Danas je Srijeda\u00a0 25. Februar \/Velja\u010de 2026. Omjer dana \u00a0je 56 \/ 309. Nepredujemo jako brzo, naro\u010dito po sredini,jer je po bokovima valovito i maglovito..-<\/p>\n
Rekosmo na to je 56 dan po redu , a da ni jedan\u00a0 nije ove godine donio neku veliku kataklizmu.<\/p>\n
Nije se desio ni novi rat , gluho i \u0107oravo bilo . Samo su se malo vulkani bunili i onaj ljubitelj prostitutki Donald Trump , a i Biden svako malo zaboravlja osnovne pokrete.<\/p>\n
Nato i Putin svako\u00a0 \u00a0malo zveckaju nuklearnim\u00a0 oru\u017ejem. Valjda iz dosade ,\u00a0 tek toliko da se ima \u0161ta objaviti na portalima i\u00a0 twiteru, jer je krvavi rat u Ukrajini dosadio pu\u010danstvu , i \u017eivima i mrtvima.<\/p>\n
Nadamo se da \u0107e i\u00a0 preostalih , a kako kome\u00a0 slijede\u0107ih 309\u00a0 \u00a0do\u00a0 \u00a0kraja godine dostatnih dana donijeti istu ravnote\u017eu i istu igru sitih . Gladne ko \u0161ljivi , kao i pu\u010danstvo koje gine za svoje pogane predsjendike i velika\u0161e<\/p>\n
Na \u010dinjenicu da \u010detvrtina\u00a0 dunjaluka gladuje i nema krov nad glavom se vi\u0161e niko , pogotovu ne UN na \u010delu sa Vatikanom, SAD i Zapadom ne osvr\u0107e. Njima odgovaraju smao ratovi oko nafte i ugro\u017eenost od Kine i Rusije. Tu je glavnalova.<\/p>\n
A nikad se ne zna \u0161ta se i kome se\u00a0 mere zgoditi.<\/p>\n
Jer dan\u00a0 za danom se ko\u00a0 vali na pje\u0161\u0107anom \u017ealu plaze i nestaju , da bi se opet kada do\u0111e vrijeme vratili i birali one sa zapisanim imenima u dvadeset\u010detvorosatnoj avanturi krhkih dana.<\/p>\n
\u010cini se da dani prolaze\u00a0 \u00a0 \u00a0lagano ,bez osvrtanja, ali nije tako.<\/p>\n
Godinama , decenijama , vijekovima ,milenijima se\u00a0 ponovna vra\u0107anja pa\u017eljivo i sistematski de\u0161avaju .<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
Pjesak je pjesak, noj je noj , a val je val. Ali \u00a0more je iskonsko.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
Sezona je godi\u0161njih odmora haman \u0161to nije. Glavu u pijesak.U\u017eivajte ljudi u onome \u0161to vam se dozvoli i ne razmi\u0161ljajte previ\u0161e.<\/p>\n
U zati\u0161ju birvaktila se zapisalo slijede\u0107e:<\/p>\n
1570.- Papa Pije V ekskomunicirao englesku kraljicu Elizabetu I zbog njene podr\u0161ke protestantizmu i anglikanskoj crkvi.
