Danas je Srijeda\u00a0 22.\u00a0 April \/ Travanj 2026. godine.<\/p>\n
Ovako su se dani\u00a0 odmjerili:<\/p>\n
111 \u00a0 \u00a0 naspram \u00a0\u00a0254 .\u00a0\u00a0\u00a0 Sa danima se ne treba \u0161aliti. .Mnogi su zaplatili\u00a0 zbog toga, a nadolaze\u0107ih \u00a0dana ima toliko da ih \u010dovjek ne mo\u017ee za \u017eivota izbrojati.<\/p>\n
A opet…<\/p>\n
Vi mislite da ne\u0161to znate.<\/p>\n
Pomislimo , evo “pametnih” u\u010denih ljudi, ne\u0161to kao na\u0161e ilmije koji sve “znaju”.<\/p>\n
Toliko toga napri\u010daju da se u me\u0111uvremenu od njihovih gluposti i so obljutavi.<\/p>\n
Njih nije briga ako ispadaju kreteni ili glupani.<\/p>\n
Njih pla\u0107aju da zbunjuju pu\u010danstvo.<\/p>\n
Da se narod zabavi sobom, da bi nalogodavci lak\u0161e vladali.<\/p>\n
Preplavljeni smo pri\u010dama iste ili sli\u010dne sadr\u017eine.<\/p>\n
Kopija kopije, pa onda kopje kopija i sve dok vam se na zavrti u glavi.<\/p>\n
Dobri stari Gering.<\/p>\n
-Dajte mi navje\u0107u la\u017e i stvori\u0107u od nje istinu.<\/p>\n
Ponavljanjem , upornim i napadnim ponavljanjem.<\/p>\n
Tako vam je to.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
-Lud ili zbunjen insan je uviejk natakaren,<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Klonite se “pameti” od nepameti.<\/p>\n
Na dana\u0161nji dan odmjeravanja su \u00a0\u00a0bila slijede\u0107a:<\/p>\n
1451.- Ro\u0111ena kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najzna\u010dajnijih li\u010dnosti \u0161panske monarhije. S mu\u017eem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osniva\u010d \u0161panske dr\u017eave. Bila pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.<\/p>\n
1500.- Pedro Alvarez Kabral, portugalski moreplovac, otkriva Brazil i progla\u0161ava ga portugalskom kolonijom. Brazil je otkriven tako \u0161to se Kabral na putu za Indiju udaljio svojim brodovima od afri\u010dke obale, plovio u pravcu zapada i do\u0161ao do kopna Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n
1513.- \u0160panski istra\u017eiva\u010d Ponse de Leon otkrio je Floridu, koja ostaje pod \u0161panskom vla\u0161\u0107u do 1763. godine.<\/p>\n
1529.- U Zaragozi potpisan ugovor kojim su \u0160panija i Portugal odredili granice interesnih zona u Tihom okeanu.<\/p>\n
Da li si \u201e uro\u0111enike\u201c i\u0161ta pitali. Nisu. Da li ih sada pitaju. Ne pitaju. Jo\u0161 uvijek ih bjesomu\u010dno tamane.<\/p>\n
1724.- Rodio se \u00a0\u00a0Immanuel Kant (K\u00f6nigsberg, 22. travnja 1724. \u2013 K\u00f6nigsberg, 12. velja\u010de 1804.), njema\u010dki filozof i geograf. Tvrdi da znanje stje\u010demo i iskustvom i razumijevanjem.<\/p>\n
Kantova “Kritika \u010distoga uma” jo\u0161 ni danas nije potpuno protuma\u010dena. Potrebno je postaviti pitanje \u0161to je Kant zapravo \u017eelio pi\u0161u\u0107i to djelo. On je ve\u0107 u predgovoru i uvodu jasno istaknuo problematiku koju bismo mogli izraziti pitanjem: je li metafizika mogu\u0107a? Ta je problematika osobito do\u0161la do izra\u017eaja u protivnosti racionalizma i empirizma, dogmatizma i skepticizma, u prihva\u0107anju i odbacivanju metafizike. “Kritika \u010distoga uma” se sastoji od predgovora prvom izdanju, predgovora drugom izdanju, uvoda i dva glavna dijela: transcendentalne teorije o elementima i transcendentalne teorije o metodi. Prvi dio, koji je opsegom najve\u0107i, dijeli se opet na dva dijela: na transcendentalnu estetiku i transcendentalnu logiku. Kona\u010dno, transcendentalna logika se dijeli na transcendentalnu analitiku i transcendentalnu dijalektiku.<\/p>\n
Kritika prakti\u010dkog uma, ka\u017ee Kant u predgovoru, nije kritika \u010distog prakti\u010dkog uma, nego naprosto prakti\u010dkog uma uop\u0107e, jer ona samo pokazuje da postoji prakti\u010dki um i u tome kritizira njegovu prakti\u010dku sposobnost. U toj sposobnosti utvr\u0111ena je i transcendentna sloboda, koju je kritika \u010distog uma samo problemati\u010dki postavila. Objektivna realnost slobode dokazuje se sad moralnim zakonom prakti\u010dkog uma.<\/p>\n
