Danas je \u010detvrtak\u00a0 16. jul \/ srpanj 2026. visoko pozicionirane godine .<\/p>\n
Ubije\u0111uju nas da i ovaj mubarek i hajirli dan , kao i svi drugi takvi dani , traje do 24 00 oliti pono\u0107i.<\/p>\n
A nastaje 00 00 \u010dasova.<\/p>\n
E , sada nam nisu jasne\u00a0 samo dvije malecke\u00a0 stvari. Nije da smo odve\u0107 glupi ili tako to, i ne pravimo se to\u0161e , ali eto voljeli bi kad bi nam neko , ko biva\u00a0 pametan , napriliku ilmija, pop ili fratar ,\u00a0 neko sve\u0161teno lice , a mere i i malo ve\u0107i rang tih d\u017eabalebaro\u0161a i narodskih\u00a0 guliko\u017ea, pa \u010dak i “umnih” prepisiva\u010da pojasni kako to funkcioni\u0161e.<\/p>\n
Pod jedan ; kako uop\u0161te mere biti oo oo \u010dasova ? I to ba\u0161 svaku ve\u010de. Ko da dani imaju \u010dasovnike pa se navigavaju po njima?<\/p>\n
Pod dva ; oklen oni znadu da poslije 24 00 dolaze neke\u00a0 \u010detiri nule? Za\u0161to ne bi bilo recimo pe'\u0161est\u00a0 ili sedam\/osam nula. Tako da svaku ve\u010de dani budu milioneri. A zaslu\u017eili su svaki dan pokupe koji milion zlo\u0107a.<\/p>\n
Mi bi predlo\u017eili da se\u00a0 za svakog zlo\u0107u ili monstruma danima pla\u0107a bar 3 US $ , ili bolje \u0161vicarca. Jedan za promptno\u00a0 eko djelovanje \u010duvanja zemljinog okoli\u0161a, dva za porobljenu i gladnu djecu i silovane \u017eene. \u0160ta \u0107e nam ekologija ako nam ljepote i naslje\u0111e mre?<\/p>\n
Du\u017eni smo vam ostali prepisiva\u010dku\u00a0 informaciju:<\/p>\n
Danas je 197 dan ove godine, a preostalo je dostatnih 168 dana do kraja te iste doti\u010dne, godine.<\/p>\n
Ba\u0161 su Dani prolazni ,ali se svake godine obnavljaju. Neuni\u0161tivi su. Godinama , decenijama , vijekovima , milenijima je tako. Otkako i pu\u010danstvo broji i recka. Ne mre ih se \u010dovjek ni \u010destito dodirnuti , ali ni dohakati im..<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
Panta rei. Ipak, jednom \u0107e vas u svoj tok uvesti i nema vas. Ne cirkulirate vi\u0161e. Ni manje. Poklopile vas one \u010detiri nule sa po\u010detka besjede.<\/p>\n
U pevodu:<\/p>\n
Svaka rijeka svome toku te\u010de, poneka se izlije , a hajvanima nigdje kraja nema. Ni hercikop tu ne poma\u017ee.<\/p>\n
Istori\u010dari i hroni\u010dari su saglasni da je na dana\u0161nji dan :<\/p>\n
622.-Istori\u010dari smatraju da ovim datumom po\u010dinje prva godina islamske ere, odnosno dan kada je Muhamed, sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vjere u Medini.
\nIstori\u010dari ponovo dokazuju da ponekad pojma nemaju.Tada se dogodila samo Hid\u017era Muhameda a.s. iz Mekke u Medinu.<\/p>\n
1054.- Zbog sukoba oko pitanja da li rimski papa ima primat me\u0111u hri\u0161\u0107anskim poglavarima, do\u0161lo je do raskola izme\u0111u rimske i carigradske hri\u0161\u0107anske crkve. Spor je kasnije doveo do “velike \u0161izme” i stvorene su dvije crkve – isto\u010dnopravoslavna i zapadna rimokatoli\u010dka.
\nTako vam uvijek biva. Ljudi se pocijepaju u vjeri i djele se na crkve, pa onda na pravce, pa onda na sekte, sve vi\u0161e se udaljuju\u0107i se od izvorne i prirodne Bo\u017eije vjere.<\/p>\n
1533.- Prema naredbi \u0161panskog osvaja\u010da Fransiska Pizara (Francisco Pizarro), ubijen je car Inka Atahualpa, iako je dao tra\u017eeni otkup – jednu sobu punu zlata i dvije pune srebra.
