Danas je Utorak 31 . Mart \/ O\u017eujak 2026.<\/p>\n
Dani ove godine se ‘vako podjelili\u00a0 :\u00a0 oti\u0161li u pro\u0161lost 90 pro\u0161lih\u00a0 \/ 275\u00a0 o\u010dekuju sada\u0161njost\u00a0 .<\/p>\n
Kako bi\u00a0 bilo jednostavno da je to sve. Ne biste ni\u0161ta morali \u010ditati , a mi bi du\u0161kali izmi\u0161ljaju\u0107i istoriju\/povijest\/historiju.<\/p>\n
Mi , kakvi smo nam\u010dorasti moramo vas zadeverat i natakarit kakvi su tandarli bili na dana\u0161nji dan.<\/p>\n
Ko da vam nije dosta svakodnevnih takara?<\/p>\n
A mo\u017eda i nije, jer sve je relativno ka\u017eu umni ljudi.<\/p>\n
Mo\u017eda ste navikli na takar po glavi stanovnika koji vam mafija\u0161ka oligarhija svakodnevno , uz va\u0161u nazo\u010dnost i va\u0161 glasa\u010dki listi\u0107 servira.<\/p>\n
Raseljavaju vas po nacionbalnim balansima i zami\u0161ljenim preraspodjelama stanovni\u0161tva. Onog koje je preostalo iz krvavavog\u00a0 genocida udru\u017eenog kara\u0111or\u0111evi\u010dkog zli\u010dina\u010dkog poduhvata.<\/p>\n
U genocidnoj tvorevini tzv. republ\u010dici srpskoj skoro sve po\u010di\u0161\u0107eno od muslimana i katoliko, ma kojeg god oni nacionalnog predznaka bili.<\/p>\n
Jo\u0161 od vakta Paveli\u0107a i zape\u010da\u0107eno Tu\u0111manom, u ukinutoj genocidnoj tvorevini HB ,tako\u0111e\u00a0 \u00a0nema muslimana i pravoslavaca, koje god oni nacije bili.<\/p>\n
E sada oni tvrdvoglavi , \u0161to o\u010devinu vide u Bosni kakva on i gdje god ona bila , treba kulturno , milom ili silom preseliti u “pripadaju\u0107e ” torove. Ili ih poslati na nepovratnbe slu\u017ebene puteve u inostranstvo.<\/p>\n
I onda cap -carap , makaze i tronacionalisti\u010dka bagra i fukara mo\u017ee komotno re\u0107i i sje\u0107i\u00a0 : oo je na\u0161e, a vi nostite svoje.<\/p>\n
Samo ni to nije tako jednostavno. Ne pitaju se i ne odlu\u010duju\u00a0 fa\u0161isti i nacisti ni jednog trena, ma koliko to oni fino zamislili i iscrtali.<\/p>\n
Zboravljaju\u00a0 osnovno : Bosna je zemlja Bo\u017eije milosti\u00a0 i zacrtano je da nijedan\u00a0 od glavnih aktera ne\u0107e do\u017eivijeti djelidbu Bosne.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
-Nismo proroci , ali crno im se pi\u0161e, da crnje ne mo\u017ee biti, a neuki ne shva\u0107aju.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
– Sabur Bosno , strpljenja spa\u0161ena. Imaju mnoga greblja i mezarja\u00a0 za silnike , licemjere, plja\u010dka\u0161e\u00a0 i zlikovce \u0161irom Bosne ,\u00a0 koje niko ne ophodi.<\/p>\n
A prije:<\/p>\n
614.- Avari i Slaveni prodiru na isto\u010dnu obalu Jadrana, te zauzimaju, plja\u010dkaju i razaraju Salonu, prijestolnicu tada\u0161nje bizantske provincije Dalmacije; pre\u017eivjeli stanovnici Salone se sklanjaju iza zidina obli\u017enje Dioklecijanove pala\u010de, osnovav\u0161i tako naselje koje \u0107e poslije biti poznato kao Split.<\/p>\n
Sre\u0107om ve\u0107ina Bosanaca nisu Sloveni,jo\u0161 manje avari. Nauka ka\u017ee 72\u00a0 %\u00a0 (cca)\u00a0 krv europskih prete\u010da. U ostale su se uspjeli ubaciti ostali europski DNK, ipak najvi\u0161e Sloveni 13,2 %s .<\/p>\n
Za \u00a0lijeve i desne susjede ne znamo. Ono znamo, ali nije na\u0161e da im istra\u017eujemo porijeklo. Za jednog znamo da ima porijeklo oblokanog salveta\u0161a. Za mnoge je utvr\u0111eno da imaju zlo\u010dina\u010dki DNK jal \u010detni\u010dki, jal usta\u0161ki. Svjedoci kosturni Jasenovac i krvava Drina.<\/p>\n
