahmetli\u00a0 Alijom zakleti ,\u00a0 ne\u0107e ti se vjerovati. Ono, zakletba Titom je vjerodostojna, ali je tronacionalisti\u010dka a , uglavnom fa\u0161isti\u010dka i profa\u0161isti\u010dka bagra uprljala, da bi zata\u0161kala svoj plja\u010dka\u0161ke namjere.<\/p>\n

E sada se vi pazite \u0161ta vam je raditi Imate 330 dan za razmi\u0161ljanje. Pazite s kim \u0107ete se zaklinjati. I \u0161to bi se uop\u0161te zaklinjali?<\/p>\n

\u010casnim ljudima se vjeruje na rije\u010d.<\/p>\n

A ne\u010dasnim ni\u0161ta ne poma\u017ee. Pogan . Ne mo\u017ee\u00a0 se spasiti od pr\u017euna, jer su im njihove zakletva ulaznica za pakleno mjesto.<\/p>\n

Mrsko nam dalje \u0161iriti pri\u010du, prelijep je suna\u010dan i vedar dan.<\/p>\n

A u takvom danu na samo lijepe stvari padaju na pamet.<\/p>\n

Recimo Ona i\u00a0 ONA.<\/p>\n

Tako nam zapisano.<\/p>\n

\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n

-Ona je i ONA<\/p>\n

<\/div>\n

U prevodu :<\/p>\n

-Ne mo\u0161 im kao ni anamo onoj pera odbiti.<\/p>\n

E nemojte nas sad \u0107erati da o nepoderivoj ponavljamo pri\u010du. Ne valja pri\u010dati o nepoderivoj. Treba je stalno poku\u0161avati derati<\/p>\n

\n

Da vidimo \u0161ta se de\u0161avalo na dana\u0161nji dan,<\/p>\n

211.- Umro rimski car Lucije Septimije Sever Pertinaks, osniva\u010d dinastije Severa, koji je ograni\u010dio vlast Senata, umjesto kojeg je \u201cCarski savjet\u201d po\u010deo da izdaje zakone. Oslanjao se isklju\u010divo na armiju i tako utro put tzv. vojni\u010dkom despotizmu poslije njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na prijesto 285. cara Gaja Dioklecijana.<\/p>\n

1536.-Francuski kralj Fransoa I u\u0161ao u savez s turskim sultanom Sulejmanom I da bi se suprotstavio Habsburgovcima<\/p>\n

1694.- Umrla ruska carica Natalija Kirilovna Nari\u0161kina.<\/p>\n

Postala je druga supruga cara Alekseja I 1. februara 1671. Carski par je zajedno imao troje djece, dvije carevne i budu\u0107eg cara Petra.<\/p>\n

Car Aleksej je umro 1676. godine te ga je naslijedio najstariji sin iz prvog braka, Fjodor III. Godine 1682. umire i sam Fjodor, te tako Natalijin sin postaje car, a ona njegov regent. Otac joj je slu\u017eio kao savjetnik tokom regentstva. Dva Natalijina brata su poginula u pobuni 15. maja 1682. godine, a njen otac je bio prisiljen zarediti se. Nakon ove pobune Nataliju je na mjestu regenta zamijenila njena pastorka, k\u0107erka Alekseja I iz njegovog prvog braka i polusestra Petra Velikog, Sofija Aleksejevna.<\/p>\n

Za vrijeme Sofijine vlasti Natalija je \u017eivjela u sirmoa\u0161tvu. U augustu 1689. godine Petar je preuzeo carsku vlast od polusestre, te se Natalija ponovo vratila na dvor. Umrla je 4. februara 1694. godine nakon kratke bolesti.<\/p>\n

1746.-Ro\u0111en poljski nacionalni junak Tadeu\u0161 And\u017eej Bonaventura Ko\u0161\u0107u\u0161ko, ameri\u010dki general, u\u010desnik Ameri\u010dkog rata za nezavisnost i a\u0111utant D\u017eord\u017ea Va\u0161ingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska pora\u017eena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on ranjen i zarobljen. Pu\u0161ten je na slobodu 1796. pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije, poslije \u010dega je oti\u0161ao u izbjegli\u0161tvo i 1817. je umro u \u0160vajcarskoj.<\/p>\n

1783.-Velika Britanija je proglasila kraj neprijateljstava s SAD i odmah uspostavila trgova\u010dke i putni\u010dke veze. Nekoliko godina kasnije, farmeri u Massachusettsu po\u017eeljeli su povratak kralja, no njihov je oru\u017eani protest slomljen u kratkom roku, upravo na dana\u0161nji dan.<\/p>\n

