Danas je\u00a0 nedelja\u00a0 28. jun \/ lipanj 202l. godine<\/p>\n
178\u00a0 dana je provelo dvadeset \u010detiri sata na dunjaluku i nestalo. Preostalih 187\u00a0 dana\u00a0 u redu \u017eeljno\u00a0 \u00a0o\u010dekuju svojih 24 saa.<\/p>\n
Eto , sada nam lak\u0161e \u0161to mo\u017eemo od srca najaviti dolazak\u00a0 te prelijepe dane do kraja ove doti\u010dne godine.<\/p>\n
U\u017eivajte u njima . Radujte se . \u017divot je ovaj , kako re\u010de Propovjednik, stvoren samo radi zabave i igre.<\/p>\n
Ostalo je ta\u0161tina i samo ta\u0161tina.<\/p>\n
Pogledajte dana\u0161nji dan. Svi su takvi.<\/p>\n
Prelijep je. Vedar i osun\u010dan, Bo\u017ejom svjetlo\u0161\u0107u blista.<\/p>\n
Takva je va\u0161a du\u0161a. Ali ve\u0107ina ne zna. I prljaju je jedom i \u010demerom.<\/p>\n
I to nije najgore. Iz zaboravljene , u stranu potisnute du\u0161e , se mo\u017ee roditi veliko zlo. I ra\u0111a se.<\/p>\n
Ali ne\u0107emo zlom bojiti dana\u0161nji dan. Ni potonje.<\/p>\n
Danas je dan za ljubav i radost. Kao i svi dani u \u017eivotu.<\/p>\n
Poklonite jedni drugima koju lepr\u0161avu rije\u010d.<\/p>\n
Koji mirisni cvijet. Zagrlite one koji su pored vas. Recite im da ih volite.<\/p>\n
Onima koji su malo dalje poru\u010dite da mislite na njih. Po\u0161aljite im rije\u010di milosti , ljubavi i nje\u017enosti.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
-Ljubav i smao ljubav.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
Ako sijete dobro i ljubav , sve\u00a0 \u0107e vam se sa milo\u0161\u0107u\u00a0 vratiti.<\/p>\n
A na dana\u0161nji dan :<\/p>\n
1098.-Krsta\u0161i su u Prvom krsta\u0161kom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.<\/p>\n
1389.-\u00a0U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojsku i obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija je potom postala turska vazalna dr\u017eava, a njeno osvajanje zavr\u0161eno je 1459. kada su Turci zauzeli utvr\u0111eni grad Smederevo.<\/p>\n
Ovo nam je novost. \u010cuj molim te Turci pobijedili na Kosovu.\u00a0Nama \u0161est vijekova guslaju obratno.<\/p>\n
1491.-Ro\u0111en je engleski kralj Henri VIII, koji je tokom vladavine (od 1509) pro\u0161irio vlast na Vels, \u0160kotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poni\u0161ti njegov brak sa jednom od \u0161est \u017eena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).<\/p>\n
Volio \u010dovjek \u017eene , ali imao i vlast da ih smakne ,kad mu dosade, odnosno zamiri\u0161e novi dim.