Jes lijepo biti u srediini. Ima\u0161 i lijeve i desne i susjede sa strane da te krvare kad god im na um padne. \u00a0Ili kad im bludnica nalo\u017ei. Vi se ko \u0111oja nevje\u0161ti pravite. To je ona hadumska i hanumi\u010dka genocidna tvorevina\u00a0 \u0161to smi\u0161lja krsta\u0161ke ratove i inkvizicijske loma\u010de. Glavni plijem \u201e ureo\u0111enici\u201c.<\/p>\n
1282.- U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti poznatoj pod nazivom “Sicilijanska ve\u010dernja” pobijeni svi Francuzi na ostrvu. Ustanak organizovan pod geslom “Smrt Francuskoj od Italije”. Prema legendi, od po\u010detnih slova tog gesla kasnije nastalo “mafija”.<\/p>\n
Gre\u0161ka. \u00a0Rije\u010d mafija je postala od kovanica: madre figo Justinijana. Mi italijasnki zvorimo ko svi uro\u0111enici. Ali smisao se prepoznaje.<\/p>\n
1492.- Kralj Fernando V Katoli\u010dki dao Jevrejima rok od 3 meseca da pre\u0111u u u rimokatoli\u010dku veru ili da napuste \u0160paniju.\u00a0Tre\u0107a solucija je bila loma\u010da Vatinaknske inkvizicije.<\/p>\n
Jedino dobro koje je\u00a0 iz toga\u00a0\u00a0 proiza\u0161lo je dolazak desetak hiljada Jevreja, ponajvi\u0161e Sefarda u Bosnu. Hvala im na plemenitom prisustvu.<\/p>\n
1496.-Papa Aleksandar VI formirao sa Svetim Rimskim Carstvom, \u0160panijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.<\/p>\n
\u0160to ne ka\u017eu da je papa Aleksandar VI bio\u00a0Rodrigo Bor\u0111ija \u010duveni ubica,kolja\u010d,trova\u010d…\u00a0 Pride imao je devetero izvanbra\u010dne djece. Sin Cesare bio je sli\u010dnog mentalnog sklopa te nesmiljeni vojskovo\u0111a, a k\u0107erka Lukrecija bila je njegova marioneta (navodno ju je i obljubio) i moneta za kupovinu utjecaja i polo\u017eaja (triput ju je udavao). Takve su vam sve pape.Ili takve ili tetkice i hadumi i pride \u00a0takvi.<\/p>\n
1547.-Umro francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoli\u010dkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao da postane rimsko-nema\u010dki car, \u0161to je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kog je potom vodio 4 rata.<\/p>\n
1596.- Ro\u0111en je francuski filozof, matemati\u010dar i fizi\u010dar\u00a0 Ren\u00e9 Descartes, osniva\u010d novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je ozna\u010dio prekid sa skolastikom. Prema njegovom u\u010denju, u osnovi svega su dvije razli\u010dite supstance, jedna osnova svakog mi\u0161ljenja i svijesti – “res kogitans” (misle\u0107a stvar), a druga svake tjelesnosti – “res ekstensa” (prostiru\u0107a stvar). Vjerodostojnost postojanja tih supstanci posti\u017ee se samo pomo\u0107u ontolo\u0161kog aksioma “Kogito, ergo sum” (“Mislim, dakle jesam”). Tvorac je novovjekovne op\u0161te metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na potonje nau\u010dno mi\u0161ljenje. Tako\u0111e je jedan od tvoraca analiti\u010dke geometrije, a u matematiku je uveo promjenljivu veli\u010dinu i funkciju, odnosno kretanje i dijalektiku, \u0161to je bila prelomna ta\u010dka u razvoju matematike. Djela: “Rasprava o metodi”, “Pravila za rukovo\u0111enje umom”, “Meditacije o prvoj filozofiji”, “Rasprava o strastima du\u0161e”, “Principi filozofije”, “Geometrija”.<\/p>\n