\n1707.-Ro\u0111en je Carlo Goldoni (Venecija, 25. velja\u010de 1707. – Pariz, 6. velja\u010de 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije. \u0160kolovao se u Perugi, na dominikanskome u\u010dili\u0161tu u Riminiju, odakle je pobjegao sa dru\u017einom putuju\u0107ih glumaca. Na kraju je diplomirao na Sveu\u010dili\u0161tu u Padovi. Idu\u0107ih godina je pisao komi\u010dne me\u0111uigre, tragikomedije i libreta za melodrame, ali i prve sastavke \u0161to najavljuju zrelo stvarala\u010dko razdoblje, izme\u0111u 1748. i 1762. godine. Konzervativni protivnici kazali\u0161ne reformacije i \u0107udljivosti publike naveli su ga 1762. da se od Mletaka oprosti komedijom Jedna od zadnjih pokladnih ve\u010deri i po\u0111e u Pariz raditi kao pisac predlo\u017eaka za Comedie Italienne, kazali\u0161te koje je i dalje njegovalo talijansku komediju dell'arte.<\/p>\n
Djela:”Gostioni\u010darka Mirandolina”,”Grubijani”,”Kavana”,”Ribarske sva\u0111e” ,”Poljana” , “Zaljubljenici”, “La\u017eac”,”Lukava udovica”.<\/p>\n
1723.- Umro je engleski arhitekta Kristofer Ren, osniva\u010d Kraljevskog dru\u0161tva u Londonu i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Zaslu\u017ean je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napu\u0161tanje duge tradicije zidanja u kasnogoti\u010dkom maniru.<\/p>\n
Da nije bilo velikog po\u017eara u Londonu 166. godine, ser Kristofer Ren (1632-1723), najzna\u010dajniji engleski arhitekta s kraja XVII veka, mo\u017eda bi ostao arhitekta amater. Rena mo\u017eemo smatrati baroknim pandanom renesansnog umetnika-nau\u010dnika.<\/p>\n
1778.-Ro\u0111en je Jos\u00e9 de San Mart\u00edn (1778-1850) bio je argentinski general \u010dije su vojne kampanje bile presudne za pobjedu pobornika nezavisnosti u Argentini, \u010cileu i Peruu. Zajedno sa Bol\u00edvarom smatra se najzna\u010dajnijim borcem protiv \u0161panske kolonijalne vlasti u Ju\u017enoj Americi.U Argentini je stekao titulu “Oca nacije” (Padre de la Patria) i smatra se nacionalnim herojem. U Peruu je poznat kao “osniva\u010d slobodnog Perua” i “osniva\u010d Republike i generalisimus” (Fundador de la Libertad del Per\u00fa, Fundador de la Rep\u00fablica y de General\u00edsimo de las Armas). U \u010cileu mu je dodijeljena najvi\u0161a vojna titula (Capit\u00e1n General).<\/p>\n
Gdje god se okrenete po jedan babo nacije frca.Izgleda da su ne\u0161e domovine ili vrlo promiskuitetne ili neizbje\u017eno bigamistkinje.Svaka ima mainimum nekoliko mu\u017eeva koju njena djeca nazivaju \u0107aletom.<\/p>\n
1815.- . Po nalogu Sulejman-pa\u0161e ubijen Stanoje Glava\u0161, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Bio predvi\u0111en za vo\u0111u Prvog srpskog ustanka, ali je na njegov predlog izabran Kara\u0111or\u0111e Petrovi\u0107. Opevan u narodnim pesmama, a \u0110ura Jak\u0161i\u0107 o njemu napisao dramu.<\/p>\n
1841.-Ro\u0111en je Pjer Ogist Renoar (fr. Pierre-Auguste Renoir *25. februar 1841. -\u2020 3. decembar 1919.), francuski slikar, jedan od najistaknutijih impresionista i najve\u0107ih evropskih slikara XIX veka.Njegov sin \u017dan Renoar je bio jedan od najpoznatijih francuskih filmskih re\u017eisera.Rodio se 1841. godine u Limo\u017eu u siroma\u0161noj porodici kroja\u010da koji nije imao sredstava da izdr\u017eava porodicu pa je Renoar ve\u0107 kao mali de\u010dak sa 13 godina morao je da tra\u017ei posao. Radio je u jednoj Pariskoj fabrici porcelana kao slikar porcelana. Kada je prestao da se ru\u010dno oslikava porcelan i po\u010deo da se slika mehani\u010dki radio je kao slikar zidnih dekoracija i lepeza. 1862. godine se kona\u010dno upisuje u \u0161kolu lepih umetnosti u Parizu. Pose\u0107ivao je Luvr i tu upoznao dela mnogih slavnih slikara i poku\u0161avao da slika stilom Rubensa. Upoznao se i sa slikarima koji su imali sli\u010dne ideje o slikarstvu, Alfred Sislija, Frederik Bazila i Klod Monea.<\/p>\n
