Danas je Petak 15.\u00a0 Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026. godine.<\/p>\n
Ovako\u00a0\u00a0 dani\u00a0 jedan drugom upjevavaju u razdiok te ljubim:<\/p>\n
134 dan\u00a0\u00a0 oti\u0161lo u termin popu\u0161li\u0107i.<\/p>\n
Od 231 preostalih neki uveliko fumaju ,neki\u00a0 tek po\u010deli, a neki jako kupuju sfumare.Tako da sve li\u010di na tvorni\u010dareve dimnjake.<\/p>\n
\u010cudno,\u00a0 razmi\u0161ljamo mi ,\u00a0\u00a0 pu\u0161enje je vrlo kompleksna ,\u00a0 i\u00a0 jako \u010dudna stvar.<\/p>\n
Dok popu\u0161i\u0161 hejbet dana, ono pro\u0161o tren, a ljudi nastavljaju\u00a0 \u00a0sfumati iz sve snage. Valjda genetika , ho\u0107e se re\u0107i\u00a0 , jednostavna\u00a0 stvar\u00a0 DNK navike. Ne\u0161to ko pavlovljev refeleks.<\/p>\n
Danima je cilj povu\u0107i\u00a0 sa sobom povu\u0107i \u0161to vi\u0161e klonova , da ga\u00a0 i oni pofumaju do kraja.To im do\u0111e ko doma\u0107a zada\u0107a.U\u010diti ljude kako obajedne postaju sun\u010dani lajavi popu\u0161li\u0107i.<\/p>\n
A opet ima ljudi koji sebi umislili da su ukompleksirano ne\u0161to , recimo Sokrati\u00a0 , oliti pametni insani . A ono jok , samo\u00a0 ro\u0111eni popu\u0161lici.<\/p>\n
Glupost im se skrivat iza neukosti i nepameti , \u010dak i “naivni” dani uvijek\u00a0 proku\u017ee bolesnike i nenadano ih pokupe.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
-Sfumo ne fumo, svakako \u0107e\u0161 popu\u0161iti i ograisati.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Ta\u010dno u sridu ! Klonirano\u00a0 pu\u0161enje je smrtno \u0161tetno po dobar glas i zdravlje.<\/p>\n
A da\u00a0 malo protabirimo ko je danas bio popu\u0161li\u0107.<\/p>\n
1536.- Engleski sud proglasio krivom za preljubu i incest Anu Bolen, drugu \u017eenu kralja Henrija Osmog, i njenog brata lorda Ro\u0161fora. Dva dana potom nadbiskup Krenmer je “ustanovio” da je neva\u017ee\u0107i taj brak sklopljen 1533, zbog kojeg je Henri Osmi raskinuo veze s rimokatoli\u010danstvom i papom, jer se papa usprotivio braku, a “preljubnica” je ubrzo pogubljena, poslije \u010dega se Henri Osmi jo\u0161 \u010detiri puta \u017eenio.<\/p>\n
1571.-Tatarski osvaja\u010di zapalili Moskvu.<\/p>\n
1767.- \u0110enova je prodala Korziku Francuskoj.<\/p>\n
Ne\u0107emo re\u0107i glupaci, nego nerazumnici. Dvije godina kasnije rodio se Napoleon Bonaparta i gdje bi im kraj bio. ‘vako tavore kao lu\u010dki grad.<\/p>\n
1773,.Ro\u0111en austrijski knez Klemens Vencel Nepomuk Lotar fon Meternih-Vineburg, koji je kao ministar inostranih poslova i kancelar \u010detiri decenije krojio spoljnu i unutra\u0161nju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope. U me\u0111unarodnoj politici bio je stub reakcionarnog saveza evropskih vladara “Svete alijanse”, stvorene radi gu\u0161enja revolucionarnih pokreta, a u unutra\u0161njoj je izgradio po zlu \u010duven “Meternihov sistem” – policijsko-apsolutisti\u010dki re\u017eim koji je gu\u0161io svaki nacionalni i slobodarski pokret.<\/p>\n
1796.-Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte, koji je u Italiji predvodio dvogodi\u0161nju uspje\u0161nu vojnu kampanju protiv Austrije, u\u0161le su u Milano.<\/p>\n
1848.-Pariski radnici, nezadovoljni politikom bur\u017eoaske vlade poslije progla\u0161enja francuske republike, upali su u zgradu parlamenta, raspustili ustavotvornu skup\u0161tinu i izabrali revolucionarnu vladu. Uz pomo\u0107 vojske bur\u017eoazija je uspjela da ugu\u0161i ustanak i uhapsi sve radni\u010dke vo\u0111e.<\/p>\n
