Danas je Subota\u00a0 18.\u00a0 April\u00a0 \/ Travanj 2026. godine.<\/p>\n
Ovako su se dani\u00a0 podjelili:<\/p>\n
U odba\u010dene 107, u naletu 258 dana .\u00a0 Kako vrijeme bri\u0161e i ovi dani \u0107e pro\u0107i dok se re\u010de keks. Ako vam je zgodnije vi mo\u017eete i re\u0107i rije\u010d koja asocira na rije\u010d saksofon.<\/p>\n
Danas nam zapeo za oko jedan historijski detalj.<\/p>\n
1480.- Ro\u0111ena Lucrezia Borgia (Subiaco, 18. travnja 1480. \u2013 Ferrara, 24. lipnja 1519.) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od 1505. do 1519. kao supruga vojvode Alfonsa I od Este.<\/p>\n
I to je to ka\u017eu hroni\u010dari ili prepisiva\u010di.<\/p>\n
Ali,\u00a0 to nije to” To , nikako nije to! Ili to nije sve!<\/p>\n
Lukrecio Bor\u0111ija\u00a0 je ro\u0111ena u Subiacu nedaleko od Rima, kao vanbra\u010dno dijete kardinala Rodriga Borgije, koji \u0107e kasnije postati papa Aleksandar VI i talijanske pripadnice ni\u017eeg plemstva Vannozze Cattanei iz obitelji de Candia.<\/p>\n
Ve\u0107 od svoje jedanaeste godine Lukrezia je bila predmet politike ugovorenog braka radi stjecanja politi\u010dke prednosti koju je vodio njezin otac, a kasnije i njezin stariji brat Cesare Borgia.<\/p>\n
Nedugo nakon \u0161to je progla\u0161en papom, otac Aleksandar VI 1493. godine, dogovara brak Lucrezije s Giovannijem Sforzom, vojvodom od Pesara, s kojim je u braku \u010detiri godine.<\/p>\n
Ali prije toga otac Papa Aleksandar VI je silovao svoju trinaestogodi\u0161nju k\u0107erku. Tako to pape rade.Razvela se po bratovom nalogu i o\u010devoj buli radi mu\u017eovljeve “impotencije”<\/p>\n
Drugi brak joj je tragi\u010dniji.Naravno po mlado\u017eenju Alfonsa Aragonskog.Poslije dvije godine braka ubio ga je njen brat Cezar.Sa alfonsom je imala sina Rodriga Aragonskog.<\/p>\n
Tre\u0107i brak sa\u00a0Alfonsom I od Este,\u00a0joj je kona\u010dno donio smirenje i \u0161estoro djece.<\/p>\n
O njenom \u017eivotu su kolale mnoge glasine ,kontraverze ,istine i poluistine, od kojih “boli glava”.<\/p>\n
Te\u00a0 pikanterije ,ako ste zainteresovani i sami mo\u017eete nado\u0161tiklati<\/p>\n
No, mi ne mo\u017eemo\u00a0 i ne \u017eelimo\u00a0 promjeniti ono \u0161to je bilo. Ako vi mo\u017eete, bujrum!? Ima onih koji bi voljeli malo odle\u0107et \u00a0u pro\u0161lost i igrati se tandaranja. Tko zna, \u0161ta bi bilo, ali dotlen van je vako bilo:<\/p>\n
1480.- Ro\u0111ena Lucrezia Borgia (Subiaco, 18. travnja 1480. \u2013 Ferrara, 24. lipnja 1519.) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od 1505. do 1519. kao supruga vojvode Alfonsa I od Este.<\/p>\n
1506.- \u00a0\u00a0Polo\u017een je kamen temeljac za izgradnju bazilike Sv. Petra u Vatikanu. Prema predaji, na tom se mjestu nalazi grob Sv. Petra, jednog od dvanaest Isusovih apostola, a prva je crkvica izgra\u0111ena jo\u0161 u 4. stolje\u0107u. Osim \u0161to je unutarnjom povr\u0161inom najve\u0107a katoli\u010dka crkva na svijetu, poznata je po freskama na stropu koje je oslikao veliki Michelangelo.<\/p>\n
1783.-Ameri\u010dka revolucija, osmogodi\u0161nji rat trinaest ameri\u010dkih kolonija za nezavisnost od Ujedinjenog kraljevstva slu\u017ebeno je zavr\u0161io dogovorom o prestanku oru\u017eanih sukoba, a formalni kraj do\u017eivio je potpisivanjem mira u Parizu kada se britanska kruna odrekla bilo kakvih prava na teritorije preko oceana, \u0161to je dovelo do formiranja SAD.<\/p>\n
1874.-Ro\u0111ena je Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), hrvatska knji\u017eevnica koja se smatra jednom od najzna\u010dajnijih spisateljica za djecu. Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 po\u010dela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a. Zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu “Valjani i nevaljani” izdala je 1902. Pri\u010de i tekstovi poput serije obrazovnih \u010dlanaka naslovljenih “\u0160kola i praznici” objavljivani su redovno od 1903. pa nadalje. Pravu pozornost knji\u017eevne publike skre\u0107e 1913. romanom za djecu “\u010cudnovate zgode \u0161egrta Hlapi\u0107a”. Izdala je i pjesni\u010dku zbirku “Slike” (1912.), pedago\u0161ki intoniranu “Knjigu omladini” (1923.) i druge, te prevodila s njema\u010dkog i francuskog jezika. \u010cesto je nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjeda\u010dice za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantasti\u010dni svijet mitologije), Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 svojom originalno\u0161\u0107u i svje\u017einom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dje\u010dje knji\u017eevnosti. Djela su joj prevedena na sve va\u017enije svjetske jezike.<\/p>\n
1906.-Ameri\u010dki grad San Francisco pogodio je katastrofalni potres, najja\u010di u povijesti ove zemlje, uslijedio je po\u017ear tako da je cijeli grad bio potpuno razoren.<\/p>\n
