Danas je ponedeljak\u00a0 22. jun \/ lipanj 2026. godine<\/p>\n
A\u00a0\u00a0\u00a0 ovoj godini\u00a0 172 dan su otpalo li\u0161\u0107e ,\u00a0\u00a0\u00a0 a\u00a0 preostalih 193 dana ve\u0107 \u017euti.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
Otpali ili \u017eutjeli pad ponekad i nije let.<\/p>\n
Me\u0111utim, \u010dak i kad otpadaju\u00a0 i\u00a0 milioni ljudi sa njima odlete u nevi\u0111eno.<\/p>\n
Ali to nije sve!<\/p>\n
Pitanje dana:<\/p>\n
-Da li su svi fireri sitne iskompleksirane du\u0161e , narkomani ,\u0161izofreni\u010dari , impotentni, latentni i hrono\u010dni pederi i potecijalne samoubice?<\/p>\n
-Adolf Hitler , Slobodan Milo\u0161evi\u0107 , Dario Kodri\u0107 ,Franjo Tu\u0111man, Slobodan Praljak, Vojislava \u0160e\u0161elj, Aleksandra Vu\u0107i\u0107 , Ana Brnabi\u0107,Andrej Plenkovi\u0107, Zoran Milanovi\u0107, (i malo sitniji peder\u010di\u0107i Dodik, Izetzbegovi\u0107 i \u010covi\u0107 ( izme\u0111u ostalih\u00a0 ) to dokazuju.<\/p>\n
A ostale vo\u0111e?<\/p>\n
Nisu daleko od navedenih konotacija.<\/p>\n
Jednim\u00a0 dohaka narod, nekim bolest, neki sami sebe me\u0111 paklene vatre posla\u0161e ,pojedine ubi\u0161e novi fireri\u2026<\/p>\n
Sve u svemu horor krug se uvijek zatvara na zadovoljstvo masa.<\/p>\n
Sistem : Hljeba i igara!<\/p>\n
Ko im kriv \u0161to ne jedu kola\u010de?<\/p>\n
U svakom slu\u010daju jazuk biti grenocidni vo\u0111a .<\/p>\n
Kad tad , kak bi rekel filjozofi ,\u00a0 fataljisti i poete.<\/p>\n
U prevodu :<\/p>\n
-Vrijedi\u0107e im djela za\u00a0 svaku sekundu u vje\u010dnom paklu .<\/p>\n
A na dana\u0161nji dan:<\/p>\n
DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN<\/p>\n
Danas je utorak\u00a0 22. Jun \/ Lipanj 2016. godine<\/p>\n
A\u00a0\u00a0\u00a0 ovoj godini\u00a0 173 dan su otpalo li\u0161\u0107e ,\u00a0\u00a0\u00a0 a\u00a0 preostalih 193 dana ve\u0107 \u017euti.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
Otpali ili \u017eutjeli pad nije let.<\/p>\n
Me\u0111utim, \u010dak i kad otpadaju\u00a0 i\u00a0 milioni ljudi sa njima otpadnu.<\/p>\n
A na dana\u0161nji dan:<\/p>\n
168.pne.-Bitka kod Pidne u kojoj su Rimljani pobijedili Makedonce, okon\u010dav\u0161i tre\u0107i makedonski rat i drevnu makedonsku dr\u017eavu.<\/p>\n
Od drevne Makednoske dr\u017eave ostado\u0161e tragovi: Gr\u010dka i Makedonija.<\/p>\n
1633.-Turski sultan Sulejman I Veli\u010danstveni sa Austrijom potpisao ugovor o miru, poslije drugog neuspje\u0161nog pohoda na Be\u010d.<\/p>\n
Mirom je Otoman prznao nemo\u0107 i polako po\u010deo da se rastaka.Trebalo je dva i po stolje\u0107a da se skroz istopi.<\/p>\n
1633.-Crkvene vlasti prisilile su Galilea Galileja da porekne svoju tvrdnju da je Sunce, a ne Zemlja centar svemira.<\/p>\n
Sre\u0107a nisu se susreli sa njegovom mi\u0161lju da je Vatikan velika hrpa anamo onih i pogan\u010dera, i jo\u0161 koje\u010dega.<\/p>\n
1757.- Ro\u0111en je britanski istra\u017eiva\u010d George Vancouver. Plovio je s kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istra\u017eivao Australiju, Kanadu i Island. Posebno zna\u010dajna njegova istra\u017eivanja pacifi\u010dke obale Sjeverne Amerike. Po njemu dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.<\/p>\n
I Mujo je \u010duo za Van Kufer. Zato ga je iz aviona bacio.<\/p>\n
1805.-Ro\u0111en je Giuseppe Mazzini, italijanski revolucionar i osniva\u010d pokreta “Mlada Italija”.<\/p>\n
