Danas je\u00a0 Subota 25 .\u00a0 April 2026. godine.<\/p>\n
Ovako su se dani\u00a0 su\u010delili:<\/p>\n
114\u00a0 potra\u0107ena\u00a0\u00a0\u00a0 kontra\u00a0\u00a0 251 dana u nedoumici . Sa danima se ne treba \u0161aliti. Mnogi su\u00a0 se na smrt natandarili. \u0160to bi poete rekli: rijeke insana\u00a0 bez povratka.<\/p>\n
Sa danima se ne treba zezati. Mnogi su\u00a0 se natakarili\u00a0 , zauprave i za smrtno.<\/p>\n
\u010cudno,\u00a0 kontamo mi . Svake godine dan za danom riknjava.Nema nikakvog popusta ili preskoke.<\/p>\n
Ovih 239 dana, \u0161to se skrivaju, napriliku \u010deka ista sudbina.<\/p>\n
Ipak ,\u00a0 oni \u0107e se debelo naplatiti\u00a0 svoje nestajanje.Svaki \u0107e uzeti hejbet insana i povest ih sa sobom , na put bez povratka. A i besprekorni tajming u odra\u0111ivanju doma\u0107eg zadatka im je dobra preporuka , da se vrnu nagodinu , svje\u017eiji , ljep\u0161i i horniji.<\/p>\n
Vi , kao i neuki misliti da se mi podilazimo danima , ne bi li pribavili neki popust i odgodu.<\/p>\n
Ih , \u0161to bi nam to dobro do\u0161lo!<\/p>\n
Me\u0111utim sa dnima nema toga. Nisu oni ko Mara gatara , koliko joj plati\u0161 toliko ljepot budu\u0107nosti fasuje\u0161.<\/p>\n
Ako si u nekom danu zakantan ,\u00a0 ne mo'\u0161 se saskriti ni odgoditi da ti je Tito kum. Ovu naciuonalisti\u010dku si\u0107u i pr\u017eunce ne smijemo ni\u00a0 pominjati . Jezik pregizo ko pomenuo. Nikako nisu dobra preporuka za gornje pute, osim za ro\u0161tiljanje.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
Skrivali se ne skrivali, bi\u0107ete crnom zemljicom pokriveni ili spr\u017eeni. Mnogo njih bi\u0107e spaljeni, pa jopet spr\u017eeni.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
Nemojte biti dio plja\u010dka\u0161ke \u00a0 tronacuionalisti\u010dke bagre, pija\u010darska fukara , robija\u0161ev ro\u0111obradi sin oliti bezusni robija\u0161. Tada vam je paklena vatra garant destinacija.<\/p>\n
Na dana\u0161nji dan kre\u0107emo od\u00a0\u00a0\u00a0 ne tako dalekih vakata :<\/p>\n
1595.- \u00a0Umro italijanski pesnik Torkvato Taso, autor epa “Oslobo\u0111eni Jerusalim”. Jedan broj pesama posvetio Dubrov\u010danki Cvijeti Zuzori\u0107 koja je u svom salonu u Firenci okupljala knji\u017eevnike i umetnike.<\/p>\n
1599.- Ro\u0111en je engleski politi\u010dar Oliver Cromwell.<\/p>\n
1719.- Objavljuje se prvi put roman \u00a8Robinson Crusoe\u00a8 Daniela Defoea. Na osnovu ove ma\u0161tovite autobiografske pri\u010de jednog brodolomca, koji je 28 godina proveo na pustom otoku, snimljeno je nekoliko filmova.<\/p>\n
1744.- Umro je\u00a0 Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je \u0161vedski fizi\u010dar i astronom. Bio je profesor astronomije na Sveu\u010dili\u0161tu u Uppsali i ravnatelj prvoga \u0161vedskog astronomskog opservatorija. Predlo\u017eio (1742.) da se kao osnovne to\u010dke za mjerenje temperature na termometru sa \u017eivom odaberu ledi\u0161te i vreli\u0161te vode pri tlaku od 760 mm stupca \u017eive (mmHg), ozna\u010div\u0161i ledi\u0161te kao 100\u00b0, a vreli\u0161te kao 0\u00b0. Dana\u0161nja oznaka ledi\u0161ta s 0 \u00b0C i vreli\u0161ta sa 100 \u00b0C (Celsiusova skala) potje\u010de od Carla Linn\u00e9a i M\u00e5rtena Str\u00f6mera (1750.). Celsius je promatrao dnevne promjene magnetske deklinacije i utvrdio utjecaj polarnoga svjetla na zemaljski magnetizam. Bavio se i metrologijom (zagovarao uvo\u0111enje Gregorijanskoga kalendara, mjerio meridijanski stupanj).<\/p>\n
1792.- Na pogubljenju drumskog razbojnika \u017daka Peletjea na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj prvi put upotrebljena giljotina.<\/p>\n
1859.- Polo\u017eeni su temelji za izgradnju Sueskog kanala.<\/p>\n
