Danas je \u010detvrtak 7.\u00a0 Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026. godine.<\/p>\n
Ovako su se dani\u00a0 podijelili:<\/p>\n
126\u00a0 dana\u00a0 je riknulo.<\/p>\n
\u010cudno,\u00a0 kontamo mi . Svake godine dan za danom riknjava.Nema nikakvog popusta ili preskoke.<\/p>\n
Ovih 239 dana, \u0161to se skrivaju, napriliku \u010deka ista sudbina.<\/p>\n
Ipak ,\u00a0 oni \u0107e se debelo naplatiti\u00a0 svoje nestajanje.Svaki \u0107e uzeti hejbet insana i povest ih sa sobom , na put bez povratka. A i besprekorni tajming u odra\u0111ivanju doma\u0107eg zadatka im je dobra preporuka , da se vrnu nagodinu , svje\u017eiji , ljep\u0161i i horniji.<\/p>\n
Vi , kao i neuki misliti da se mi podilazimo danima , ne bi li pribavili neki popust i odgodu.<\/p>\n
Ih , \u0161to bi nam to dobro do\u0161lo!<\/p>\n
Me\u0111utim sa dnima nema toga. Nisu oni ko Mara gatara , koliko joj plati\u0161 toliko ljepot budu\u0107nosti fasuje\u0161.<\/p>\n
Ako si u nekom danu zakantan ,\u00a0 ne mo'\u0161 se saskriti ni odgoditi da ti je Tito kum. Ovu naciuonalisti\u010dku si\u0107u i pr\u017eunce ne smijemo ni\u00a0 pominjati . Jezik pregizo ko pomenuo. Nikako nisu dobra preporuka za gornje pute, osim za ro\u0161tiljanje.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
Skrivali se ne skrivali, bi\u0107ete crnom zemljicom pokriveni ili spr\u017eeni. Mnogo njih bi\u0107e spaljeni, pa jopet spr\u017eeni.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
Nemojte biti dio plja\u010dka\u0161ke \u00a0 tronacuionalisti\u010dke bagre, pija\u010darska fukara , robija\u0161ev ro\u0111obradi sin oliti bezusni robija\u0161. Tada vam je paklena vatra garant destinacija.<\/p>\n
A onako uzgrad ,\u00a0 reda radi, desilo se na dana\u0161nji dan:<\/p>\n
1663.-U Londonu otvoreno prvo pozori\u0161te, pod pokroviteljstvom kralja \u010carlsa II.<\/p>\n
1682.-Umro ruski car Fjodor III Aleksejevi\u010d Romanov, na presto do\u0161ao Petar I Veliki.<\/p>\n
1727.-Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji proterani iz Ukrajine.<\/p>\n
1832.- Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran za kralja Gr\u010dke po\u0161to je Gr\u010dka Londonskim ugovorom progla\u0161ena za kraljevinu.<\/p>\n
1833.- Ro\u0111en nema\u010dki kompozitor i pijanista Johanes Brams. Njegove \u010detiri simfonije i dva klavirska koncerta postali standardi klasi\u010dnog repertoara<\/p>\n
1711.-Ro\u0111en je matemati\u010dar, fizi\u010dar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, jedan od najve\u0107ih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po \u010demu je prete\u010da Alberta Ajn\u0161tajna. Bio je osniva\u010d i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Opti\u010dkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za odre\u0111ivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu odre\u0111ivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privla\u010de nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na \u010detiri osnovne, izra\u010dunao je dimenzije i spljo\u0161tenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, rije\u0161io je problem okaca u sa\u0107u. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku. Djela: “Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium”, “Opera partientia ad opticam et astronomiam”, “Elementorum universae matxeseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”.<\/p>\n
Tek da se zna: Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 ili punim imenom Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. \u2013 Milano, 13. velja\u010de 1787.), \u00a0ke bio hrvatski matemati\u010dar, astronom, geodet, fizi\u010dar i filozof; isusovac.<\/p>\n