Maestro koji je\u00a0 nje\u017enos\u0161\u0107u,prozra\u010dno\u0161\u0107u i bajkovito\u0161\u0107u svojih djela unio mnogo svjetlosti u tmurnu umjetnost koju je nalagao barok i prethodne umjetni\u010dke epohe.<\/p>\n
1842.-U Ernstthalu se rodio Karl Friedrich May (1842. \u2013 1912.), njema\u010dki knji\u017eevnik \u010dije pustolovne pri\u010de odgajaju mnoge generacije, a me\u0111u najpopularnijim su svakako: “Na dalekom zapadu”, “Lovci na medvjede”, “Winnetou”, “U balkanskim gudurama”…<\/p>\n
\u010covjek koji svoju sjedalicu nije mrdno iz njema\u010dkih hladnih predjela,\u00a0 je pisao o pustolovinama koje su se de\u0161avale \u0161irom svijeta.Dok \u010dita ovo lagano i zabavno \u0161tivo,\u010ditalac se ne mo\u017ee oteti utisku da je autor bio na\u00a0\u00a0 mjestu doga\u0111anja radnje.<\/p>\n
1873.- Ro\u0111en je Enrico Caruso (Napulj, 25. velja\u010de 1873. – Napulj, 2. kolovoza 1921.), talijanski operni pjeva\u010d, tenor.Pjevao je na svim ve\u0107im europskim i ameri\u010dkim opernim pozornicama. Od 1904. godine je prvi tenor opere Metropolitan u New Yorku. Stekao je reputaciju najve\u0107eg tenora svoga vremena. Ostvario je repertoar od 67 uloga lirskog i dramatskog \u017eanra te bio uzoran interpret veristi\u010dkih opera. Pjevao je i talijanske kancone. Bio je majstor klasi\u010dnoga talijanskog vokalnog stila i tehnike, a publiku je fascinirao svojim sonornim izra\u017eajnim glasom, jedinstvenim po bar\u0161unastoj meko\u0107i i boji.<\/p>\n
1885.- Njema\u010dka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.<\/p>\n
Sada je to Savezna Republika Tanganjika i Zanzibar ,koja je nastala 1964. godine, spajanjem Tanganjike i Zanzibara, koji su u godinama prije ujedinjenja stekli neovisnost od Velike Britanije. Dr\u017eava je kasnije preimenovana u Tanzanija (Tanganjika + Zanzibar). Godine 1996. glavnim je gradom slu\u017ebeno postala Dodoma, umjesto dotada\u0161njeg Dar es Salaama (u kojem su jo\u0161 uvijek neke vladine institucije).<\/p>\n
1899.- – Umro je osniva\u010d britanske novinske agencije Rojters njema\u010dki Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija.<\/p>\n
Jevreji dr\u017ee u vlasni\u0161tvu 95 %\u00a0 najve\u0107ih svjetskih sredstava i faktora\u00a0 javnog informisanja.<\/p>\n
1941.- U Amsterdamu se dogodio tzv. Februarski \u0161trajk. Radilo se o prvom generalnom \u0161trajku u znak prosvjeda protiv nacisti\u010dkih rasnih zakona i odnosa prema jevrejskom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n
To je Jevrejima jako mnogo \u201epomoglo\u201c.Njemcima je skrenuta pa\u017enja gdje\u00a0\u00a0 trebaju locirati svoje ubila\u010dke pse traga\u010de.<\/p>\n
1943.-Ro\u0111en je George Harrison (Liverpool, 25. velja\u010de 1943. – Los Angeles, 29. studenog 2001.) bio je engleski gitarist, pjeva\u010d, skladatelj, producent, a najpoznatiji kao \u010dlan Beatlesa.George Harrison je u Beatlesima svirao solo gitaru i bio je dobar gitarist te puno pridonio specifi\u010dnom zvuku Beatlesa. Njegove osebujne pjesme uvr\u0161tene u neke od albuma Beatlesa uvijek su dale ekspresivnu diskurzivnost u glazbenom stilu same grupe. Od pjesama koje je sam napisao poznatije su “Taxman”, “Something”, “Here Comes The Sun”, “While My Guitar Gently Weeps”, “Long Long Long” i “Old Brown Shoe” itd.<\/p>\n