1789.-Kongres SAD-a imenovao je Georgea Washingtona (1732.- 1799.) za prvog predsjednika zemlje.<\/p>\n

To je ozvani\u010dilo vladanje jevreja i masona U SAD.<\/p>\n

1815.-Ro\u0111en Josip Juraj Strossmayer (na slici), biskup \u0111akova\u010dko-bosanski i srijemski (od 1849.-politi\u010dar, kulturni djelatnik i pisac.<\/p>\n

1881.- Ro\u0111en ruski vojskovo\u0111a i politi\u010dar Kliment Jefremovi\u010d Voro\u0161ilov, mar\u0161al SSSR, u\u010desnik revolucije 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U gra\u0111anskom ratu od 1918. do 1920. uspje\u0161no je vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionisti\u010dkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svjetskom ratu je komandovao jedinicama Sjeverozapadnog pravca i Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamjenik sovjetskog premijera, a potom, poslije smrti komunisti\u010dkog diktatora Josifa Staljina, do 1960. predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.<\/p>\n

1889.-Ro\u0111en je istori\u010dar Viktor Novak, profesor Zagreba\u010dkog, potom Beogradskog univerziteta, \u010dlan Srpske akademije nauka i umjetnosti i osniva\u010d Istorijskog instituta Akademije, koji je nau\u010dno dokazao \u010dudovi\u0161ne razmjere usta\u0161kog genocida nad Srbima i zlo\u010dina\u010dku ulogu Rimokatoli\u010dke crkve tokom Drugog svjetskog rata. U Drugom svjetskom ratu je hap\u0161en i zatvaran u Banji\u010dki logor. Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i istorije knji\u017eevnosti. U kapitalnom djelu \u201cMagnum krimen\u201d, objavljenom ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, dokumentovao je zlo\u010din genocida usta\u0161kog marionetskog re\u017eima nad Srbima u tzv. Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj.<\/p>\n

Slu\u017ee\u0107i se neoborivom dokumentacionom gra\u0111om, razotkrio je ogromnu zlo\u010dina\u010dku ulogu Vatikana i rimokatoli\u010dkog klera, uklju\u010duju\u0107i zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ne samo u nasilnom prekr\u0161tavanju Srba nego i u neposrednom potpomaganju genocida, \u010dak direktnom u\u010de\u0161\u0107u rimokatoli\u010dkih sve\u0161tenika u zlo\u010dinima, \u0161to je izazvalo gnjev Rimokatoli\u010dke crkve. Djela: \u201cAntologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva\u201d, \u201cLatinska paleografija\u201d, \u201cVatikan i Jugoslavija\u201d, \u201cSkriptura Beneventana\u201d, \u201cEvangeliarijum spalatense\u201d, \u201cMasarik i Jugosloveni\u201d, \u201cIz rimske knji\u017eevnosti\u201d, \u201cSveslovenska misao\u201d, \u201cDva antipoda\u201d, \u201cFranjo Ra\u010dki\u201d, \u201cValtazar Bogi\u0161i\u0107 i Franjo Ra\u010dki\u201d, \u201cNikola Vuli\u0107, nau\u010dnik i \u010dovek\u201d, \u201cZbornik za istoriju, jezik i knji\u017eevnost srpskog naroda\u201d.<\/p>\n

1897.- Ro\u0111en nema\u010dki politi\u010dar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonema\u010dki kancelar od 1963. do 1966, pobornik neoliberalne ekonomije i glavni tvorac nema\u010dkog \u201cprivrednog \u010duda\u201d.<\/p>\n

1900.-Ro\u0111en francuski pisac \u017dak Anri Mari Prever, nazvan \u201cpjesnik Pariza\u201d. Po\u010deo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sa\u017eete forme. Njegovu poeziju karakteri\u0161u revolt, mladala\u010dki cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je vi\u0161e poetskih scenarija, mo\u017eda najljep\u0161ih u francuskoj kinematografiji, za filmove re\u017eisera Marsela Karnea \u201cObala u magli\u201d, \u201cHotel Sjever\u201d, \u201cDan se ra\u0111a\u201d, \u201cLJubavnici iz Verone\u201d, \u201cDjeca raja\u201d, \u201cVrata no\u0107i\u201d. Djela: zbirke pjesama \u201cRije\u010di\u201d, \u201cVeliki prolje\u0107ni bal\u201d, \u201cKi\u0161a i lijepo vrijeme\u201d.<\/p>\n