1833.-Ro\u0111en njema\u010dki kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romanti\u010dar. Dosljedno je njegovao klasi\u010dnu muzi\u010dku ravnote\u017eu i kao pobornik o\u017eivljavanja oblika klasi\u010dne i pretklasi\u010dne muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romanti\u010dara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nje\u017ene melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sljedbenici nazvali osniva\u010dem njema\u010dke novoklasi\u010dne \u0161kole. Djela: \u010detiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije \/”Njema\u010dki rekvijem”\/, solo pjesme, horovi.<\/p>\n
1840.-Ro\u0111en je ruski skladatelj Petar Ilji\u010d \u010cajkovski, po glazbenom izrazu kasni romanti\u010dar koji pro\u017eima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadr\u017eaju opera me\u0111u kojima su najpoznatije Evgenij Onjegin i Pikova dama, te brojna druga remekdjela me\u0111u kojima baleti Labu\u0111e jezero i Trnoru\u017eica.<\/p>\n
1892.-Ro\u0111en je jugoslavenski politi\u010dar, dr\u017eavnik i komunisti\u010dki vo\u0111a Josip Broz Tito, priznati vojskovo\u0111a i politi\u010dar; pobjednik u antifa\u0161isti\u010dkom ratu, vo\u0111a koji je 35 godina \u017eelio pomiriti neovisnost Jugoslavije i ravnopravnost me\u0111u njezinim nacijama.<\/p>\n
Samo tri re\u010denice u hronokama povjesni\u010dara \u010dovjeku koji je obilje\u017eio drugu polovinu dvadesetog vijeka\u00a0 svjetske historije.\u00a0 Jedno dana \u0107e nestati i ove nepune tri re\u010denice hroni\u010dara. Ali u u\u0161ima im \u0161umi:<\/p>\n
Dru\u017ee Tito mi ti se kunemo.<\/p>\n
1901.- Ro\u0111en je u Heleni u Montani ameri\u010dki glumac Gary Cooper, pravog imena Frank James Cooper, poznat po tihom, nenametljivom gluma\u010dkom stilu koji je posebno odgovarao vesternima u kojima je nastupio, pet puta nominiran i dva puta dobitnik Oscara za najboljeg glumca, prema istra\u017eivanju Ameri\u010dkog filmskog instituta 11. najve\u0107a mu\u0161ka filmska zvijezda svih vremena.<\/p>\n
1915.- Nema\u010dka podmornica “U-20” torpedima potopila britanski putni\u010dki brod “Lusitanija”, \u0161to je doprinelo odluci SAD da u\u0111u u Prvi svetski rat. Poginulo 1.198 putnika i \u010dlanova posade, medju kojima i velik broj Amerikanaca.<\/p>\n
1928.-U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava \u017eena sni\u017eena sa 30 na 21 godinu.<\/p>\n
1939.-Nema\u010dka i Italija sklopile politi\u010dki i vojni savez, kojem se kasnije pridru\u017eio Japan.<\/p>\n
1943.-Savezni\u010dke snage u zauzele Tunis i Bizertu, prisiliv\u0161i Nijemce na povla\u010denje.<\/p>\n
1944.-Sovjetske trupe otpo\u010dele napad na Sevastopolj i sutradan su uspjele da izbace Nijemce iz te va\u017ene crnomorske luke na poluostrvu Krim.<\/p>\n
1945.-Njema\u010dka je zavr\u0161ila sa pregovorima o kapitulaciji, a naredni dan, 8. maja objavljen je prekid neprijateljstava, iako su u isto\u010dnim dijelovima Europe borbe trajale jo\u0161 nekoliko sedmica.<\/p>\n
1954.-Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu pao je u ruke vijetnamske vojske \u0161to je ozna\u010dilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II. Svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 tisu\u0107a vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske izme\u0111u francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, ve\u0107 krajem 1946. izbile su borbe izme\u0111u Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjuju\u0107i kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspje\u0161no parirao tehni\u010dki superiornijoj, a u po\u010detku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske postrojbe su znatno potisnute, a do po\u010detka 1954. su izgubili nadzor nad najve\u0107im dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedni\u0161tvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo izme\u0111u 50 i 100 tisu\u0107a vojnika, po\u010deo je u ve\u010dernjim satima 13. o\u017eujka 1954., a ve\u0107 u idu\u0107a dva dana, nakon pogibije francuskih \u010dasnika i raspada zapovjednig lanca, pale su dvije