1727.- Umro je Isaac Newton (Woolsthorpe, 25. prosinca 1642. \u2013 Kensington, 20. o\u017eujka 1717.), engleski fizi\u010dar, matemati\u010dar i astronom. Jedan od najzna\u010dajnijih znanstvenika u povijesti. Zavr\u0161io je studij u Cambridgeu (1661. \u2013 1665.). Nakon zavr\u0161etka studija, kada se zbog kuge sveu\u010dili\u0161te zatvorilo, vratio se ku\u0107i u Woolsthorpe, gdje je samostalno u\u010dinio niz temeljnih otkri\u0107a iz mehanike i matematike (1665. \u2013 1667.), premda je ve\u0107inu objavio tek nakon dvadesetak godina. Godine 1669. postao je profesor na Trinity Collegeu u Cambridgeu. Tih godina bavio se uglavnom optikom. Od 1671. bio je \u010dlan (od 1703. predsjednik i stalno biran do kraja \u017eivota) Kraljevskog dru\u0161tva (eng. Royal Society) u Londonu. Godine 1695. postavljen je za nadzornika, a 1701. za upravitelja dr\u017eavne kovnice novca. Tada se preselio u London, gdje je ostao do kraja \u017eivota. Godine 1699. postao je jedan od osmorice stranih \u010dlanova Francuske akademije znanosti.<\/p>\n
1732.- Joseph Haydn (Rohrau, 31. o\u017eujka 1732. – Be\u010d, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.\u00a0 \u0160ire glazbeno obrazovanje stekao je kao \u010dlan dje\u010da\u010dkog zbora Be\u010dke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazy, razvijao samostalno, “odrezan od svijeta”, kako sam ka\u017ee, “i prisiljen da postane originalan”. Proveo je tri desetlje\u0107a, od 1761. do 1790., na kne\u017eevskim dovorovima u \u017deljeznom i Esterhazyu, dok je nakon 1790. ve\u0107inom boravio u Be\u010du.Hajdn je\u00a0 \u010duvar klasi\u010dne tradicije, prvi u velikoj trojki be\u010dkih klasika, Mozartov prijatelj i u\u010ditelj mnogih glazbenika .Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, \u0161to svjedo\u010di o lako\u0107i stvaranja i o potrebi tada\u0161njeg glazbenog tr\u017ei\u0161ta koje je stalno tra\u017eilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violon\u010delo, mno\u0161tvo komornih skladbi za razli\u010dite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate – sve to \u010dini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uop\u0107e.Djela:\u010cudak, Nenadani susret, Mjese\u010dev svijet, Simfonija rastanka, Oxfordska, 6 Pari\u0161kih i 12 Londonskih simfonija, 84 guda\u010dka kvarteta (najvrijedniji po 6 tzv. Sun\u010danih, Ruskih, Pruskih, te Apponyi i Erd\u0151dy), pasija “Sedam posljednjih rije\u010di Spasiteljevih”), oratoriji Stvaranje i Godi\u0161nja doba.<\/p>\n
1809.- Rodio se\u00a0 Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj (ukr. \u041c\u0438\u043a\u043e\u0301\u043b\u0430 \u0412\u0430\u0441\u0438\u0301\u043b\u044c\u043e\u0432\u0438\u0447 \u0413\u043e\u0301\u0433\u043e\u043b\u044c \/ Mikola Vasiljovi\u010d Gogolj, rus. \u041d\u0438\u043a\u043e\u043b\u0430\u0301\u0439 \u0412\u0430\u0441\u0438\u0301\u043b\u044c\u0435\u0432\u0438\u0447 \u0413\u043e\u0301\u0433\u043e\u043b\u044c) (prezime po ro\u0111enju Janovski, ukr. \u042f\u043d\u043e\u0432\u0441\u044c\u043a\u0438\u0439; (Ukrajina, Soro\u010dinci, 31. o\u017eujka 1809. – Rusija, Moskva, 4. o\u017eujka 1852.); ukrajinski je i ruski (jer je pisao i na ruskom) knji\u017eevnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma. Gogolj spada me\u0111u najzna\u010dajnije knji\u017eevnike u svijetu.Djela :Mrtve du\u0161e,\u00a0 Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima, Ve\u010deri na zaselku kraj Dikanjke, Taras Buljba, Kabanica .<\/p>\n
1854.- Japan sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka \u0160imoda i Hakodate za ameri\u010dke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.<\/p>\n
1855.- Umrla je engleska spisateljica irskog porijekla\u00a0 Charlotte Bront\u00eb, koja se proslavila ve\u0107 prvim romanom “D\u017eejn Ejr”. S mla\u0111im sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: “Vileta”, “Profesor i Ema”.<\/p>\n
1889.- Otvorena je Ajfelova kula, tada najvi\u0161a gra\u0111evina u svijetu, \u010dija je 300 metara visoka \u010deli\u010dna konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagra\u0111enu povodom svjetske izlo\u017ebe konstruisao je francuski in\u017eenjer Aleksandar Gistav Ajfel.<\/p>\n