Zemljotres u San Francisku 1906. bio je sna\u017ean zemljotres koji je pogodio San Francisco i obalu Sjeverne Kalifornije u 5:12 18. aprila 1906. Naj\u0161ire prihva\u0107ena procjena magnitude zemljotresa je 7,9 Mw, ali iznose se i druge vrijednosti, od 7,7 pa \u010dak do 8,25. Glavni epicentar bio je na moru, oko 3,2 km od grada. Potres se osjetio od Oregona do Los Angelesa i sve do centralne Nevade. Zemljotres i po\u017ear koji je uslijedio pamte se kao jedna od najve\u0107ih prirodnih katastrofa u historiji SAD-a uz uragan u Galvestonu 1900. i uragan Katrina 2005. Procjenjuje se da je od zemljotresa i po\u017eara stradalo preko 3.000 ljudii to predstavlja najsmrtonosniju prirodnu katastrofu u historiji Kalifornije.<\/p>\n
Za San Fracisko ka\u017eu da je jedan od najbolesnijih sodomitskih gradova u Americi. Rame uz rame sa Los An\u0111elesom.Zaboravili umobolnici 1906. godinu i ono \u0161te Biblija ka\u017ee za Sodomu i Gomoru, i njima sliu\u010dne.<\/p>\n
1923.-Poljska aneksira centralnu Litvaniju.<\/p>\n
1942.-Ameri\u010dki avioni \u00a0\u00a0prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju. \u0160teta od bombardovanja nije bila velika, ali \u0161ok me\u0111u Japancima jeste, jer ih je propaganda stalno uvjeravala da je nebo nad Japanom “apsolutno bezbjedno”.<\/p>\n
No onog glavno i naj\u0161okatnije u Svjetskoj istoriji dolazi tri godine i \u010datiri godine poslije (cca). Monstruoznost bez premca.<\/p>\n
1946.-Na 21. zasjedanju u \u017denevi formalno je raspu\u0161teno Dru\u0161tvo (Liga) naroda, a imovina je prenijeta na novoosnovane Ujedinjene nacije.<\/p>\n
Neu\u010dinkovitu Ligu zamjenila jo\u0161 neu\u010dinkovitija i bolesnija UN.<\/p>\n
1946.-SAD su priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vodstvom Josipa Broza Tita.<\/p>\n
1951.-Pari\u0161kim ugovorom osnovana je Europska zajednica za ugalj i \u010delik, sa ciljem stvaranja jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta. Ova zajednica se smatra prete\u010dom Europske unije.<\/p>\n
1954.- Gamal Abdel Naser, jedan od vo\u0111a udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je premijer i vojni guverner Egipta.<\/p>\n
1955.- Umro je Albert Einstein (1879.- 1955.), jedan od najve\u0107ih fizi\u010dara ljudske povijesti uop\u0107e. Uvodi revoluciju u modernu fiziku, posebno je poznat po svojim teorijama relativnosti, a 1921. godine dobija i Nobelovu nagradu za fiziku. Vanredni profesor u Cirihu je postao 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i \u010dlan Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njema\u010dko dr\u017eavljanstvo. U Njema\u010dkoj je \u017eivio do dolaska na vlast nacista 1933, kad je emigrirao u SAD, gdje je i umro. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. op\u0161tu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektri\u010dnog efekta pomo\u0107u kvantne teorije. Razvio je teoriju fizi\u010dkog polja, tra\u017ee\u0107i vezu me\u0111u gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o sveobuhvatnosti i osnovanosti teorije relativiteta jo\u0161 traju, ali je u svakom slu\u010daju njegov nau\u010dni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: “Teorija Braunovih kretanja”, “Elektrodinamika tijela u kretanju”, “Osnovi op\u0161te teorije relativnosti”, “O specijalnoj i op\u0161toj teoriji relativnosti”, “Evolucija fizike”, “Moja slika svijeta”, “Zna\u010denje relativnosti”, “Ideje i mi\u0161ljenja”.<\/p>\n
1956.- Raspu\u0161ten je Informbiro, savjetodavno i koordinaciono tijelo devet evropskih komunisti\u010dkih i radni\u010dkih partija, kojim je dominirao Sovjetski savez.<\/p>\n
1957.- Ro\u0111ena je bosanskohercegova\u010dka pjesnikinja Ferida Durakovi\u0107.<\/p>\n
1980.- Ju\u017ena Rodezija je pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodi\u0161njicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi je dobio novi naziv: Harare.<\/p>\n
1994.- Po\u010deo je gra\u0111anski rat u Ruandi.<\/p>\n
2006.- Svjetska zdravstvena organizacija, pri UN-u, objavljuje podatak da \u0107e vjerojatno oko 9.300 ljudi umrijeti od raka, uzrokovanim radijacijom \u010dernobilske nuklearne katastrofe 1986. godine.<\/p>\n
Kao \u0161to vidite UN su vrlo dobro termpirane. Dvadeset godina poslije javljaju se sa \u201e vjerodostojnim \u201e procjenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Subota\u00a0 18.\u00a0 April\u00a0 \/ Travanj 2026. godine. Ovako su se dani\u00a0 podjelili: U odba\u010dene 107, u naletu 258 dana .\u00a0 Kako vrijeme bri\u0161e i ovi dani \u0107e pro\u0107i dok se re\u010de keks. Ako vam je zgodnije vi mo\u017eete i re\u0107i rije\u010d koja asocira na rije\u010d saksofon. Danas nam\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-15768","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15768"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15768\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":118172,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15768\/revisions\/118172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}