I bolje \u0161to se sam hekno. Ina\u010de bi ga oni nestali. Samo ga jednog dana ne bi bilo. Osililo se to mom\u010de vo Bjelave. Po\u010delo mjerkat cigan\u010dicu , koja je tek prvu bindu na ma'alu izbacila. Da je po mirisu prepoznaju. Pazite se sti\u017ee nova koka \u00a0.<\/p>\n
A bila je tek kokica.A i ona mu se sama od sebe ,\u00a0\u00a0 oko skuta po\u010dela uvijati.
\n-o\u0107e ti peva , o\u0107e ti igra, o\u0107e ti me\u0161a ,\u00a0 sve za banku , mahala\u0161u sarajevski…o\u0107e , o\u0107e da ti me\u0161a i d\u017eabe ako treba…<\/p>\n
Za banku se tada mogo kupiti def, a kokica ga jo\u0161 nije bila zaradila. Niko ne da banku tek tako. Deba je htio.Imao je banki na pretek, za mnogo defova.<\/p>\n
Ali?<\/p>\n
Vi\u0161e mu nije mu zamje\u0161ala. Ni zapjevala ni zaplesala. Ni d\u017eab d\u017eaba , ni za banku. Nije ni zaplakala. Nije imala vremena. Mje\u0161ala drugome i plakala , za ljubav.<\/p>\n
Krv se ne vidi. Ublijedio Deba,mrtav hladan, nije ga briga za \u0111igeru.\u010co'ek bi reko meit. I tek kada je krv prestala curiti i krug oko Cicvari\u0107a sokaka napravila , zovnu\u0161e pomo\u0107 sa srvenim krstom na bijelom autu.<\/p>\n
Neko bi reko Ciganska posla. A nisu . To su najciganskija posla. Morali ga prvo protrkeljati.<\/p>\n
Na\u0111o\u0161e samo prazan takulin.Nigdje one njegove garavuse. Sjeti\u0161e se , Deba joj se zakleo na vjernost \u00a0do groba. A cigan\u010dice nikad ne idu na groblje. Osim o \u0110ur\u0111evdanu. A njihov je bajoneta odnijela.<\/p>\n
Debi ni\u0161ta \u00a0nije bilo. Jedva sebi do\u0161o. Unutra\u0161nje krvarenje obilno nastupilo. \u00a0Prava\u00a0 poplava u trbu\u0161noj duplji, ka\u017eu he\u0107imi .<\/p>\n
Dvadeset devet \u0161avova imo. Jedan falio do trideset. Vala mogli su \u00a0je jo\u0161\u00a0 mal\u010dice recnuti da zaokru\u017ee na paran broj. \u00a0Re\u010deno sve je u parovima. Ne\u0161to ovo nije u redu.<\/p>\n
Ponovo zavirimo u Debinu jetru i vidimo , trideseti \u0161av se sam od sebe pristavio. Sve nam jasno. Frka je onaj trideseti, parni , najsvjetliji, najkrvaviji \u0161av. Lenji bi da ne\u0161to \u00a0lane , o sve se \u00a0vra\u0107a – nju pi\u0161emo. Nama se ne da, \u00a0dosadno je to.A i podrazumjeva se, u sva\u010dijem \u017eivotu i misli.<\/p>\n
Ibretili se doktori, vako ne\u0161to nema ni enciklopediji bratanica. \u00a0Lijevom i desnom se nogom po \u010delenki, po \u0161aba\u010dki desnom i lijevom, do pupka , krstili. Gazom nafajtali pet litri krvi , a ona i dalje kulja. Ka\u017eu bilo krvi ko sa dva zaklana kurbana.<\/p>\n
Deba poslije pri\u010dao da je tu krv za dva kurbana nanijetio za Onu i Frku. Za onu jer je nije mogo spasiti. Za Frku jer ga ona nije mogla spasiti. Tante za tante. To se Deba za njih dvije htio iskrvariti \u00a0i iskupiti. A za Ankicu \u017eivot dati. Sasvim realne opcije. Ali ispade, Ankica nije zaslu\u017eila njegov \u017eivot, a Ona i Frka jesu njegovu krv. Kada bolje razmisli , to mu se \u010dini najpravednije .<\/p>\n
Sada je ostalo samo jedno pitanje . Kome pokloniti dvadeset devet \u0161alova?\u00a0 \u00a0Onaj jedan ne da nikome. Malo je umoran. Ne\u0107e sad o tome razmi\u0161ljati. Ne\u0161to je umoran, a nije mu jasno zbog \u010dega.<\/p>\n
U komi, kom si kom sa; dva dana se Deba komiro. Sanjo Onu i Frku, Ankicu nije. Nikad nam nije ispri\u010dao kakav je\u00a0 san o Onoj usnio. Nikad nam nije ispri\u010do ni ko Ona , ni \u0161ta ni kako , ni za\u0161to.<\/p>\n
Dobro je \u0161to Deba nije tada\u00a0 rikno. Vako nije tajnu o Onoj ponio u grob. Mo\u017eda nam je jednom ispri\u010da. Mada nas ta pri\u010da nikad nije interesovala. Jedino \u00a0ako Ona nije Ona. E, u tom sli\u010daju svi bi smo se pretvotrili u uho.<\/p>\n
A Frka mu u snu , druga\u010dija , sva nekako \u00a0magli\u010dasta. I nema ni jednog \u0111uguma. Blista i svjetluca: nje\u017ena, umiljate i prelijepa. U bijeloj anteriji sjaji , kao an\u0111elak neki. I bolero ple\u0161e kad god je sanja.<\/p>\n
Njen\u00a0 glas mu govorio:<\/p>\n
-Nemoj bolan sada mandrknut , bolje ti je. Pr\u017eun te garant\u00a0 \u010deka, vrati se, na\u010dini koje dobro , mo\u017eda hajruje\u0161 hladovinu.<\/p>\n
Poslije tog sna se Deba probudio. Valjda jetra od \u017eivota ve\u0107 o\u010dvrsla bila. Od silnog lokanja se \u00a0u formaldehid \u00a0fermentanisala.<\/p>\n
Poslije vojske je samo Frku tra\u017eio. Nije je na\u0161ao. I\u0161o joj ku\u0107i nema je. \u00a0I\u0161o joj u \u0161tali, nema je. Vidio ljulja\u010dka na jendom u\u017eetu visi. Valjda se niko zbog toga ne ljulja. I\u0161o u Vranje , nikad \u010duli za nju. Ka\u017ee:<\/p>\n
– Frka Mitina \u010derka.<\/p>\n
-Nema ovdje ni jednog \u017eivog Mite. A o \u00a0mrtvima sve najbolje . \u010cak i kad ubiju dijete. Nije bitno, njihovo ili kukavi\u010dije. Maksum\u010de je maksum\u010de. Grehota na djecu ruku dizat. I na \u017eensko \u010deljade.<\/p>\n
Oti\u0161o kod Dobrog, ovaj mu re\u010de .