1859.- Rodio se Pierre Curie (1859.- 1906.) francuski kemi\u010dar i fizi\u010dar. Zna\u010dajan doprinos dao je na polju istra\u017eivanja magnetizma, radioaktivnosti i kristalografije. Zajedno sa suprugom Marije Curie i A. Henriem Becquerelom dobio je 1903. godine Nobelovu nagradu na polju fizike.<\/p>\n
1886.-Umrla je ameri\u010dka knji\u017eevnica Emili Dikinson (Emily Dickinson). Njene pjesme otkrivene su i izdate nakon njene smrti, a tek u 20. vijeku postala je jedna od najve\u0107ih ameri\u010dkih pjesnikinja.<\/p>\n
1891.-Ro\u0111en je ruski pisac Mihail Afanasjevi\u010d Bulgakov, po profesiji ljekar, koji je – zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i slu\u017ei propagandi kao “in\u017eenjer du\u0161a”, \u0161to se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije – decenijama bio u nemilosti. \u017dustro je napadan i poslije smrti (1940.), a njegovo djelo potiskivano i pre\u0107utkivano. Zbog romana s fabulom iz gra\u0111anskog rata “Bijela garda”, kasnije dramatizovanog pod nazivom “Dani Turbina”, u kojem je razmatrao istrajnost eti\u010dko-esteti\u010dkog kodeksa li\u010dnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je meta napada samog Staljina. Sli\u010dan gnjev izazvao je romanom “Majstor i Margarita”, \u0161tampan u Moskvi tek 1966. Borba za li\u010dnost i stvarala\u010dka prava \u010dovjeka – o\u0161tro suprotstavljena “socijalisti\u010dkoj” ideologiji kolektivizma – karakteristi\u010dna je i za drame u kojima tu temu ispituje na materijalu gra\u0111anskog rata, sumorne sovjetske svakodnevice, stvarnosti proteklih epoha i “svijetle” komunisti\u010dke budu\u0107nosti. Njegov “fantasti\u010dni realizam”, filozofija \u017eivota i umjetnosti imali su izuzetno sna\u017ean efekat u svjetskim razmjerama i znatno su utjecali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. vijeka. Ostala djela: pripovijetke “Bilje\u0161ke mladog ljekara”, “\u0110avolijada”, “Kobna jaja”, “Pse\u0107e srce”, romani “\u017divot gospodina de Molijera”, “Pozori\u0161ni roman” (nedovr\u0161en), drame “Bjekstvo”, “Zojkin stan”, “Purpurno ostrvo”, “Adam i Eva”, “Bla\u017eenstvo”, “Ivan Vasiljevi\u010d”, “Bratstvo licemjera”, “Posljednji dani”, “Batum”, scenariji: “Revizor”, “Mrtve du\u0161e”, dramatizacija “Mrtvih du\u0161a”, “Rata i mira”.<\/p>\n
1898.-Ro\u0111ena je Arleti (Arlet-Leoni Batia), francuska filmska glumica (Kurbvua,15. 05. 1898. – Pariz, 24. 07. 1992.)<\/p>\n
1909.-Ro\u0111en engleski filmski i pozori\u0161ni glumac D\u017eejms Mejsn. Filmovi: “Bjegunac”, “Sedmi veo”, “\u010covjek u sivom”, “Zvijezda je ro\u0111ena”, “Julije Cezar”, “Lolita”, “Sjever – sjeverozapad”, “Lord D\u017eim”, “Galeb”, “Ubistvo po narud\u017ebini”.<\/p>\n
1911.-Ro\u0111en je \u0161vajcarski pisac Maks Rudolf Fri\u0161, liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrje\u010dnosti savremenog svijeta. Tragao je za identitetom li\u010dnosti, s pravom na “privatnu” sudbinu u svijetu savremene civilizacije koji pojedincu natura ulogu. Djela: romani “\u0160tiler”, “Homo faber”, “Neka mi ime bude Gantenbajn”, pripovijetka “Montok”, drame “Kineski zid”, “Grof Ederland”, “Don \u017duan ili Ljubav prema geometriji”, “Biderman i paliku\u0107e”, “Andora”, “Biografija”, knjige dnevnika: “Dnevnici 1946-1949”, “Dnevnici 1966-1971”, koje su spoj \u010dinjenica s refleksijama i komentarima.<\/p>\n
1914.-Umro srpski knji\u017eevni kriti\u010dar i istori\u010dar knji\u017eevnosti Jovan Skerli\u0107, profesor Beogradskog univerziteta, \u010dlan Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kriti\u010dar svog vremena.\u00a0\u00a0 Djela: rasprave i studije “Pogled na dana\u0161nju francusku knji\u017eevnost”, “Uni\u0161tenje estetike i demokratizacija umetnosti”, “Francuski romanti\u010dari i srpska narodna poezija”, “Srpska knji\u017eevnost u osamnaestom veku”, “Omladina i njena knji\u017eevnost”, “Istorija nove srpske knji\u017eevnosti”, “Jakov Ignjatovi\u0107”, kra\u0107e studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom “Pisci i knjige”.<\/p>\n
