Danas je\u00a0 Srijeda\u00a0 20. Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026.godine.<\/p>\n
Ovako\u00a0 su se dani\u00a0 podijelili:<\/p>\n
139 dan\u00a0\u00a0 su pro\u0161lost , 226 preostalih \u010dekaju putovnice za pro\u0161lost.<\/p>\n
\u010cudno,\u00a0 kontamo mi ,\u00a0\u00a0 dani ko neke biv\u0161e babe , samo riknjavaju, a godina ni habera.<\/p>\n
Valjda znaju tu ni zlatne ka\u0161ike i zlatne vre\u0107e sa nakitom ne poma\u017eu.<\/p>\n
Ne znamo da li su babe\u00a0 upoznate sa \u010dinjenicom da\u00a0 su zlatne ka\u0161ike i vre\u0107e sa zlatom garantne\u00a0 viza za pr\u017eun.<\/p>\n
To je vrlo smrtonosna i vrlo vrela \u010dinjeni\u010dna kombinacija , vrlo nasljedna i vrlo lako prenosiva , s koljena na koljeno.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
Zlatili se vi ili ne zlatili, pr\u017eun vas \u010deka.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
Oprezno sa otetim maj\u010dinim vre\u0107ama sa zlatom. Garant\u00a0 – Pr\u017eun.<\/p>\n
1347.- Rimski narodni tribun Kola di Rienco (Cola, Rienzo) proglasio je Rimsku Republiku protjerav\u0161i vlastelu iz grada. Ve\u0107 naredne godine Rienco je bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera (Richard Wagner) za operu “Rienco”.<\/p>\n
1349.- Done\u0161en\u00a0 je Du\u0161anov zakonik kojim su utvrdjena op\u0161ta na\u010dela uredjenja srpske dr\u017eave.<\/p>\n
1498.- Portugalski moreplovac Vasco de Gama\u00a0 stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkriv\u0161i novi morski put oko Rta dobre nade.<\/p>\n
On nije otkrio taj put. Taj put je uvijek postojao , samo ga je otrgao od zaborava.<\/p>\n
1506.-Umro je Kristofor Kolumbo, italijanski istra\u017eiva\u010d i trgovac koji je 1492. doplovio do Amerike.<\/p>\n
Mo.\u0161 ti i \u010detiri puta ploviti do Novog svijeta, ali kraj je uvijek isti.<\/p>\n
1799.-Ro\u0111en je Honor\u00e9 de Balzac, francuski pisac. Kao protagonist realisti\u010dkog romana, stvorio je opus od stotinjak knjiga pod zajedni\u010dkim naslovom “Ljudska komedija”, u kojem je opisao likove iz najrazli\u010ditijih dru\u0161tvenih slojeva.<\/p>\n
1806.- Ro\u0111en je engleski filozof i ekonomista D\u017eon Stjuart Mil, jedan od osniva\u010da politi\u010dke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavr\u0161io istra\u017eivanja uzro\u010dnih odnosa me\u0111u pojavama (“Principi politi\u010dke ekonomije”, “Sistem logike”, “Utilitarizam”).<\/p>\n
1834.-Umro je francuski general i dr\u017eavnik Marquis La Fayette, dobrovoljac u ameri\u010dkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.<\/p>\n
1867.- Britanska kraljica Viktorija polo\u017eila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.<\/p>\n
Dosadilo nam ponavljati kako je nju polagao onaj njen konju\u0161ar.<\/p>\n
1881.- Ro\u0111en je poljski general i politi\u010dar Vladislav Sikorski, koji je u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.<\/p>\n
Pametan je taj Sikorski.Kukavi\u010dki objegne zi zemlje, organizuje levate da ginu. Oni bezimeni, mnogima se ni grob ne zna, a njega hroni\u010dari barem dva puta godi\u0161nje pomenu.<\/p>\n
1882.-U Be\u010du je potpisan ugovor o Trojnom savezu Njema\u010dke, Austro-Ugarske i Italije.<\/p>\n
1902.- SAD priznale su nezavisnost Kube.<\/p>\n
Pa je od tada priti\u0161\u0107u i osporavaju tu istu nezavisnost i pravo na vlastiti put i izbor.<\/p>\n
1915.-Ro\u0111en je izraelski general i politi\u010dar Mo\u0161e Dajan. U arapsko-izraelskom ratu 1948-49. komandovao je trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio je izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme \u0161estodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio je ministar odbrane.<\/p>\n
1920.-Ubijen je meksi\u010dki predsednik Venustijano Karansa. Novi predsednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta.<\/p>\n
1922.-Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod “Egipat” potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom “Sena”. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.<\/p>\n
1927.-Potpisivanjem mirovnog sporazuma u D\u017eedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.<\/p>\n