\n1577.-Ro\u0111en je flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najve\u0107ih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernja\u010dkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, \u010dulnosti, rasko\u0161i kostima i sjaja boja. Radio je istorijske, vjerske i mitolo\u0161ke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejza\u017ee. \u017divio je prete\u017eno u Antverpenu, ali je radio i u Francuskoj i \u0160paniji, gdje je uticao na \u0161panskog slikara Dijega Rodrigesa de Silvu Velaskesa. Po\u0161to je imao veliki broj porud\u017ebina, \u010desto slika ogromnih dimenzija, dio posla je prepu\u0161tao u\u010denicima, me\u0111u kojima su najzna\u010dajniji flamanski slikari Anton Van Dajk i Jakov Jordans.<\/p>\n
1629.-Mirom u Aleu okon\u010dana je pobuna hugenota (protestanata) u Francuskoj, ali time nisu okon\u010dani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u “Bartolomejskoj no\u0107i” 1572. kada je po nare\u0111enju Katarine Medi\u010di ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.<\/p>\n
1712.-Ro\u0111en je francuski knji\u017eevnik i filozof Jean Jacques Rousseau.<\/p>\n
1867.- Ro\u0111en je Luigi Pirandello, talijanski knji\u017eevnik i dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost.<\/p>\n
Dobar je i nesvakida\u0161nji knji\u017eevnik taj Pirandelo.<\/p>\n
1873.-Ro\u0111en je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912. Zna\u010dajan je po otkri\u0107ima o prenosu tkiva i odr\u017eavanju \u017eivog tkiva van organizma. Tako\u0111e je unaprijedio hirurgiju krvnih sudova.<\/p>\n
1874.-Umro je srpski politi\u010dar Ilija Gara\u0161anin, jedan od vo\u0111a ustavobranitelja, ministar unutra\u0161njih poslova i predsednik vlade kne\u017eevine Srbije (1861-67). Njegovo delo “Na\u010dertanije” (1844) je prvi nacionalni program Srbije nakon oslobo\u0111enja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.<\/p>\n
Gara\u0161aninov program je i dalje aktuelan i pro\u0161iren za genocidne djelatnosti, sa kontra posljedicama. Program se sveo na Beogradski pa\u0161aluk.<\/p>\n
1902.- SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesiju za gradnju Panamskog kanala.<\/p>\n
1914.- Gavrilo Princip, \u010dlan “Mlade Bosne” izvr\u0161io je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu. Prethodno je na Franca Ferdinanda bacio bombu Nedeljko \u010cabrinovi\u0107, ali je proma\u0161io. Atentatori su uhap\u0161eni i osu\u0111eni: Veljko \u010cubrilovi\u0107 i Danilo Ili\u0107 na smrt, a Princip, \u010cabrinovi\u0107 i Trifko Grabe\u017e kao maloljetnici na 20 godina robije, ali su ubrzo umrli u zatvoru u \u010ce\u0161koj.<\/p>\n
Mlada Bosna je ipak samo terosisti\u010dka organizacija. Mjereno dana\u0161njim ar\u0161inima.<\/p>\n
1919.- Njema\u010dka i saveznici potpisuju u dvorcu Versailles mirovni ugovor, kojim se formalno zavr\u0161ava Prvi svjetski rat. Versajskim mirovnim ugovorom Njema\u010dka je priznala krivicu za izbijanje rata, izgubila je kolonije i morala je platiti ratnu od\u0161tetu.<\/p>\n
Ali to joj nije smetalo da dvadeset godina kasnije\u00a0 pokrene novi , pogubniji, genocidniji rat.<\/p>\n
1921.- Ustavotvorna skup\u0161tina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izglasala je Vidovdanski ustav, kojim je u\u010dvr\u0161\u0107ena vlast kralja. Skup\u0161tina je u bitnim pitanjima pot\u010dinjena monarhu, a dr\u017eava je progla\u0161ena “ustavnom, parlamentarnom i nasljednom monarhijom” s dinastijom Kara\u0111or\u0111evi\u0107. Ustav je va\u017eio do 1929, kad ga je kralj Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 ukinuo i zaveo takozvanu \u0161estojanuarsku diktaturu.<\/p>\n
ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. sije\u010dnja 1929. i pod krinkom jugoslavenstva provodio velikosrpsku politiku, vladao izrazito apsolutisti\u010dki (“monarhofa\u0161izam”), brutalnom represijom progonio oporbu (atentat na Stjepana Radi\u0107a i hrvatske narodne zastupnike 1928., sibinjske \u017ertve i dr.).<\/p>\n
1942.-Po\u010dela je bitka za Staljingrad, najkrvaviji okr\u0161aj u ljudskoj povijesti i jedna od prekretnica 2. svjetskog rata.<\/p>\n