Da ne bi\u00a0\u00a0 Saraj3vskog \u017eeljeznog \u2013 Ajfelovog mosta na Skenderiji , ne bi bilo no Ajfelovog tornja. \u017deljezarija koja je preostala od gradnje mosta, upotrebljena je za dizanje\u00a0Pari\u0161kog tornja. Mo\u017eda bi trebalo da se zove Skenderija toranj. Ispita\u0107emo stvar.<\/p>\n
1904.- Ro\u0111en je ju\u017enoslavenski slikar \u0110or\u0111e Andrejevi\u0107 – Kun, \u010dlan Srpske akademije nauka i umjetnosti. Slikarstvo je u\u010dio u Beogradu, Veneciji, Milanu, Firenci, Rimu i Parizu. U predratnoj Jugoslaviji najvi\u0161e je slikao prizore socijalne stvarnosti i dru\u0161tvenog revolta, a kao u\u010desnik gra\u0111anskog rata u \u0160paniji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodila\u010dke borbe od 1941, prizore iz rata. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crte\u017ee, gravire, grafi\u010dke mape (“Krvavo zlato”, “Za slobodu”, “Partizani”).<\/p>\n
1917.- SAD su od Danske preuzele zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, isto\u010dno od Portorika, i nazvale ih Djevi\u010danska ostrva, koja su poslije otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strate\u0161ki va\u017ena. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je dr\u017eala \u0161est ve\u0107ih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri ve\u0107a i 50 malih.<\/p>\n
1948.- Umro je \u010de\u0161ki pisac i novinar jevrejskog porijekla Egon Ervin Ki\u0161, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reporta\u017ee, poznat po nadimku Lete\u0107i Reporter, kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, Njema\u010dkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. Njegove reporta\u017ee su spoj vje\u0161to odabranih \u010dinjenica i pronicljivog tuma\u010denja iz perspektive anga\u017eovanog posmatra\u010da doga\u0111aja. Ostala djela: knjige reporta\u017ea “Carevi, popovi, bolj\u0161evici”, “Raj Amerika”, “Tajna Kina”, “Otkri\u0107a u Meksiku”, “Sajam senzacija”, “Pustolovine na pet kontinenata”.<\/p>\n
1948.- Kongres SAD usvojio Mar\u0161alov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu, ameri\u010dkom dr\u017eavnom sekretaru D\u017eord\u017eu Mar\u0161alu, dodeljena pomo\u0107 od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.<\/p>\n
Niko ne pominje da se 6o% tih sredstava slilo u takuline ameri\u010dkih investitora, iz krugova bliskih titularcu.<\/p>\n
1959.- Poslije neuspje\u0161ne protivkineske pobune u Lasi, dalaj lama pobjegao u Indiju, gdje je dobio politi\u010dki azil.<\/p>\n
Najvi\u0161e \u201evolimo\u201c pobjegulje. Nikako da se odredimo prema njima. Heroji svakako nisu. Kukavice su garant. I eto nemamo izbora.<\/p>\n
1971.- Ameri\u010dki ratni zlo\u010dinac poru\u010dnik Vilijam Keli osu\u0111en je na do\u017eivotnu robiju (kazna je potom smanjena na 20 godina), zbog toga \u0161to je u Vijetnamskom ratu u martu 1968. komandovao tokom masakra civila u selu Mi Laj.<\/p>\n
Masakr u Mi Laju bio je ratni zlo\u010din koji se odigrao tijekom vijetnamskog rata, a odnosi se na masovno pogubljenje vijetnamskih civila koje je izvr\u0161ila vojska Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, 16. marta 1968. Procene o broju ubijenih osoba se kre\u0107u od 347 (rezultati istrage koju je sprovela ameri\u010dka vlada) do 504 (na spomeniku \u017ertvama masakra ispisano je toliko imena). \u017drtve su bile starosti od jedne do 82 godine.<\/p>\n