Giuseppe Mazzini (Genova, 22. lipnja 1805. – Pisa, 10. o\u017eujka 1872.), talijanski revolucionar i politi\u010dar. Bio je jedan od najistaknutijih republikanaca i najzna\u010dajnijih boraca za ujedinjenje talijanskih zemalja u 19. stolje\u0107u. Od 1827. godine \u010dlan tajne udruge karbonara. Godine 1830. zatvaran a nakon toga \u017eivio je u prognantsvu u Francuskoj i \u0160vicarskoj. U Marseilleu osniva organizaciju “Mlada Italija” (tal. Giovine Italia) kojoj je bio cilj osloboditi talijanske zemlje od strane vlasti te ih ujediniti. Aktivan sudionik revolucionarnih doga\u0111aja 1848.-49., a u Milanu je pristupio Garibaldijevoj legiji. Bio je \u010dlan trijumvirata Rimske Republike i \u010dlan vlade u novopostavljenoj revolucionarnoj Rimskoj Republici. Nakon sloma revolucije je ponovno \u017eivio u izgnanstvu jer mu je Italiji prijetilo uhi\u0107enje. Izbjegao je u London, gdje je utemeljio Europsko demokratski odbor. U Italiji je nekoliko puta organizirao ustanke, no bili si ugu\u0161eni. Potkraj svog \u017eivota se vratio u Italiju.<\/p>\n
1826.-\u00a0U Panami, na inicijativu ju\u017enoameri\u010dkog revolucionara Simona Bolivara, odr\u017ean Panameri\u010dki kongres, u cilju ujedinjenja ju\u017enoameri\u010dkih republika.<\/p>\n
Svjedoci smo da nije uspio.Sada su manje vi\u0161e ujeidnjeni po vo\u0111stvom CIA_inom narko kartela.<\/p>\n
1874.-\u00a0Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.<\/p>\n
1894.-\u00a0Afri\u010dka dr\u017eava Dahomej, Benin, postala je francuska kolonija.<\/p>\n
1898.-\u00a0Ro\u0111en je njema\u010dki pisac Erich Maria Remarque. Postao je poznat po antimilitaristi\u010dkom romanu “Na zapadu ni\u0161ta novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Njema\u010dkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.<\/p>\n
Erich Paul Remark je ro\u0111en u Osnabr\u00fcck-u u katoli\u010dkoj radni\u010dkoj porodici. Sa osamnaest godina mobiliziran je i poslan na front (to je bilo u vrijeme Prvog svjetskog rata), gdje je ranjen komadi\u0107em \u0161rapnela. Nakon rata promijenio je prezime u Remarque, \u0161to je i bilo prezime njegove porodice, dok ga njegov djed nije promijenio. Poslije rata radio je razli\u010dite poslove, izme\u0111u ostalog bio je bibliotekar, u\u010ditelj, preduzetnik, novinar i izdava\u010d.<\/p>\n
1929.-godine objavljuje svoje najpoznatije djelo Na zapadu ni\u0161ta novo (Im Westen nichts Neues), pod imenom Erich Maria Remarque (mijenjaju\u0107i srednje ime u \u010dast svoje majke), roman koji daje prikaz okrutnosti rata iz ugla devetnaestogodi\u0161njeg vojnika. Slijedi pisanje izvjesnog broja djela sli\u010dnih karakteristika, koje jednostavnim i emotivnim jezikom daju sliku ratnog i poratnog vremena u Njema\u010dkoj. Kao komparacija suprotno vi\u0111enje se mo\u017ee na\u0107i u djelu Oluja \u010delika (In Stahlgewittern) od Ernsta J\u00fcngera.<\/p>\n
1933.-godine Nacisti zabranjuju njegova djela i vr\u0161e zapljenu istih. Paralelno s tim kre\u0107u s propagandom kako je Remarque ustvari porijeklom francuski jevrej i da je njegovo pravo ime Kramer (\u0161to dobijemo u slu\u010daju da izgovaramo prezime Remark unatrag). I u dana\u0161nje vrijeme, u pojedinim biografijama ovog pisca stoji ova tvrdnja, sa ve\u0107 navedenim primjerom kao dokazom.<\/p>\n