1948.-U Bukure\u0161tu je objavljena “Rezolucija o stanju u KPJ”, kojom je sovjetski vo\u0111a Josif Visarionovi\u010d Staljin, posredstvom Informacionog biroa komunisti\u010dkih partija (Iformbiro ili Kominform), \u017eelio da podvrgne Jugoslaviju svom diktatu. Rezolucijom, koja je obilovala klevetama na ra\u010dun jugoslovenskog rukovodstva, pozvane su “zdrave snage” da zbace \u010delnike nove Jugoslavije. Potom se politi\u010dki, ekonomski, pa i vojni pritisak Staljina neprestano poja\u010davao, ali je nai\u0161ao na odlu\u010dan otpor.<\/p>\n
Staljin je pet godina kasnije\u00a0 dunuo u fenjer , a Broz mu je jo\u0161 27 godina palio svije\u0107e.<\/p>\n
1950.- Pu\u0161ten je u saobra\u0107aj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan “Auto put bratstvo-jedinstvo”, u \u010dijoj su izgradnji u\u010destvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.<\/p>\n
Dok bija\u0161e , dobar li bija\u0161e.<\/p>\n
1956.- U poljskom gradu Poznanj ugu\u0161ena je pobuna radnika uz veliki broj \u017ertava. To je bio jedan od prvih izraza krize u isto\u010dnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.<\/p>\n
1969.-Stounvolska revolucija – pobuna lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba protiv policijske racije u klubu Stonewall Inn u Greenwich Village-u, New York. Doga\u0111aj ozna\u010dava prekretnicu u LGBT zajednici i po\u010detak savremenog LGBT pokreta.<\/p>\n
Pogan\u010deri se pobunili. Ne znaju ili nisu \u010duli za Sosomu i Gomoru . Pr\u017eun im je zagarantovan.<\/p>\n
1976.- Sej\u0161elska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.<\/p>\n
1981.- U eksploziji bombe u sedi\u0161tu Islamske republikanske partije poginule su 74 osobe, me\u0111u kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behe\u0161ti.
\nNa dijelu bombe na\u0111en potpis CIA, SAD.<\/p>\n
1989.- Na Gazimestanu, na Kosovu obele\u017eena je 600-godi\u0161njica Kosovske bitke. Centralni doga\u0111aj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tada\u0161njeg predsednika Srbije Slobodana Milo\u0161evi\u0107a kojim je po\u010deo meteorski uspon ovog srpskog politi\u010dara.<\/p>\n
Parola ne damo Kosovo i Kosovo je na\u0161e, i dalje vrijedi. Ali samo za Albance.<\/p>\n
1992.-Burhanuddin Rabbani preuzeo je du\u017enost predsjednika Afganistana, nakon \u0161to je svrgnut gerilski savez pro-sovjetske orjentacije.<\/p>\n
1992.- U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije (DEPOS) u Beogradu, ispred zgrade Skup\u0161tine SRJ po\u010deo je Vidovdanski sabor. U\u010desnici dotada najve\u0107eg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, raspu\u0161tanje Narodne Skup\u0161tine i formiranje vlade nacionalnog spasa.
\nAha. I formirana je. Zajedni\u010dkim snagama se poku\u0161ao nestati jedan narod u Bosni.<\/p>\n
1997.- Kubanski i argentinski forenzi\u010dari na\u0161li \u0161est kostura u blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvr\u0111eno da su me\u0111u njima i posmrtni ostaci legendarnog vo\u0111e gerile Ernesta \u010ce Gevare.<\/p>\n
Gospodo\u00a0 hroni\u010dari : \u010ce Gevara je mnogo, mnogo vi\u0161e od vo\u0111e gerile.<\/p>\n
\u010ce Gevara je bio i ostao\u00a0\u00a0borbe obespravljenog \u010dovjeke izacivilizacijske tekovine 2o vijeka<\/p>\n
2001.- Biv\u0161i predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milo\u0161vi\u0107 izru\u010den je Me\u0111unarodnom sudu za ratne zlo\u010dine u Hagu, kao prvi \u0161ef dr\u017eave koji je predat me\u0111unarodnom sudu. Milo\u0161evi\u0107 je 27. maja 1999. optu\u017een za zlo\u010dine protiv \u010dove\u010dnosti, kr\u0161enje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.<\/p>\n
I \u0161ta je preostalo kukavici. Samubistvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 nedelja\u00a0 28. jun \/ lipanj 202l. godine 178\u00a0 dana je provelo dvadeset \u010detiri sata na dunjaluku i nestalo. Preostalih 187\u00a0 dana\u00a0 u redu \u017eeljno\u00a0 \u00a0o\u010dekuju svojih 24 saa. Eto , sada nam lak\u0161e \u0161to mo\u017eemo od srca najaviti dolazak\u00a0 te prelijepe dane do kraja ove doti\u010dne godine. U\u017eivajte\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-19316","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19316"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120051,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19316\/revisions\/120051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}