Masakr u Mi Laju se smatra jednim od najte\u017eih zlo\u010dina vijetnamskog rata, te je izazvao zgra\u017eanje javnosti, osobito ameri\u010dke koja je tra\u017eila kraj sudjelovanja ameri\u010dke vojske u tom ratu. Javnost je saznala o ovom zlodjelu zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je ratni fotograf Ron Haeberle odlu\u010dio snimiti i objaviti fotografije jer nije htio \u0161utjeti o tome \u010demu je svjedo\u010dio. William Calley je optu\u017een i osu\u0111en na ameri\u010dkom sudu zbog ubistva na do\u017eivotni zatvor, ali je pu\u0161ten nakon samo 3,5 godine pritvora.<\/p>\n
Dakle zbog dobrog vladanja pu\u0161ten je nakon \u0161estine izdr\u017eane kazne ili \u00a0na svakog ubijenog Vijetnamca 7 dana. To bi bio prosjek , kojim Hag osu\u0111uje kolja\u010de, \u00a0po glavi ubijenog Bosanca.<\/p>\n
1979.- Britanski razara\u010d “London” isplovio iz luke u Valeti, \u010dime su okon\u010dane vojne veze Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.<\/p>\n
1980.- Umro je ameri\u010dki atleti\u010dar afri\u010dkog porijekla Jesse Owens, jedan od najve\u0107ih sportista 20. vijeka, koji je osvojio \u010detiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u \u0161tafeti 4 x 100 metara i skoku udalj, izbezumio je nacisti\u010dkog vo\u0111u Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima “vi\u0161e rase” i utekao je iz po\u010dasne lo\u017ee kako bi izbjegao da se rukuje s njim.<\/p>\n
Mi \u0107emo ovo prevesti:<\/p>\n
\u0110esi Ovens je bio ameri\u010dki crnac koji je natakario sve arijevce i na stazi , i u gledali\u0161tu i u Americi. Natandario njihov darvinisti\u010dki nenauk o supremaciji blijedolikih neandertalaca.<\/p>\n
1983.- U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo najmanje 500 ljudi, a 3.000 ostalo bez domova.<\/p>\n
1986.- Meksi\u010dki avion “boing 727” na liniji Meksiko Siti-Los An\u0111eles sru\u0161io se u planinama centralnog Meksika, Poginulo svih 166 putnika i \u010dlanova posade.<\/p>\n
1991.- Prve vi\u0161epartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobijedila u Tirani i ostalim ve\u0107im gradovima. Ne znamo ko je pobijedio pod zemljom, ali svakako je to bilo odlu\u010duju\u0107e u vr\u0161enju vlasti.<\/p>\n
1991.- Var\u0161avski pakt, kojim je Kremlj trideset \u0161est godina dr\u017eao isto\u010dni dio Europe pod kontrolom, slu\u017ebeno prestaje da postoji.<\/p>\n
Svakom takaru mora do\u0107i kraj.<\/p>\n
1991.- Na Plitvi\u010dkim jezerima izbija prvi zna\u010dajniji oru\u017eani sukob hrvatske policije i pobunjenih Srba poznatiji pod nazivom Krvavi Uskrs na Plitvicama.<\/p>\n
Mi bi ga radije nazvali Lakrdija\u0161ki Uskrs, ali nismo ni povijesni\u010dari,ni istori\u010dari.<\/p>\n
1992.- Posetom izraelskog predsednika Hercoga \u0161panskom kralju Huanu Karlosu obele\u017eena 500-godi\u0161njica progona Jevreja iz \u0160panije.<\/p>\n
1993.- Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je odluku o upotrebi vojne sile protiv prekr\u0161ilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom i Hercegovinom. Odlu\u010deno je da bude oboren svaki avion koji se bez odobrenja na\u0111e u tom prostoru.<\/p>\n
Ni jedan avion nije sru\u0161en. Tako\u0111e niti jedna avio,navo\u0111ena bomba od 1.000 kg TNT. Nije bilo potrebe. Kontali ; tvrda Bosanska glava mo\u017ee sve podnijeti. Na kraju je ispalo da mo\u017ee- \u010cak i ona druga, ali to je ve\u0107 otrpije utvr\u0111eno, na kraljevskim dvorima \u0161irom Europe. Joj, mamo mamice.<\/p>\n