Od 1931 godine \u017eivi u \u0160vicarskoj, a 1939 godine emigrira u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, zajedno sa prvom \u017eenom Ilsa Jeanne Zamboui (s kojom se vjen\u010dao i razveo dva puta), i njih dvoje postaju naturalizovani gra\u0111ani ove zemlje. Godine 1958 o\u017eenio se holivudskom glumicom Paulette Goddard, i ostao o\u017eenjen njom sve do svoje smrti 1970 godine.<\/p>\n
1948 godine se vra\u0107a u \u0160vicarsku, gdje \u017eivi do smrti u 72 godini. Sahranjen je na groblju Ronco u Ticinu, \u0160vicarska, a na tom groblju je tako\u0111er sahranjena i Paulette Goddard.<\/p>\n
Djela:<\/span><\/p>\n “Postaja na obzorju” (1927. \/ 1928.)<\/span><\/p>\n “Na zapadu ni\u0161ta novo” (1929.)<\/span><\/p>\n “Povratak” (1931.)<\/span><\/p>\n “Tri ratna druga” (1937.)<\/span><\/p>\n “Ljubi bli\u017enjega svoga” (1941.)<\/span><\/p>\n “Slavoluk pobjede” (1946.)<\/span><\/p>\n “Iskra \u017eivota” (1952.)<\/span><\/p>\n “Vrijeme \u017eivota, vrijeme smrti” (1954.)<\/span><\/p>\n “Crni obelisk” (1956.)<\/span><\/p>\n “Nebo nema miljenike” (1961.)<\/span><\/p>\n “No\u0107 u Lisabonu” (1962.)<\/span><\/p>\n “Sjene u raju” (1971.)<\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n Malo pisaca je pisalo na autenti\u010dan na\u010din o raatu i poratnom bezna\u0111u \u010ditave jedne generacije uni\u0161tene na putu borbe za \u201eslobosu\u201c Za \u201eslobodu\u201c po mjeri bogatih, a to zna\u010di fa\u0161ista i arijevaca.<\/p>\n 1906.-Ro\u0111en je ameri\u010dki filmski scenarista, producent i re\u017eiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i u Veneciji.<\/p>\n 1910.-Ro\u0111en je Konrad Zuse, njema\u010dki in\u017eenjer zaslu\u017ean za kreiranje prvog programski kontroliranog ra\u010dunara, Z1.<\/p>\n 1940.-Francuska potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mjestu u kojem je francuski mar\u0161al Fo\u0161 1918. primio kapitulaciju Njema\u010dke u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n U to vrijeme kukavica De Gol je pobjegao u London da bi\u00a0 pu\u0161io i pio viski sa onim pjanom \u010cer\u010dilom.<\/p>\n 1941.-Vojska Tre\u0107eg Reicha i njegovih saveznika napala je Sovjetski Savez u sklopu operacije Barbarossa.<\/p>\n Garantujemo im da ne\u0107e dobro pro\u0107i.<\/p>\n 1941.-Centralni komitet Komunisti\u010dke partije Jugoslavije uputio je proglas s pozivom narodima Jugoslavije na ustanak protiv njema\u010dke okupacije.<\/p>\n Potonji genocidni kolja\u010di \u010detnici i usta\u0161e, nisu se obazirale na taj poziv. Oni su imali svoj poziv na ubijanje i klanje.<\/p>\n 1941.-U \u0161umi Brezovici kod Siska formiran Sisa\u010dki partizanski odred, prva takva jedinica u okupiranoj Evropi.<\/p>\n Dobri su i iskreni bili ti Partizani. Poslije rata ih vlast i njena vlast naopa\u010dke obrnula.<\/p>\n 1949.Ro\u0111ena je ameri\u010dka filmska glumica Meri Luiz, poznata kao Meryl Streep, dobitnica nagrade “Oskar” za filmove “Julija”, “Kramer protiv Kramera” i “Sofijin izbor”. Ostali filmovi: “Lovac na jelene”, “Menhetn”, “Zavo\u0111enje D\u017eoa Tinana”, “Senator”, “\u017dena francuskog poru\u010dnika”, “U ti\u0161ini no\u0107i”, “Obilje”, “Zaljubljivanje”, “Moja Afrika”, “Muzika mog srca”.<\/p>\n Mary Louise Streep, poznatija kao Meryl Streep (Summit, New Jersey, 22. lipnja 1949.) je vi\u0161estruko nagra\u0111ivana ameri\u010dka filmska, kazali\u0161na i televizijska glumica.<\/p>\n U kazali\u0161tu je debitirala predstavom iz 1971., The Playboy of Seville, a 1977. prvi se put pojavila na televiziji u filmu The Deadliest Seasone. Prvi film bio joj je Julia iz 1977., u kojem je nastupila s Jane Fonda i Vanessom Redgrave.