I Kritiku prakti\u010dkog uma Kant je podijelio na dva dijela: prvi donosi elementarni nauk \u010distoga prakti\u010dkog uma, a drugi metodologiju \u010distoga prakti\u010dkog uma. Elementarni nauk se opet dijeli na analitiku i dijalektiku \u010distoga prakti\u010dkog uma. Analitika donosi u tri poglavlja nauk o a) na\u010delima, b) pojmu predmeta i c) pokretalima \u010distoga prakti\u010dkog uma.<\/p>\n
1724.- Ro\u0111ena francuska spisateljica Ana Lujza \u017dermen Neker, baronica od Stal-Hol\u0161tajna, poznata kao Madam de Stal, \u010dija je knjiga “O Njema\u010dkoj” znatno uticala na razvoj romantizma. Njen salon u Parizu bio je jedno od najva\u017enijih stjeci\u0161ta intelektualaca krajem 18. vijeka. Kao protivnik francuskog cara Napoleona Prvog emigrirala je iz Francuske i potom je \u017eivjela u Njema\u010dkoj, Italiji, Rusiji i \u0160vedskoj. Ostala djela: romani “Delfina”, “Korina”.<\/p>\n
1838.- Britanski brod “Sirijus” prvi pre\u0161ao Atlantski okean koriste\u0107i isklju\u010divo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do ameri\u010dke luke Njujork trajalo 18 dana i 10 \u010dasova.<\/p>\n
1870.- Ro\u0111en je sovjetski revolucionar, dr\u017eavnik, filozof i publicist; predvodnik ruske Oktobarske revolucije, osniva\u010d prve Komunisti\u010dke partije i Kominterne, utemeljitelj Ruske Socijalisti\u010dke Federacije Sovjetskih Republika i Sovjetskog saveza Vladimir Ilji\u010d Uljanov Lenjin. Djela: “\u0160ta su ‘prijatelji naroda’ i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?”, “Razvitak kapitalizma u Rusiji”, “Zadaci ruskih socijaldemokrata”, “\u0160ta da se radi?”, “Korak naprijed, dva koraka nazad”, “Dvije taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji”, “Agrarni program ruske socijaldemokratske radni\u010dke partije”, “Materijalizam i empiriokriticizam”, “Socijalizam i rat” (s Grigorijem Zinovjevom), “Imperijalizam kao najvi\u0161i stadijum kapitalizma”, “Aprilske teze”, “Dr\u017eava i revolucija”, “Proleterska revolucija i renegat Kaucki”, “Dje\u010dija bolest ‘ljevi\u010darstva’ u komunizmu”.<\/p>\n
1881.- Ro\u0111en ruski politi\u010dar Aleksandar Fjodorovi\u010d Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen u Oktobarskoj revoluciji posle \u010dega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.<\/p>\n
1904.- Ro\u0111en ameri\u010dki atomski fizi\u010dar Robert Openhajmer, koji je u Drugom svjetskom ratu rukovodio izradom prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. napustio je Univerzitet i do 1945. vodio je laboratoriju za izradu bombe u Los Alamosu. Od 1953. bio je pod sumnjom da odr\u017eava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio izradi hidrogenske bombe i zalagao za mirnodopsko kori\u0161\u0107enje nuklearne energije. Rehabilitovan je 1963.<\/p>\n
1915.- Nema\u010dka vojska u Prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov.<\/p>\n
1916.- Ro\u0111en je violinista Jehudi Menuhin, jedan od najve\u0107ih svetskih virtuoza na violini.<\/p>\n
1933.- Umro engleski in\u017eenjer Frederik Henri Rojs, koji je s \u010carlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju “Rols-Rojs”.<\/p>\n
1937.- Ro\u0111en je Jack Nicholson, filmski glumac, redatelj, scenarist i producent. 12 puta je nominovan, a dva puta je osvojio Oskara.<\/p>\n
1944.- Diverzantska grupa Devetog korpusa jugoslovenske armije u \u00a0\u00a0minirala njema\u010dki oficirski dom u Trstu. Od eksplozije je poginulo oko 150, a ranjeno oko 200 njema\u010dkih oficira i podoficira.<\/p>\n
1944.- Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u formirana Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona “spitfajer”.<\/p>\n