\nTako to hri\u0161\u0107anski vjerolomnici i sljedbenici katoli\u010dke inkvizicije rade.<\/p>\n
1661.- Stokholmska banka izdala je prve papirne nov\u010danice u Evropi.
\nPonestalo im zlata.<\/p>\n
1723.- Ro\u0111en engleski slikar D\u017eo\u0161ua Rejnolds, jedan od najve\u0107ih portretista u istoriji slikarstva, prvi predsednik Kraljevske umetni\u010dke akademije i dvorski slikar od 1784. Izradio oko 2.000 portreta i sna\u017eno uticao na generacije engleskih portretista.<\/p>\n
1790.-Izgra\u0111ena je Bijela ku\u0107a u Washingtonu.
\nKu\u0107a iz koje su izdate najcrenje direktive u povijesti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
1809.-U Peruu izbio ustanak protiv \u0161panskih kolonijanih vlasti.<\/p>\n
1867.- Francuski vrtlar Joseph Monier patentirao je u Parizu armirani beton.<\/p>\n
1872.-Ro\u0111en je norve\u0161ki istra\u017eiva\u010d Roald Amundsen, prvi \u010dovjek koji stigao na Ju\u017eni pol (1911). Poginuo je u junu 1928. u avionskoj nesre\u0107i, poku\u0161avaju\u0107i da prona\u0111e nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Sjevernom polu.<\/p>\n
1896.- Ro\u0111en je norve\u0161ki politi\u010dar Trigve Li, prvi generalni sekretar UN od 1946. do 1952. Prije Drugog svjetskog rata bio je sekretar Socijalisti\u010dke partije Norve\u0161ke i ministar pravosu\u0111a, a poslije njema\u010dke invazije na Norve\u0161ku 1940. \u0161ef diplomatije u izbjegli\u010dkoj vladi u Londonu.
\nMi najvi\u0161e volimo \u010duti za vlade u izbjegli\u0161tvu. Tada rahat mo\u017eemo nekome re\u0107i pobjegulja i kukavica.<\/p>\n
1917.- Osuje\u0107en je poku\u0161aj bolj\u0161evika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki je uhap\u0161en, a Lenjin se povukao u ilegalu.
\nNo samo na tri mjeseca.<\/p>\n
1918.-U Jekaterinburgu je ubijen poslednji ruski car Nikola II Romanov i \u010dlanovi njegove porodice.<\/p>\n
1925.- U Bagdadu po\u010delo zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.<\/p>\n
1935.-U Oklahoma Sitiju postavljen prvi parking mera\u010d na svetu.
\nParking satovi su najve\u010di krivci za gu\u017ebe u pormetu. Nema ih dovoljno.<\/p>\n
1945.-SAD su u pustinji Alamogordo, u dr\u017eavi Novi Meksiko, izvr\u0161ile prvu probu atomske bombe, pod \u0161ifrovanim nazivom “Triniti”.
\nZa manje od dva mejseca sa polgona u SAD \u0107e politjeti avioni nose\u0107i najubojitije mogu\u0107e genocidne projektile.<\/p>\n
1949.- Kineska oslobodila\u010dka armija pod vo\u0111stvom komunista ovladala cijelom Kinom, potpuno poraziv\u0161i trupe vo\u0111e Kuomintanga \u010cang Kaj \u0160eka, koji se s ostatkom armije povukao na ostrvo Tajvan.
\nTako je svijet dobio dvije Kine koje se nisu me\u0111u sobom priznavale.<\/p>\n
1950.- Na stadionu “Marakana” u Rio de \u017daneiru Urugvaj u finalu Svetskog prvenstva pobedio Brazil 2:1, osvojiv\u0161i drugi put svetski fudbalski \u0161ampionat. Utakmicu pratilo 199.000 gledalaca.<\/p>\n
1951.- Belgijski kralj Leopold III abdicirao u korist sina Boduena.
\nOva kraljevska dinastija (posebice Leopold II) su me\u0111u najkrvavijim svjetskim vladarima. Krivi za brutalni genocid nad desetinama, afrikanaca i pride jo\u0161 roliko tjelesnih masakriranja.<\/p>\n
1969.-Ameri\u010dki vasionski brod “Apolo 11” lansiran je iz Cape Canaverala u istorijsku misiju ka Mjesecu sa astronautima Neilom Armstrongom, Edwinom Aldrinom i Michaelom Collinsom.<\/p>\n
1976.- Indonezija je anektirala biv\u0161u portugalsku koloniju Isto\u010dni Timor kao svoju 27. pokrajinu.
\nNe zadugo.<\/p>\n
1979.-Saddam Hussein je postao predsjednik Iraka.