1901.- Umro je advokat, novinar i pisac Svetozar Mileti\u0107, vo\u0111a Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokreta\u010d i vode\u0107a li\u010dnost Ujedinjene omladine srpske, potom osniva\u010d i vo\u0111a Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je u\u010dio u Novom Sadu, Modri i Po\u017eunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Be\u010du, gdje je doktorirao 1854. Ve\u0107 na studijama imao je zna\u010dajnu ulogu me\u0111u panslavisti\u010dkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osu\u0111en na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhap\u0161en i poslije godinu i po dana u istra\u017enom zatvoru osu\u0111en na pet godina robije za veleizdaju.<\/p>\n

1904.-Japanska ratna mornarica blokirala rusku dalekoisto\u010dnu luku Port Artur, \u0161to je ozna\u010dilo po\u010detak rusko-japanskog rata.<\/p>\n

1913.-Ro\u0111ena je Rosa Parks (1913.- 2005.) afro-ameri\u010dka aktivistica za ljudska prava, koju ameri\u010dki Kongres progla\u0161ava\u00a8majkom modernog Pokreta za ljudska prava\u00a8. Rosa Park decembra 1955. odbija da,\u00a0 na zahtjev voza\u010da, ustupi svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhi\u0107enje, su\u0111enje izaziva bojkot, \u0161to se smatra promocijom Pokreta za ljudska prava.<\/p>\n

1930.- Ro\u0111en je\u00a0 Borislav Peki\u0107 u Podgorici. Peki\u0107\u00a0 je romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psiholo\u0161ku i dru\u0161tvenu analizu, pro\u017eetu ironi\u010dnim odnosom prema svijetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji \u201cSavez demokratske omladine Jugoslavije\u201d poslije Drugog svetskog rata, proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osniva\u010da obnovljene Demokratske stranke 1989. godine. Djela: romani Vreme \u010duda, Hodo\u010da\u0161\u0107e Arsenija Njegovana, Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana, Kako upokojiti vampira, Zlatno runo, Atlantida, Novi Jerusalim, Argonauti, Pisma iz tu\u0111ine, Godine koje su pojeli skakavci, Besnilo, drame Kako zabaviti gospodina Martina, Na ludom belom kamenu, scenario za film Dan \u010detrnaesti. Umro je u Londonu, 2. jula 1992. godine.<\/p>\n

1938.-Pripremaju\u0107i se za rat, Adolf Hitler preuzeo resor ministra rata nacisti\u010dke Njema\u010dke, a za \u0161efa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.<\/p>\n

1940.-Sovjetske trupe probile front u Kareliji u sovjetsko-finskom ratu, zapo\u010detom u novembru 1939. Finci su u po\u010detku imali uspjeha, ali je rat poslije prodora u Kareliju okon\u010dan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim 12. marta 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na \u0161tetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.<\/p>\n

1945.- Na Jalti se sastaju Roosevelt (SAD), Churchill (UK) i Staljin (SSSR), zajedno sa vojnim i civilnim stru\u010dnjacima kako bi donijeli odluke o tome kako \u0107e izgledati svijet poslije Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Invalid,pjano i ubica kroje sudbinu svijeta.\u0160ta se mo\u017ee,zato je svim zemljanima sudbina uglavnom mu\u010dna.Blago re\u010deno.<\/p>\n

1946.-Predsjednik marionetske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svjetskom ratu general Milan Nedi\u0107, prema zvani\u010dnoj verziji, izvr\u0161io samoubistvo tokom istra\u017enog postupka. Prije rata je bio na\u010delnik General\u0161taba i ministar vojske i mornarice i u vrijeme invazije nacisti\u010dke Njema\u010dke je komandovao Tre\u0107om grupom armija. U vrijeme okupacije bio je izdajnik u slu\u017ebi okupatora.Mala maca u pore\u0161enju sa genocisdnim ubicom ,\u010detnikom Dra\u017eom Mihajlovi\u0107em.<\/p>\n

1948.-Cejlon (sada\u0161nja \u0160ri Lanka) dobio samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.<\/p>\n

1961.-U Angoli oslobodila\u010dki pokret po\u010deo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na \u0161ta je re\u017eim u Lisabonu odgovorio o\u0161trom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975.<\/p>\n

Represija kolonizatora(porobljiva\u010da) obi\u010dno je sinonim za klanje.<\/p>\n

1966.- Prilikom pada japanskog putni\u010dkog aviona \u201cboing 727\u201d u Tokijski zaliv poginula 133 putnika i \u010dlana posade.<\/p>\n