1914.-Ro\u0111en je Tenzing Norgej, nepalski planinar, sa Edmundom Hilarijem osvojio Mont Everest (\u010cehu, 15. 05. 1914. – Dard\u017eeling, 09. 05. 1986.)<\/p>\n
1926.-Po\u010delo je emitovanje programa Radio Zagreba.<\/p>\n
1940.-U SAD su po\u010dele da se prodaju prve najlon \u010darape.<\/p>\n
U okupiranim zemljama prikraju i okon\u010danju II svjetskog rata cijena takara je bio jedan par najlonki.<\/p>\n
1940.-Holandska vojska je kapitulirala u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n
1943.- Po\u010dela je bitka na Sutjesci\u00a0 – Peta neprijateljska ofanziva.<\/p>\n
Nama uvijek bili \u010dudbni ovi nazivi : Neprijateljski. Kad se dvije sile tandaraju ne\u0107e se valjda zvati prijateljske.<\/p>\n
1943.-Raspu\u0161tena je Komunisti\u010dka internacionala (Kominterna).<\/p>\n
1945.-Njema\u010dke trupe napustile su Jugoslaviju . U \u010detvorogodi\u0161njem ratu poginulo je 1.706.000 ljudi, a zemlja je poru\u0161ena i opusto\u0161ena.<\/p>\n
1948.- Novostvorenu dr\u017eavu Izrael napali egipatski avioni, a sa sjevera i istoka libanske i jordanske trupe.<\/p>\n
Na\u017ealost nisu postigli ni\u0161ta. Izraelci imali svsrdnu podr\u0161ku zapada.<\/p>\n
1955.-U Be\u010du je potpisan Austrijski dr\u017eavni ugovor kojim je okon\u010dana desetogodi\u0161nja savezni\u010dka okupacija, a Austrija postala nezavisna republika u granicama od 1. januara 1938.<\/p>\n
1957.-Velika Britanija je izvr\u0161ila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku.<\/p>\n
1978.- 1978.- Umro australijski dr\u017eavnik Robert Gordon Menzis, premijer Australije s najdu\u017eim sta\u017eom, \u0161ef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vo\u0111a Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprinio ja\u010danju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat, na ameri\u010dkoj strani.<\/p>\n
1987.- Umrla je ameri\u010dka filmska glumica Rita Hejvort (Hayworth) holivudski seks simbol \u010detrdesetih godina 20. vijeka (“Samo an\u0111eli imaju krila”, “\u0110ilda”, “Dama pod sumnjom”).<\/p>\n
1988.- Po\u010delo\u00a0 povla\u010denje sovjetskih trupa iz Afganistana.<\/p>\n
1989.-Sovjetski predsednik Mihail Sergejevi\u010d Gorba\u010dov u Pekingu objavio kraj kinesko-sovjetskih raskola.<\/p>\n
1991.-Predsjednik Fransoa Miteran saop\u0161tio da je mandat za sastav vlade povjerio Edit Kreson, koja je sutradan kao prva \u017eena u istoriji Francuske preuzela du\u017enost premijera.<\/p>\n
1992.- “Tuzlanska kolona” bio je doga\u0111aj vezan za sukobe do kojih dolazi prilikom povla\u010denja JNA iz Tuzle. Ilija Juri\u0161i\u0107, koji je bio uhap\u0161en u maju 2007. godine prilikom slu\u017ebenog boravka u Beogradu, optu\u017een je da je kao starje\u0161ina operativne grupe pri Centru javne bezbijednosti Tuzla izdao naredbu za napad na JNA kolonu. Iako to nije dokazano, on je bio osu\u0111en na 12 godina zatvora u Beogradu 2009. Apelacioni sud je poni\u0161tio tu presudu i nalo\u017eio reviziju cijelog slu\u010daja. Juri\u0161i\u0107 se nakon toga vratio u Tuzlu i nastavio je svoju odbranu tako \u0161to se odazvao na svaki poziv suda u Beogradu.<\/p>\n
1992.-Hiljade pristalica opozicije u Azerbejd\u017eanu zauzelo je u Bakuu zgradu parlamenta i predsjedni\u010dku palatu. Narednog dana s vlasti je zba\u010den predsjednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbjegao u Moskvu.<\/p>\n