\nVladaoa je suvereno i apsolutisti\u010dki do 2003. Godine kada je:<\/p>\n
U o\u017eujku 2003. godine Sjedinjene Dr\u017eave i Velika Britanija pokrenule su jednostranu vojnu akciju (bez dopu\u0161tenja Ujedinjenih naroda) protiv Iraka. Glavni cilj vojne akcije – svrgavanje Saddama Husseina s vlasti – postignut je nakon tri tjedna ratovanja.
\nDana 13. prosinca 2003. ameri\u010dke snage uhitile su Saddama Husseina blizu grada Tikrita. U srpnju 2004. po\u010dinje prvo sudsko saslu\u0161anje, a u listopadu 2005. zapo\u010delo je su\u0111enje za zlo\u010dine koje je Saddam Hussein po\u010dinio nad Kurdima i \u0160ijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a. 5. studenog 2006. Saddam Hussein osu\u0111en je na smrt vje\u0161anjem. Ira\u010dki prizivni sud potvrdio je dana 26. prosinca 2006. odluku prvostupanjskog suda kojom je Saddam Hussein osu\u0111en na smrtnu kaznu. Ira\u010dke vlasti su dana 28. prosinca 2006. uputile ameri\u010dkoj vojsci, koja ga dr\u017ei u svojem zarobljeni\u0161tvu, zahtjev za njegovom predajom, \u0161to se smatra prvim korakom ka izvr\u0161enju smrtne kazne. Dana 30. prosinca 2006. u 6:00 sati po mjesnom vremenu nad Saddamom Husseinom je izvr\u0161ena smrtna kazna vje\u0161anjem.
\nTako to rade nacisti\u010dke demokrtije.<\/p>\n
1985.-Umro je Heinrich B\u00f6ll, njema\u010dki pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1972. godine.<\/p>\n
1989.- Umro austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najve\u0107ih dirigenata XX veka. Od 1949. bio dirigent Be\u010dkog simfonijskog orkestra, od 1955. vodio Berlinsku filharmoniju, od 1956. do 1964. bio direktor Be\u010dke dr\u017eavne opere.<\/p>\n
1990.- Na Filipinima u zemljotresu poginulo vi\u0161e od 1.600 ljudi.<\/p>\n
1994.- Poslije povratka sa svjetskom fudbalskog prvenstva u Medeljinu ubijen kolumbijski fudbaler Andres Eskobar – zato \u0161to je dao autogol na utakmici Kolumbija – SAD.<\/p>\n
1998.- Kosovski Albanci su u Pri\u0161tini konstituisali paralelni kosovski parlament. Policija je, po naredbi srpskih vlasti koje su taj postupak smatrale nelegalnim, kao i majske izbore, zaposjela prostorije i zaplijenila dokumenta o radu parlamenta.<\/p>\n
2000.-U Budimpe\u0161ti je umro pjesnik \u0110er\u0111 Petri, jedan od najpoznatijih ma\u0111arskih disidenata za vrijeme komunisti\u010dkog re\u017eima Jano\u0161a Kadara.<\/p>\n
2001.- Kineski i ruski predsednici \u0110ijang Cemin i Vladimir Putin potpisali prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje, a u funkciji za\u0161tite svoji h interesa.<\/p>\n
2004.- Ha\u0161ki tribunal objavio optu\u017enicu protiv biv\u0161eg predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine Gorana Had\u017ei\u0107a koja ga tereti za zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enja zakona i obi\u010daja ratovanja.<\/p>\n
2008.- U ameri\u010dkom gradu Sijetlu prona\u0111en nacista: 86-godi\u0161nji Peter Egner, koji je u\u010destvovao u ubijanju Srba, Jevreja, Roma i antifa\u0161ista na beogradskom Sajmi\u0161tu i na Avali.
\nKoga blefaju. To je uobi\u010dajeno. Kada neki nacista postane rakomoran , onda ga SAD \u201eiznenada\u201c prona\u0111u. Kod njih je veoma skupo socijalno za teke bolesti i ne smije pasti na teret poreskih obveznika..<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je \u010detvrtak\u00a0 16. jul \/ srpanj 2026. visoko pozicionirane godine . Ubije\u0111uju nas da i ovaj mubarek i hajirli dan , kao i svi drugi takvi dani , traje do 24 00 oliti pono\u0107i. A nastaje 00 00 \u010dasova. E , sada nam nisu jasne\u00a0 samo dvije malecke\u00a0 stvari.\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-20406","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20406","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20406"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20406\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120533,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20406\/revisions\/120533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}