1972.-Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo Isto\u010dni Pakistan kao nezavisnu dr\u017eavu Banglade\u0161.<\/p>\n

1974.- Grenada stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.<\/p>\n

1976.-U Gvatemali u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, milion i po ostalo bez domova.<\/p>\n

1976.-Glavni grad Mozambika Lorenso Marke\u0161 preimenovan u Maputo.<\/p>\n

1980.-Umro srpski slikar Stojan Aralica, \u010dlan Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od vode\u0107ih umetnika srpskog slikarstva\u00a0XX veka.<\/p>\n

1989.-U oru\u017eanoj pobuni oboren diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, du\u017ee od bilo koga u 20. vijeku u nekoj od ju\u017enameri\u010dkih dr\u017eava. U pobuni je poginulo vi\u0161e od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsjednik Paragvaja je postao general Andres Rodriges.<\/p>\n

1990.- U teroristi\u010dkom napadu na autobus sa izraelskim turistima u Egiptu poginulo 9 turista i 2 egipatska policajca, 20 osoba ranjeno.<\/p>\n

1992.-Hugo Ch\u00e1vez predvodio poku\u0161aj preuzimanja vlasti u Venecueli vojnim udarom; nekoliko stotina ljudi je poginulo, pu\u010d je propao, a Ch\u00e1vez je zatvoren.<\/p>\n

1994.- Savjet bezbjednosti UN osudio vojno prisustvo Hrvatske u BiH, upozoravaju\u0107i je da \u0107e preduzeti o\u0161tre mjere ukoliko hrvatske trupe ne budu povu\u010dene sa tih podru\u010dja.<\/p>\n

1994.-Tokom srpsko-crnogorske- \u010detni\u010dke i hrvatske \u2013 usta\u0161ke agresije na BiH \u00a0u sarajevskom predgra\u0111u Dobrinja 9 ljudi poginulo i 15 ranjeno od \u010detni\u010dke artiljerijske granate. Me\u0111u nastradalima, koji su \u010dekali u redu za humanitarnu pomo\u0107, bilo i troje dece.<\/p>\n

1997.-U sna\u017enoj oluji sudarila se 2 vojna izraelska transportna helikoptera tipa \u201cCH-53 Sikorski\u201d koja su prevozila elitne jedinice. Poginula 73 vojnika.<\/p>\n

1998.-U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u severnoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo najmanje 4.500 ljudi.<\/p>\n

2000.-Formiranje nove austrijske koalicione vlade sa ekstremno desni\u010darskom Slobodarskom strankom Jerga Hajdera izazvalo proteste u Be\u010du i drugim mestima u Austriji. Izraelski ambasador napustio Be\u010d, Evropska unija uvela politi\u010dke sankcije Austriji.<\/p>\n

2003.-Formirana dr\u017eavna zajednica Srbija i Crna Gora, zasnovana na ravnopravnosti dviju dr\u017eava \u010dlanica, tj. dr\u017eave Srbije i dr\u017eave Crne Gore.<\/p>\n

Malo po\u0161ljen je rasformirana.Niko nije lud sa SANU na\u010dertanijama tikve saditi i ovce \u010duvati.<\/p>\n

2003.-Studenti Harvarda, Mark Zuckenberg i Dustin Moskovitz, u svojoj sobi na sveu\u010dili\u0161tu stvaraju dru\u0161tvenu stranicu sa namjerom da se sa prijateljima dopisuju, dru\u017ee, razmjenjuju fotografije. Tada nisu ni slutili koliku slavu i bogatstvo \u0107e im donijeti Facebook, koji je nakon lansiranja na internet, za samo par dana imao 50.000 korisnika.<\/p>\n

2005.-Parlament Ukrajine imenovao je Juliju Timo\u0161enko za novu premijerku.<\/p>\n

Pletenica je poslije zavr\u0161ila u pritvoru,pa iza\u0161la,pa oti\u0161la u zatvor,pa iza\u0161la.Sada se odmara ili ne\u0161to smjera. Ko \u0107e ga znati?<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je\u00a0 Srijeda 4. Velja\u010da 2026. Latini bi rekli februar,normalno po Vukovom zboru. Spucalo se 35 dana.Nismo ih ni osjetili. Oni koji su ih osjetili sada nisu svjedoci sa ovog svijeta. Sada negdje drugo svejdo\u010de. Nema laganja.Ni\u0161ta se ne mo\u017ee slagati , a ni sakriti . \u0110e'\u0161 ba lagat a\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-31614","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31614"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":116800,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31614\/revisions\/116800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}