Danas je petak 5. Septembar\/Rujan, \u00a02025. neprestupne godine\u00a0 , 248. dan. Do kraja godine ostalo je jo\u0161 117 dana.<\/p>\n
Lete li lete . Ti dani. Tako lijepi , ali jako brzi , skoro neuhvatljivi.<\/p>\n
Da je barem da jedan dan traje ko jedan mjesec , da uspijemo pro\u017eivjeti ono \u0161to mislimo da vrijedi pro\u017eivjeti. Po na\u0161em izboru.<\/p>\n
A nije dan\u00a0 krojen po ovom haoti\u010dnom,u\u017eurbanom insanu koji nikako ne uspijeva da se probudi , umije lice , pomoli se Milostivom i ljubi voljene. Krojen je za insane i hajvane koji se Bo\u017eijem stvaranju okre\u0107u.<\/p>\n
Milina , to je .\u00a0 Taj prelijepi \u017eivot je satkan od dana koji nestaju , pa se umiveni idu\u0107e godine i nastaljaju tamo gdje su zapo\u010deli pro\u0161le.<\/p>\n
Eto , danas nama lipo jer znamo da vam ne\u0107emo oduzeti mnogo vremena. Malo \u201enovosti \u201e iz birvaktile vremena vam \u0161utnemo, tako da se ne zamarate sa onim \u0161to je bilo. Ko neki jak fol prepisivati i natandariti ono \u0161to prepisiva\u010di prepisuju.<\/p>\n
Ali moramo. Ka\u017eu dunjaluk\u00a0 ( dio ) voli vake stvari. One iz pro\u0161losti. Mi bi se pitali za\u0161to je to tako , da nismo sigurni da se pitaju\u00a0 i provjeravaju za\u0161to se ka\u017ee:<\/p>\n
-Historija je u\u010diteljica \u017eivot.<\/p>\n
Ne vide. Nikoga nije nau\u010dila kako se ne umire. Vaskoliki dunjaluk nije nau\u010dila kako se ratovi ne vode , ne siliuje i ne ubija. Historija nas samo opominje \u0161ta nije dobro raditi, ali je niko ne slu\u0161a. Kontamo pametniji smo od nje.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
-Nau\u010dili ili ne isto vam se pi\u0161e!<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Nema nauka koji \u0107e prevariti sudbu.<\/p>\n
Na dana\u0161nji dan je zapisano\u00a0 a hroni\u010dari prepisuju.<\/p>\n
1583.-Hemfri Gilbert osnovao prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent D\u017eonu na Njufaundlendu.<\/p>\n
-Danas \u0107emo propustiti onu: \u010cuvajte se starosjedioci genocidni zapad vam je stigao u pohode.Skoro da je i nemamo kome re\u0107i. Nesta\u0161e ih \u201edemokrate\u201c<\/p>\n
1716.-Austrijski princ Eugen Savojski sa armijom od 40.000 vojnika u bici kod Petrovaradina naneo te\u017eak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Pa\u0161e. U bici poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio Beograd, koji je ostao pod austrijskom vla\u0161\u0107u do 1739.<\/p>\n
– Po\u0161o je osvajati i Bosnu i Sarajevo. Ono po kri\u017earski i Vatikanski. ma\u010dem , ognjem i krvlju.Natakario se. Popalio nmalo drvenih bajti i bje\u017e nazad.<\/p>\n
1844.- Ro\u0111en ruski slikar Ilja Jefimovi\u010d Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvr\u0161io velik uticaj na umetnike svog vremena, a sovjetski socijalisti\u010dki realisti smatrali ga svojim uzorom.<\/p>\n
1850.-Ro\u0111en francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najzna\u010dajnijih autora kratke forme. Objavio oko 300 pripovedaka od kojih se velik broj smatra remek-delima svetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n
1895.-U Londonu umro nema\u010dki filozof Fridrih Engels, jedan od osniva\u010da nau\u010dnog socijalizma i najbli\u017ei saradnik Karla Marksa, s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu, me\u0111unarodno udru\u017eenje radnika.<\/p>\n
-Dvojica ljudi koji nikad nisu osjetili \u0161ta zna\u010di rad i radni\u010dka bijeda na\u0161li osnivati proleterijat.Na nije apsurdno , bilo bi smije\u0161no , ali je postalo\u00a0 tragi\u010dno.<\/p>\n
1906.- Ro\u0111en D\u017eon Hjuston, jedan od najpoznatijih ameri\u010dkih filmskih reditelja.<\/p>\n
-Njgovo najbolje i najljep\u0161e\u00a0 umjetni\u010dko ostvarenje je An\u0111elika.<\/p>\n
1914.-Crna Gora objavila rat Austro-Ugarskoj.<\/p>\n
– E ta vam je,\u00a0 \u010do\u010de, valjala. Da vi ne uljegodte u rat ni\u0161ta od poraza autro-ugara.<\/p>\n
1914.-Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile neutralnost u Prvom svetskom ratu.<\/p>\n
– Nisu morali. Niko ih nije tjera da poka\u017eu da su mimo svijeta. U ratovima ili si za ili si protiv. \u010cak i kad to prikriva\u0161.<\/p>\n