1945.- Oko 600 pre\u017eivjelih zato\u010denika u zloglasnom usta\u0161kom logoru Jasenovac poku\u0161alo je da se, u o\u010dajni\u010dkom juri\u0161u na stra\u017eare, dokopa slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 60. Logor je radio od ljeta 1941. do 30. aprila 1945.<\/p>\n
Sedamsto tisu\u0107a ljudi pobijeno. Spore se\u00a0 da li je cifra bila okrugla ili nije. Ka\u017eu kama i macola su najvi\u0161e sudili. Sada je to rekreacioni spomen muzej u kome se dr\u017ee \u010dasovi hitorije na kojima se mnogo, jako mnogo la\u017ee.<\/p>\n
1945.-Oslobo\u0111ena je Banjaluka.<\/p>\n
1955.- Kongres SAD-a donosi odluku da se na kovani novac stavlja parola “In God We Trust”.<\/p>\n
1969.- Britanac Robin Noks D\u017eonston uplovio u luku Falmut i time okon\u010dao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje trajalo 312 dana.<\/p>\n
1970.- Prvi je put proslavljen Dan planeta Zemlje koji se danas obilje\u017eava u vi\u0161e od 150 zemalja. Tom prilikom zdrav i odr\u017eiv \u017eivot cijelog zemaljskog ekosustava tra\u017eilo je oko 20 milijuna Amerikanaca.<\/p>\n
1975.-\u00a0U Hondurasu vojnim pu\u010dem smenjen predsednik, general Osvald Lopez Arelano.<\/p>\n
1990.- \u00a0Na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima u Hrvatskoj pobedila Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tu\u0111man izabran za predsednika Predsedni\u0161tva Hrvatske. Po progla\u0161enju nezavisnosti Hrvatske od Jugoslavije 25. juna 1991. Tu\u0111man postao predsednik Hrvatske.<\/p>\n
Ve\u0107 idu\u0107e godine u bosni pokazuju pravi lik . Bili su oni koji se \u00a0poglavniku zaklinju na kamu i bombu.<\/p>\n
1992.- U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksi\u010dkom gradu Gvadalahara poginulo oko 200 ljudi.<\/p>\n
1994.- Umro je Richard\u00a0 Milhous Nixon (1913.- 1994.) prvi ameri\u010dki predsjednik koji je podnio ostavku na tu poziciju zbog umije\u0161anosti, kako navode tada\u0161nji mediji, u dr\u017eavni skandal nazvan \u00a8Watergate\u00a8. Nixon je imao zna\u010dajan doprinos u spoljno-politi\u010dkim pregovorima, posebno sa Sovjetskim Savezom i Kinom, a bio je predstavnik Republikanske stranke.<\/p>\n
1995.- Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale izbegli\u010dki kamp Kibeho, u kom su bili sme\u0161teni pripadnici plemena Hutu, i pobile oko 2.000 ljudi.<\/p>\n
Tako pile hroni\u010dari. Pobijeno je desetak tisu\u0107a ljudi, a i slijede\u0107ih petnaest dana jo\u0161 stotinjak tisu\u0107a Hutua.<\/p>\n
1997.-Peruanska vojska uspela da u\u0111e u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i oslobodi 71 taoca koje su \u010detiri meseca dr\u017eali gerilci levi\u010darskog pokreta “Tupak Amaru”. U akciji poginuo jedan talac, tri vojnika i svih 14 gerilaca.<\/p>\n
Vrlo efikaana ikvidacija na licu mjesta.<\/p>\n
1999.- Avioni NATO-a sa tri projektila razorili ispra\u017enjenu rezidenciju predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Milo\u0161evi\u0107a u beogradskom naselju Dedinje.<\/p>\n
2007.- U po\u017earu u Domu za nezbrinutu djecu “Bjelave” u Sarajevu izgorjelo pet beba, dok je 20 djece povrije\u0111eno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Srijeda\u00a0 22.\u00a0 April \/ Travanj 2026. godine. Ovako su se dani\u00a0 odmjerili: 111 \u00a0 \u00a0 naspram \u00a0\u00a0254 .\u00a0\u00a0\u00a0 Sa danima se ne treba \u0161aliti. .Mnogi su zaplatili\u00a0 zbog toga, a nadolaze\u0107ih \u00a0dana ima toliko da ih \u010dovjek ne mo\u017ee za \u017eivota izbrojati. A opet… Vi mislite da ne\u0161to\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-16062","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16062"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118266,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16062\/revisions\/118266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}