manje utvrde \u0161to je Francuzima onemogu\u0107ilo uspje\u0161nu obranu. Nakon pedeset i sedam dana \u017eestokih borbi, tijekom kojih je poginulo 1.800 francuskih i izme\u0111u deset i trideset tisu\u0107a vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije po\u010detka \u017denevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadaju\u0107i se da \u0107e utvrda izdr\u017eati do tada. Politi\u010dka cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu kona\u010dno zape\u010datio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na \u017denevskoj konferenciji obvezao zauvijek povu\u0107i iz Indokine.<\/p>\n
1960.- Leonid Bre\u017enjev na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio mar\u0161ala Klimenta Voro\u0161ilova.<\/p>\n
1990.- Na predsedni\u010dkim izborima u Francuskoj \u017dak \u0160irak pobedio socijalisti\u010dkog kandidata Lionela \u017dospena.<\/p>\n
1996.- Pred Me\u0111unarodnim sudom za ratne zlo\u010dine na podru\u010dju SFRJ u Hagu po\u010delo su\u0111enje bosanskom Srbinu Du\u0161anu Tadi\u0107u, prvo su\u0111enje za ratni zlo\u010din posle Nirnberga i Tokija.<\/p>\n
1970.- Somalija je nacionalizovala sve strane naftne kompanije i banke.<\/p>\n
Ni\u0161to joj to ne poma\u017ee.Nije nacionalizovala suprostavljene nacionaliste i separatiste.<\/p>\n
1993.U Banjaluci minirana je Ferhad-pa\u0161ina d\u017eamija.<\/p>\n
\u0160ta \u0107ete. D\u017eamija je Bo\u017eija ku\u0107a. Pagani uvijek ostaju pagani. Budemo \u010ditljiviji:<\/p>\n
Bezbo\u017enici su uvijek bezbo\u017enici.<\/p>\n
1997.-U izvje\u0161taju vlade SAD osu\u0111ena saradnja \u0160vajcarske s njema\u010dkim nacistima u Drugom svjetskom ratu, posebno prihvatanje zlata i dragocjenosti oplja\u010dkanih od \u017ertava holokausta. U studiji je navedeno da je time produ\u017een rat, jer je podr\u017eana “sposobnost Njema\u010dke da vodi rat”.<\/p>\n
1999.-\u00a0U vazdu\u0161nim udarima NATO na Jugoslaviju pogo\u0111en centar Ni\u0161a. Poginulo 16, povre\u0111eno oko 70 osoba.<\/p>\n
1999.- Ameri\u010dki avioni s pet projektila razorili zgradu Ambasade Kine u Beogradu, usmrtiv\u0161i u njoj troje kineskih novinara, a jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obli\u017enjeg hotela “Jugoslavija”. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana prije toga, bombama s materijalima visoke provodljivosti onesposobila klju\u010dne trafo-stanice na \u0161irem podru\u010dju Beograda, izazvav\u0161i djelimi\u010dan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji.<\/p>\n
Nije nam jasno kakve veze ima Kina sa srbijanskim genocidom.<\/p>\n
1999.-Papa Jovan Pavle II posetio Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoli\u010dke crkve koji je, posle hiljadugodi\u0161njeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.<\/p>\n
Ovaj put \u0107emo biti fini. Ne\u0107emo ni je'ne lanuti protiv Ivan\u010dice Pavle II.<\/p>\n
2001.- Roni Bigz, u\u010desnik “najve\u0107e plja\u010dke veka”, u Engleskoj 1963, predao se britanskim vlastima posle 35 godina skrivanja u Brazilu.<\/p>\n
Do\u0161lo vrime tabut tahte.A strana crna zemljica boli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je \u010detvrtak 7.\u00a0 Maj\u00a0 \/ Svibanj 2026. godine. Ovako su se dani\u00a0 podijelili: 126\u00a0 dana\u00a0 je riknulo. \u010cudno,\u00a0 kontamo mi . Svake godine dan za danom riknjava.Nema nikakvog popusta ili preskoke. Ovih 239 dana, \u0161to se skrivaju, napriliku \u010deka ista sudbina. Ipak ,\u00a0 oni \u0107e se debelo naplatiti\u00a0 svoje\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-16950","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16950"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16950\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118624,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16950\/revisions\/118624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}