1914.-Prvi elektri\u010dni saobra\u0107ajni signali za regulisanje razli\u010ditih saobra\u0107ajnih pravaca postavljeni u aveniji Euklid i Isto\u010dnoj 105. ulici u Klivlendu, u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Ohajo.<\/p>\n
1915.Nemci u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Var\u0161avu.<\/p>\n
-Ovi germani su vauzda bili namera\u010deni na ti jadnu Var\u0161avu.<\/p>\n
1940.- Letonija u\u0161la u sastav SSSR pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalisti\u010dka Republika.<\/p>\n
-1991. Iza\u0161la iz sastava po nazivom poltronska zapadna Letonija.<\/p>\n
1943.-. Plotunima iz 222 artiljerijska oru\u017eja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obele\u017eene pobede nad nema\u010dkim trupama na Isto\u010dnom frontu. Sovjetska armija oslobodila gradove Orel i Bjelgorod.<\/p>\n
1949.-\u00a0 \u00a0U zemljotresu ja\u010dine 6,7 stepeni Rihterove skale u Ekvadoru poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo bez domova.<\/p>\n
1960.-Gornja Volta stekla nezavisnost od Francuske.<\/p>\n
1962.-Ameri\u010dka filmska glumica Merilin Monro izvr\u0161ila samoubistvo u 36. godini.<\/p>\n
-Jes kako ne. Za detalje se obratiti FBI i CIA. Oni su se pobrinuli za sve detalje koje koji su \u201eprocurili\u201c u javnost.<\/p>\n
1963.-SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.<\/p>\n
-I normalno nikad ih se nisu pridr\u017eavali.<\/p>\n
1974.- Predsednik SAD Ri\u010dard Nikson priznao da je u\u010destvovao u prikrivanju afere “Votergejt” i blokiranju istrage o upadu u sedi\u0161te Demokratske stranke u poslovnom centru “Votergejt”. Podneo ostavku 9. avgusta.<\/p>\n
– A detalji , po \u010dijem nalogu , skim , kako itd. Nedostaju, sasvim normalno , da bi teoreti\u010dari zavjera imali o \u010demu dumati.<\/p>\n
1984.Umro britanski pozori\u0161ni i filmski glumac Ri\u010dard Barton. U jugoslovenskom filmu “Sutjeska” igrao Josipa Broza Tita.<\/p>\n
-Ni nalik. Ali je sa Titom lju\u0161tio Havene i lokao kentaki.<\/p>\n
1994.- Avioni NATO bombardovali polo\u017eaje bosanskih Srba oko Sarajeva, po\u0161to su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoru\u017eanja iz skladi\u0161ta mirovnih snaga UN na planini Igman.<\/p>\n
-Po\u0161li srbi u marketing . Zapadni \u201emirotvorci\u201c za\u017emirili o\u010di, jer je roba unaprijed pla\u0107ena.<\/p>\n
Bombardovani su polo\u017eaji gdje niti jednog rova i insana nije bilo. Magla i dimne zavjese.<\/p>\n
1995.-SAD i Vijetnam uspostavili diplomatske odnose posle vi\u0161edecenijskog neprijateljstva i zalo\u017eili se za unapre\u0111enje me\u0111usobne saradnje.<\/p>\n
-Zaboravilo se i napalm ro\u0161tiljanje i bestijanje ameri\u010dkih kolja\u010da?<\/p>\n
1998.-Umro bugarski komunisti\u010dki lider Todor \u017divkov, sekretar Komunisti\u010dke partije Bugarske od 1954, \u0161ef dr\u017eave od 1971. do 1989, kada su ga reformisti u Komunisti\u010dkoj partiji prisilili da podnese ostavku.<\/p>\n
2000.- Umro britanski glumac Alek Ginis, dobitnik “Oskara” za film “Most na reci Kvaj” 1957. i “Oskara” za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980.<\/p>\n
-Nije to onaj ginis od Ginisove knjige rekorda. Ovaj Ginis je od \u0161uplje pri\u010de o rijeci Qvaj .<\/p>\n
2001.-Talibanska vlada u Avganistanu zatvorila osam stranih humanitarnih radnika pod optu\u017ebom da su \u0161irili hri\u0161\u0107anstvo me\u0111u muslimanima.<\/p>\n
– Ma jok to im samo isprika. Humanitarsi im se mje\u0161ali u narko dilove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je petak 5. Septembar\/Rujan, \u00a02025. neprestupne godine\u00a0 , 248. dan. Do kraja godine ostalo je jo\u0161 117 dana. Lete li lete . Ti dani. Tako lijepi , ali jako brzi , skoro neuhvatljivi. Da je barem da jedan dan traje ko jedan mjesec , da uspijemo pro\u017eivjeti ono \u0161to\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-23387","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23387"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":112688,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23387\/revisions\/112688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}