1874.- Ro\u0111en italijanski elektroin\u017eenjer i pronalaza\u010d Guljermo Markoni, jedan od pionira be\u017ei\u010dne telegrafije, koji je 1909. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku s njema\u010dkim fizi\u010darem Karlom Ferdinandom Braunom. Uspio je 1901. da prvi preda be\u017ei\u010dni signal preko Atlantskog okeana i usavr\u0161avao i primjenjivao sopstvene i tu\u0111e pronalaske. Podizao je radio-stanice i eksperimentisao u be\u017ei\u010dnoj telegrafiji, ali poslije eksperimenata srpskog nau\u010dnika Nikole Tesle i ruskog fizi\u010dara Aleksandra Popova. Jedno vrijeme je smatran pronalaza\u010dem radija, ali mu je presudom Vrhovnog suda SAD oduzet patent, jer je Tesla ve\u0107 patentirao pronalazak u Federalnom birou SAD za patente.<\/p>\n
\u010covjek pokro tesline ideje i pljaf, Nobelova nagrada.<\/p>\n
1915.- Po\u010dela bitka na Galipolju, jedna od najve\u0107ih bitaka u Prvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezni\u010dke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomese\u010dnoj bici poginulo oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelan\u0111ana.<\/p>\n
1918.- Ro\u0111ena\u00a0 je Ella Fitzgerald (Newport News, Virginia, 25. travnja 1917. – Beverly Hills, Kalifornija, 15. lipnja 1996.), ameri\u010dka pjeva\u010dica jazz glazbe.Bila je siro\u010de, te je dio djetinjstva provela u siroti\u0161tu. Arie Hendrix, k\u0107i Johna Hendrixa, re\u0107i \u0107e da je Ella bila drago, stidljivo i pa\u017eljivo stvorenje, zbog \u010dega \u0107e biti omiljena. Imala je fleksibilan glas, pa je mogla pjevati blues, soft jazz i be-bop, te imitirati \u017eivotinje i pojedine glazbene instrumente. Sura\u0111ivala je sa nizom velikana glazbe, a \u010desto je nastupala s Louisom Armstrongom, s triom O. Petersona i drugima. Gostovala je \u0161irom svijeta te svojim osebujnim i vrlo izra\u017eajnim pjevanjem postala uzorom u interpretacijama bluesa i be-bopa.Osvojila je \u010dak 13 Grammya, u karijeri dugoj \u010dak 55 godina. Raspon glasa bio joj je \u010dak 3 oktave.Umrla je od posljedica dijabetesa.<\/p>\n
1920.- Poljske trupe upale u Ukrajinu, potom brzo napredovale i 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska dobila od sovjetske Rusije teritoriju s vi\u0161e miliona Ukrajinaca i Belorusa.<\/p>\n
1940.- Ro\u0111en je ameri\u010dki glumac i producent Al Pacino.<\/p>\n
1945.- Po\u010dinje prva konferencija Organizacije Ujedinjenih Naroda (OUN) u San Franciscu, no tek nekoliko mjeseci kasnije pedeset dr\u017eava potpisuje njenu Povelju. Od 1950. OUN mijenja ime i naziva sa samo \u2013 UN.<\/p>\n
1945.- U\u00a0\u00a0 na rijeci Elbi, u Njema\u010dkoj, susre\u0107u se ameri\u010dke i sovjetske snage.<\/p>\n
1953.- Nau\u010dnici Francis Crick i James Watson objavljuju strukturu i opis prvog lanca DNK (deoksiribonukleinske kiseline).<\/p>\n
1971.- U Va\u0161ingtonu oko 200 000 ljudi demonstriralo protiv Vijetnamskog rata.<\/p>\n
Bio je to labu\u0111i poj jedne divne i nevine generacije koju su nazvali djeca cvije\u0107a ili u prevodu hipici.<\/p>\n
1974.-U Portugaliji u udaru, poznatom kao “revolucija karanfila”, Pokret oru\u017eanih snaga bez prolivanja krvi oborio autokratski re\u017eim Marsela Kaetana, okon\u010dav\u0161i tako period od 48 godina diktature. Vlast je preuzela Hunta nacionalnog spasa generala Antonija Ribeira de Spinole, koja je portugalskim kolonijama priznala pravo na samoopredjeljenje.<\/p>\n
1975.- U Portugaliji na prvim slobodnim izborima poslije pola stolje\u0107a pobijedila Socijalisti\u010dka patija Marija Soare\u0161a.<\/p>\n
1980.- Misija ameri\u010dkih komandosa, koja je trebalo da spase u Teheranu 53 \u010dlana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, poslije pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.<\/p>\n
1980.- Sru\u0161io se danski “boing 727”, koji je \u010darter-letom prevozio britanske turiste na liniji Man\u010dester-Tenerife. Poginulo svih 146 putnika i \u010dlanova posade.<\/p>\n