\n-Da si ti \u017eiv i zdrav Frka se udala , ha \u00a0si sa Ankicom po\u0161o. Eno je ima dvoje djece. Ne prilazi joj , zlo \u0107e\u0161 pro\u0107i.<\/p>\n
Jednom sreo Ankicinu najbolju drugaricu.<\/p>\n
Ista Frka, ni tetka joj, pokoj njezinoj du\u0161i, nije toliko nalikovala.Bija\u0161e to jedno ubavo djevoj\u010de vo Ma\u0107edonije.<\/p>\n
Zemljotres pro\u017eivjela, osam godina imala.<\/p>\n
Mrkli mrak, nigdje zgrade, ni 85 posto drugih , totalka i nema ih vi\u0161e. Ona na petom spratu, na krevetu sa sestrom malom \u00a0se probudila. \u010cetiri sata i 17 minuta bilo, tako joj reko\u0161e. Tada nije znala gledati vrijeme na zvijezde.<\/p>\n
Roditelji dva metra od njih vise, za lift se dr\u017ee. Nigdje maknut nisu mogli, niti \u017eele. Smrti i mokra\u0107e na sve strane.<\/p>\n
Vlast re\u010de preko hiljadu mrtvuh, dvjesta iljada du\u0161a bez doma ostalo. Dobra im procjena; Ne\u0161to vi\u0161e od od hiljadu mrtvih.To je 25.9o9 je manje kako vojskinog prora\u010duna , nezvani\u010dnog. I u pravu je vlast,broj poginulij je bio preko hiljadu. Dvije,\u00a0 tri, desetina iljada manje ili vi\u0161e, gore – dole, koga briga.<\/p>\n
Vri\u0161tanje, \u00a0jauci, lede djetetu krv u \u017eilama. Sat-dva poslije do\u0111o\u0161e crvena kola. \u00a0Jedva ih nekako spusti\u0161e. Zgrada zadrhti, stepenice nazad i sve tako. Dva sata ih spu\u0161tali. Kada su su ih spustili , ostatak zgrade se samo skljoko.<\/p>\n
Tada prvi put oficirama dozvolili da mogu sami prekomandu birati\u00a0 .Tako ubava do\u0111e u Sarajeve,koju godinu poslije upozna poderanog jetronima.Uze\u0161e se i jo\u0161 uvije \u017eive nisu imali dijeci,abortirala ubava moma prije nego se uze\u0161e.<\/p>\n
Deba sreo Mirjanu Petrovi\u0107 u Skoplju, godinu dana poslije \u0161aba\u010dkog , jetrenog karambola,ali poznavao je prije vojske.\u00a0 \u00a0\u00a0\u0160to ti je \u017eivot. Deba moro oti\u0107 u \u0160abac , zboksat se bajunetom u d\u017eigeru , bez veze zalutati u Skoplje\u00a0 i tamo sresti \u017eenu \u017eivota sa kojom je plesu u Trasi i nije je zarezivo ni 0,5 posto.<\/p>\n
Taki vam je \u017eivot. Kao kru\u017enni tok. I onda oni tvrde da zemlja nije okrugla. Jes kako nije . Mo\u017eda je okrugla pa malo na\u010do\u0161e, ali to\u00a0 nismo ispitivali. Odakle nam vrijeme frajeri.ba. Uvijek smo imali pre\u010da posla. \u0110ardin i tako to.<\/p>\n
I Ona.\u00a0 Nikad ne saznasmo jel na\u0161a Ona ona Debina Ona. Tajnu sa sobom u grob ponio. Mnogo, mnogo kasnije , ali prije mnogih od nas. Me\u0111u prvima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
I bolje \u0161to se sam hekno. Ina\u010de bi ga oni nestali. Samo ga jednog dana ne bi bilo. Osililo se to mom\u010de vo Bjelave. Po\u010delo mjerkat cigan\u010dicu , koja je tek prvu bindu na ma'alu izbacila. Da je po mirisu prepoznaju. Pazite se sti\u017ee nova koka \u00a0. A bila je\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28,12],"tags":[],"class_list":["post-29892","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ko-fol-roman","category-oni-jasu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29892"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29892\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":95995,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29892\/revisions\/95995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}