1994.- – Izrael i PLO potpisali su sporazum o me\u0111unarodnim posmatra\u010dima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, \u010dime je Izrael prvi put pristao na me\u0111unarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.<\/p>\n
Posmatra\u010da nigdje, izrailci \u00a0i dalje vr\u0161i genocid. Utje\u0161no je \u0161to to rade selektivno. Nikad ni jedan Izrailjac nije uklju\u010de u smrtni lanac\u00a0 cionisti\u010dkih zlo\u010dinaca , koji se od 1948 godine ne prekida.<\/p>\n
1995.- Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je tri zasebne rezolucije, kojima su mirovne snage u prethodnoj Jugoslaviji podijeljene na tri dijela – za BiH, za Hrvatsku i za Biv\u0161u Jugoslovensku Republiku Makedoniju.<\/p>\n
Milioni \u0161upljih\u00a0 rezolucija bez efekta. Mi ih prestali brojati. U ujedinjenim nacijama je svaki dan \u00a0prvi april. To je dobro, \u00a0ljudi se vole \u0161aliti. I mi bi se \u0161alili i davali svaki dan jo\u0161 \u0161upljije rezolucije, da je to mogu\u0107e, za enormno visoke pla\u0107e sa grba\u010de gladnih i ubijenih.<\/p>\n
2003.-Sahranjeno je prvih 600 identifikovanih Srebreni\u010dana, ubijenih ratne 1995. godine, u genocidu po\u010dinjenom od strane jedinica mupa i vojske genocidne\u00a0 tvorevine Republike srpske.<\/p>\n
2003.- Ha\u0161ki sud osudio je Mladena Naletili\u0107a – Tutu na 20, a Vinka Martinovi\u0107a – \u0160telu na 18 godina zatvora za zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju Mostara i Jablanice tokom 1993. godine.<\/p>\n
Kako nadimci istinito zvu\u010de. Tuta je uvijek bio pun izmeta, a \u0160tela je \u00a0sebi \u0161telio neljudskost.<\/p>\n
2003.- Misija Evropske unije, pod nazivom “Konkordija”, preuzela je u Skoplju du\u017enost NATO operacije “Savezni\u010dka harmonija” u Makedoniji.<\/p>\n
Joj, imena ‘judi moji. Koji imbecili ih tako sklope. Bez veze sa mozgom i bilo \u010dime. Valja se roditi\u00a0 taki akmak , i za \u017eivota postati jo\u0161 ve\u0107i , pa na svjetlost iznijeti sprda\u010dinu takvog kova. Zapravo,\u00a0 nije to ni\u0161ta neobi\u010dno. To su tvorevine pank UN.<\/p>\n
2004.-Ha\u0161ki tribunal osudio je biv\u0161eg pripadnika Interventnog voda policije iz Prijedora Darka Mr\u0111u na 17 godina zatvora zbog u\u010de\u0161\u0107a u ubistvu oko 200 civila na Kori\u0107anskim stijenama, na Vla\u0161i\u0107u, u avgustu 1992. godine.<\/p>\n
2006.-Ustavni sud BiH utvrdio je da grb i zastava Federacije i zastava, grb i himna Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, jer kr\u0161e Me\u0111unarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.<\/p>\n
2014.- Jedanaest rudara povrije\u0111eno je u gorskom udaru u jami Raspoto\u010dje rudnika Zenica. Jedan rudar je u kriti\u010dnom stanju. Nezgoda se dogodila 29 minuta iza pono\u0107i u jamskim prostorijama na dubini izme\u0111u 850 i 900 metara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Utorak 31 . Mart \/ O\u017eujak 2026. Dani ove godine se ‘vako podjelili\u00a0 :\u00a0 oti\u0161li u pro\u0161lost 90 pro\u0161lih\u00a0 \/ 275\u00a0 o\u010dekuju sada\u0161njost\u00a0 . Kako bi\u00a0 bilo jednostavno da je to sve. Ne biste ni\u0161ta morali \u010ditati , a mi bi du\u0161kali izmi\u0161ljaju\u0107i istoriju\/povijest\/historiju. Mi , kakvi smo\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-14686","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14686"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14686\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117826,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14686\/revisions\/117826"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}