<\/p>\n Komercijalni i kriti\u010dki uspjeh do\u0161ao je s ulogama u filmovima Lovac na jelene s Robertom De Nirom i Kramer protiv Kramera s Dustinom Hoffmanom, a za potonji je dobila svog prvog Oscara. U karijeri je dobila tri Oscara, sedam Zlatnih globusa, dva Emmya i dvije BAFTA nagrade. Dr\u017ei rekord po broju nominacija za Oscara s njih 19.Streep se smatra jednom od najcjenjenijih i najtalentiranijih glumica svih vremena. Jedna od je od rijetkih glumaca koji su dobili sve tri najva\u017enije filmske nagrade (Oscar, Zlatni globus i Nagradu udru\u017eenja filmskih glumaca).<\/p>\n Rekli bi krhka dama\u00a0 ameri\u010dkog filma. Me\u0111utim sve je bila , ali krhka svakako nije.<\/p>\n 1978.- Otkriven je Haron, najve\u0107i od tri poznata Plutonova mjeseca.<\/p>\n 1987.-U Los Angelesu je umro Fred Astaire (1899.- 1987.), legendarni ameri\u010dki filmski glumac, plesa\u010d i pjeva\u010d. Progla\u0161en je za petu najve\u0107u mu\u0161ku filmsku zvijezdu u povijesti zemlje od strane Ameri\u010dkog filmskog instituta.<\/p>\n Kako je taj plesao<\/p>\n 2000.- Ameri\u010dka svemirska letjelica “Marsov osmatra\u010d” otkrila naznake o postojanju vode na Marsu.<\/p>\n 2001.-Njema\u010dka vlada po\u010dinje sa isplatom od\u0161tete ljudima koje je nacisti\u010dka njema\u010dka dr\u017eala na prinudnom radu za vrijeme Drugog svjetskog rata.<\/p>\n 2004.- Predsjednik Republike Srpske Dragan \u010cavi\u0107 izjavio je u televizijskom obra\u0107anju gra\u0111anima Srpske da doga\u0111aji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine predstavljaju crnu stranicu srpske istorije i da se u\u010desnici u ovom zlo\u010dinu ne mogu opravdati ni\u010dim.<\/p>\n Za o\u010dekivati je od srpskih vlasti da negiraju Genocid i u Srebrenici i u BiH.<\/p>\n 2005.- \u00a0Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 biv\u0161ih nacista, SS oficira na do\u017eivotni zatvor, zbog u\u010de\u0161\u0107a u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mjesta Sant Ana di Stacema. To je bio jedan od najstra\u0161nijih masakara u Italiji tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n Kasno , vrlo kasno su se sjetili. Mo\u017eda zbog fa\u0161isti\u010dke bliskosti sa njema\u010dkim monstrumima.<\/p>\n 2006.-Savjet me\u0111unarodne organizacije OSCE slu\u017ebeno potvr\u0111uje primanje Crne Gore, na mjesto 56. zemlje \u010dlanice.<\/p>\n 2009.-Me\u0111unarodni sud za zlo\u010dine po\u010dinjene u Ruandi osudio je biv\u0161eg visokog funkconera Ruande, Kaliksta Kalimanzira, na 30 godina zatvora, zbog genocida.<\/p>\n Aha, kazna za \u0161minku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas je ponedeljak\u00a0 22. jun \/ lipanj 2026. godine A\u00a0\u00a0\u00a0 ovoj godini\u00a0 172 dan su otpalo li\u0161\u0107e ,\u00a0\u00a0\u00a0 a\u00a0 preostalih 193 dana ve\u0107 \u017euti. \u0160to bi poete rekle: Otpali ili \u017eutjeli pad ponekad i nije let. Me\u0111utim, \u010dak i kad otpadaju\u00a0 i\u00a0 milioni ljudi sa njima odlete u nevi\u0111eno. Ali\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-18795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18795"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":119875,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18795\/revisions\/119875"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}