1941.-Italija je u \u00a0\u00a0anektirala Boku Kotorsku sa dijelom dubrova\u010dkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.<\/p>\n
1941.- \u00a0Njema\u010dke snage izvr\u0161ile su invaziju na gr\u010dko ostrvo Kretu.<\/p>\n
1944.-Ro\u0111en je britanski bluz-pjeva\u010d Joe Cocker.<\/p>\n
1956.- Eksplodirala je prva hidrogenska bomba ba\u010dena iz aviona, koju su Amerikanci ispustili iznad pacifi\u010dkog ostrva Bikini.<\/p>\n
Jadni bikini. Bilo je to jednodjelno ostrvo, ali ga ameri\u010dke fizijske bombe uparampar\u010dadi\u0161e.<\/p>\n
1956.-Umro je engleski pisac i karikaturista Maks Birbom, majstor satire i ironije. Djela: roman “Zulejka Dobson”, kritike “Bo\u017ei\u0107ni vijenac”, “Djela Maksa Birboma”.<\/p>\n
1958.-Umro je \u0110uro Salaj, jedan od osniva\u010da Komunisti\u010dke partije Jugoslavije i prvi predsjednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).<\/p>\n
1978.-SAD su lansirale raketu Pioneer Venus 1, koja je napravila radarske mape Venere.<\/p>\n
1980.- U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto bira\u010da glasalo je protiv otcepljenja.<\/p>\n
1985.- Film “Otac na slu\u017ebenom putu” jugoslovenskog re\u017eisera Emira Kusturice osvojio je “Zlatnu palmu” na 38. me\u0111unarodnom festivalu u Kanu.<\/p>\n
Scenarista je bio Abdulah Sidran. Bez scenarija nema ni filma. Tako su nas u\u010dili.<\/p>\n
1989.- Skup\u0161tina Srbije donela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vra\u0107en zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji do\u017eivela kolaps.<\/p>\n
1991.-Vlasti u Sovjetskom savezu po\u010dele da dozvoljavaju gra\u0111anima da slobodno izlaze iz zemlje.<\/p>\n
Krajni vakat bio da vide \u0161ta se de\u0161ava na truhlom zapadu, koji je stvarno toliko truo da ne mo\u017ee truliji biti.<\/p>\n
1995.- Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogodjenom smrtonosnim ebola virusom.<\/p>\n
1997.-Turska vojska saop\u0161tila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.<\/p>\n
1998.-Visoki civilni predstavnik za BiH Karlos Vestendorp, u skladu sa svojim ovla\u0161tenjima, izabrao novi grb BiH, po\u0161to se \u010dlanovi Parlamentarne skup\u0161tine BiH nisu mogli dogovoriti o tome.<\/p>\n
1999.-Vazdu\u0161ni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razru\u0161enu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko o\u0161te\u0107enih ambasadorskih rezidencija.<\/p>\n
2000.-Na posljednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu odr\u017eanoj u sjedi\u0161tu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu BiH nakon trogodi\u0161njeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.<\/p>\n
Pogofite koliko je ostalo neoplja\u010dkanih sredstava. Ne\u0107ete vjerovati par stotina miliona dolara ili u procentima manje od 1o%.<\/p>\n
2002.-Isto\u010dni Timor progla\u0161en je nezavisnom dr\u017eavom.<\/p>\n
2003.-Biv\u0161i pilot Jugoslovenske narodne armije (JNA) Emir \u0160i\u0161i\u0107 osu\u0111en je u Rimu na do\u017eivotnu robiju, zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su \u010detvorica bili italijanski dr\u017eavljani. \u0160i\u0161i\u0107 je u januaru 1992. na podru\u010dju Hrvatske oborio avion Evropske zajednice. Apelacioni sud preina\u010dio je tu kaznu na 15 godina zatvora, \u0161to je kasnije potvrdio i Kasacioni sud u Rimu.<\/p>\n
2005.-Umro je francuski filozof Pol Riker humanista i autor oko 30 knjiga, me\u0111u kojima je i “Pravilo metafore”. Riker je bio najpoznatiji po svom radu na polju fenomenologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 Srijeda\u00a0 20. Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026.godine. Ovako\u00a0 su se dani\u00a0 podijelili: 139 dan\u00a0\u00a0 su pro\u0161lost , 226 preostalih \u010dekaju putovnice za pro\u0161lost. \u010cudno,\u00a0 kontamo mi ,\u00a0\u00a0 dani ko neke biv\u0161e babe , samo riknjavaju, a godina ni habera. Valjda znaju tu ni zlatne ka\u0161ike i zlatne vre\u0107e sa\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-17607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17607"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118927,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17607\/revisions\/118927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}