1982.- Poslednji izraelski vojnici napustili Sinaj, okon\u010dav\u0161i petnaestogodi\u0161nju okupaciju tog egipatskog poluostrva.<\/p>\n
1983.- Samantha Reed Smith (1972.- 1985.) ameri\u010dka u\u010denica iz Manchestera postaje popularna \u0161irom svijeta, nakon \u0161to \u0161alje pismo sovjetskom vo\u0111i Andropovu u kome nagla\u0161ava svoj strah zbog odnosa Amerike i Sovjetskog Saveza za vrijeme Hladnog rata. Andropov \u0161alje Samanthi odgovor i poziv za posjetu Moskvi, koji ona prihva\u0107a. Uz veliku medijsku pozornost Samantha dobija naziv \u00a8najmla\u0111e ameri\u010dke ambasadorice\u00a8 i\u00a0 \u00a8ambasador dobre volje\u00a8. U obra\u0107anju novinarima u Moskvi desetogodi\u0161nja Samantha je rekla da su Rusi bili \u00a8isti kao i mi\u00a8.<\/p>\n
Prije toga je , valjda ,\u00a0 mislila da su Rusi bili isti ostali ur\u0111enici koje je Zapad bespo\u0161tedno tamanio.<\/p>\n
1992.- Tokom opsade Sarajeva izgorjela sarajevska Vije\u0107nica zajedno s mno\u0161tvom nenadoknadivih djela iz oblasti historije i kulture.<\/p>\n
Nije izgorjela gospodo hroni\u010dari.Granatirana\u00a0 zapaljivim eksplozivom sa namjerom da se totalno razori i uni\u0161ti. Barbare nikad nije interesovala kultura, ve\u0107 samo klanje, plja\u010dkanje i ubijanje nevinih.<\/p>\n
1993.- Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasa\u010da podr\u017ealo reforme predsednika Borisa Jeljcina.<\/p>\n
1993.- U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena predsednici Jugoslavije, Srbije i Crne Gore Dobrica \u0106osi\u0107, Slobodan Milo\u0161evi\u0107 i Momir Bulatovi\u0107 poku\u0161ali da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karad\u017ei\u0107a da potpi\u0161e korigovan Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skup\u0161tina Republike Srpske odbila plan, rat u Bosni nastavljen, a Jugoslaviji poo\u0161trene sankcije me\u0111unarodne zajednice.<\/p>\n
Koje li smijurije. Klovnovi uvijek ostaju klovnoci \u010dak i kada su genocidne ubice.<\/p>\n
1994.- Na sastanku u Londonu predstavnici SAD, Rusije, Velike Britanije i Francuske donijeli odluku o formiranju Kontakt grupe radi uskla\u0111ivanja akcija SAD, Rusije, UN i Evropske unije u BiH i pripreme cjelovitog mirovnog plana. Dogovoreno je da Kontakt grupu \u010dini pet zemalja – SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njema\u010dka.<\/p>\n
I \u0161ta u\u010dini\u0161e, normalno ni\u0161ta. Tako Vatikan i papisa Ivana Pavla II naredili.<\/p>\n
1995.-Umrla ameri\u010dka pozori\u0161na i filmska glumica D\u017eind\u017eer Rod\u017eers. Svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera, “Oskara” dobila za film “Kiti Foil”.<\/p>\n
1999.- Avijacija NATO sru\u0161ila drumsko-\u017eelezni\u010dki “\u017de\u017eeljev most”, ve\u0107 o\u0161te\u0107en u tri napada prethodnih dana. Time Novi Sad ostao i bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.<\/p>\n
2000.-\u00a0U Beogradu ubijen direktor “Jugoslovenskog aerotransporta” \u017dika Petrovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 Subota 25 .\u00a0 April 2026. godine. Ovako su se dani\u00a0 su\u010delili: 114\u00a0 potra\u0107ena\u00a0\u00a0\u00a0 kontra\u00a0\u00a0 251 dana u nedoumici . Sa danima se ne treba \u0161aliti. Mnogi su\u00a0 se na smrt natandarili. \u0160to bi poete rekli: rijeke insana\u00a0 bez povratka. Sa danima se ne treba zezati. Mnogi su\u00a0 se\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-16262","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16262"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16262\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118343,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16262\/revisions\/118343"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}