1996.- Desni\u010darski lider Atal Bihari Vad\u017epaji (Vajpayee) je postao premijer Indije, po\u0161to je njegova Baratija D\u017eanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu ve\u0107inu. To je bilo prvi put da hindu nacionalista dobije mjesto premijera.<\/p>\n
2001.-Vlada RS prihvatila ostavke ministra unutra\u0161njih poslova Perice Bundala i direktora Obavje\u0161tajno-bezbjednosne slu\u017ebe RS Dobroslava Planojevi\u0107a, te razrije\u0161ila du\u017enosti zamjenika ministra unutra\u0161njih poslova RS Branu Pe\u0107anca zbog incidenata u Banjaluci 7. maja, koji su izbili kada je nekoliko hiljada srpskih demonstranata silom sprije\u010dilo polaganje kamena temeljca za obnovu d\u017eamije Ferhadije.<\/p>\n
2001.-Ministarstvo odbrane FBiH podnijelo krivi\u010dne prijave protiv biv\u0161eg \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH Ante Jelavi\u0107a, biv\u0161eg ministra odbrane FBiH Miroslava Prce i biv\u0161eg zamjenika komandanta Zajedni\u010dke komande Vojske FBiH Dragana \u0106ur\u010di\u0107a zbog sumnje da su “podrivali vojnu i odbrambenu mo\u0107”.<\/p>\n
2001.-\u0160ef UNMIK-a Hans Hakerup potpisao privremeni ustavni okvir za Kosovo i Metohiju i zakazao op\u0161te izbore na Kosovu i Metohiji za 17. novembar.<\/p>\n
2001.-Kineski predsjednik se prvi put za posljednjih 46 godina u Pekingu kratko sastao sa zvani\u010dnim predstavnikom Tajvana.<\/p>\n
2003.-Ha\u0161ki tribunal za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u Ruandi osudio je na do\u017eivotnu robiju biv\u0161eg ministra informacija Eliezera Nijitegeka (Eliezer Niyitegeka), a biv\u0161eg gradona\u010delnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog u\u010de\u0161\u0107a u genocidu 1994. godine.<\/p>\n
2003.-Skup\u0161tina Kosova i Metohije je, bez prisustva srpskih poslanika, koji su revoltirani napustili zasjedanje, usvojila Rezoluciju o priznavanju oslobodila\u010dkog rata naroda Kosova za slobodu i nezavisnost.<\/p>\n
2003.-Visoki predstavnik za BiH Pedi E\u0161daun nametnuo je Zakon o gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu, kojim \u0107e sva bespravna izgradnja na sporno dodijeljenom zemlji\u0161tu pro\u0107i reviziju.<\/p>\n
Mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n
2006.-Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Hrvatske pokrenulo krivi\u010dni postupak protiv Branimira Glava\u0161a, osumnji\u010denog da je 1991. godine u Osijeku po\u010dinio ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n
2007.- Skup\u0161tina Srbije izabrala novu Vladu, na \u010dijem \u010delu je ostao Vojislav Ko\u0161tunica.<\/p>\n
2008.-Najmanje 100 ljudi poginulo, a veliki broj je povrije\u0111en od eksplozije cjevovoda za gorivo tokom radova na putu u nigerijskom selu nedaleko od grada Lagosa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Petak 15.\u00a0 Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026. godine. Ovako\u00a0\u00a0 dani\u00a0 jedan drugom upjevavaju u razdiok te ljubim: 134 dan\u00a0\u00a0 oti\u0161lo u termin popu\u0161li\u0107i. Od 231 preostalih neki uveliko fumaju ,neki\u00a0 tek po\u010deli, a neki jako kupuju sfumare.Tako da sve li\u010di na tvorni\u010dareve dimnjake. \u010cudno,\u00a0 razmi\u0161ljamo mi ,\u00a0\u00a0 pu\u0161enje je\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-17368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17368"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118799,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17368\/revisions\/118799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}