1947.- Prestala je postojati pruska dr\u017eava \u010diji korijeni se\u017eu u 13. stolje\u0107e kada je teutonski vite\u0161ki red osvojio i germanizirao “staru Prusiju” koja je 1618. spojena s Brandenburgom, a 1701. godine postala je Kraljevina Prusija.<\/p>\n
1948.- Komunisti su u \u010cehoslova\u010dkoj prigrabili vlast “februarskim udarom”, prinudiv\u0161i premijera Eduarda Bene\u0161a da prihvati ostavke nekomunista u vladi.<\/p>\n
1954.-Egipatski predsjednik Mohamed Nagib prinu\u0111en je da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo je Gamal Abdel Naser – njegov blizak saradnik, prilikom obaranja kralja Faruka Prvog u julu 1952.<\/p>\n
1956.-U govoru na 20. kongresu Komunisti\u010dke partije SSSR Nikita Hru\u0161\u010dov je osudio diktatorsku vladavinu Josifa Staljina.<\/p>\n
1964.-Pobjedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak svijeta te\u0161ke kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspje\u0161no odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.<\/p>\n
Koje li idiotarije.Kakve veze ima sport sa ratovima bezumnika.Ina\u010de,Kleja ili Alija nikad niko ne\u0107e mo\u0107i nadma\u0161iti u bokserskoj vje\u0161tini.Njegova plesna poetika u ringu nije sa ove planete.<\/p>\n
1972.-Sovjetski vasionski brod “Luna 20” vratio se na Zemlju sa uzorcima Mjese\u010devog tla.<\/p>\n
1972.-Umro \u00a0Abdurezak Hivzi Bjelevac (Hifzo Bjelovac) (Mostar, 8. lipnja 1886. – Zagreb, 25. velja\u010de 1972.), hrvatski i bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik, publicist, prevoditelj i novinar.<\/p>\n
Ne znamo \u0161ta da ka\u017eemo.Malo toga smo propustili,ali njegovo ime nismo ubilje\u017eili u svoje sje\u0107anje.<\/p>\n
1976.-SAD su stavile veto na rezoluciju UN-a, kojom je osu\u0111ena izraelska aneksija isto\u010dnog Jerusalima.<\/p>\n
Sasvim regularno.No Izrailju to ni\u0161ta ne poma\u017ee.Uvijek \u0107e na njih biti \u201eslani jaki i silni koji im ne\u0107e dati mira dok je vjeka vjekova\u201c .Zapisano prije dvadeset sedam vijekova.\u00a0 Zapis obnovljen prije skoro \u010detrnaest vijekova. I u cijelosti se obistinio.\u00a0 Date im mogu\u0107nosti za oprost,ali cicije i ubice ne \u017eele prihvatiti mislot.<\/p>\n
Izrailjci\u00a0 ina\u010de zna\u010di . oni koji se bore sa Bogom. Pa neka im.<\/p>\n
1983.-Umro je Tomas Lanir Vilijams III (engl. Thomas Lanier Williams III; 26. mart 1911 \u2014 25. februar 1983.), poznatiji pod pseudonimom Tenesi Vilijams, je bio veliki ameri\u010dki dramski pisac i jedan od najzna\u010dajnijih dramskih pisaca dvadesetog veka.\u00a0 Osvojio je dve Pulicerove nagrade za dramu: za komad Tramvaj zvani \u017eelja 1948. i za dramu Ma\u010dka na usijanom limenom krovu 1955. Pored toga, njegove drame Staklena mena\u017eerija iz 1945. i No\u0107 iguane iz 1961. osvojile su nagradu Njujor\u0161kog udru\u017eenja dramskih kriti\u010dara.<\/p>\n
Bolensa i pogana peder\u010dina.<\/p>\n
1986.-Ostavku je podnio filipinski diktator Ferdinand Markos, koji je Filipinima vladao od 1965. kao predsjednik, a od 1972. kao diktator, uz sna\u017enu podr\u0161ku SAD. Zbog kra\u0111e glasova i objavljivanja “pobjede” na predsjedni\u010dkim izborima nad Korason Akino – udovice opozicionara Benjina Akina, \u010dije je ubistvo 1983. organizovao Markos – izbila je pobuna nazvana “vlast naroda”, pod vo\u0111stvom \u0161efa armije generala Fidela Ramosa i ministra odbrane Huana Enrilea. U obaranju diktatora bilo je presudno pona\u0161anje SAD, primoranih da napuste dugogodi\u0161njeg \u0161ti\u0107enika.<\/p>\n
1993.-Kim Jong Sam preuzeo du\u017enost predsjednika Ju\u017ene Koreje kao prvi civil na \u010delu te azijske dr\u017eave poslije 32 godine.<\/p>\n
1994.-Jevrejski naseljenik Baruh Gold\u0161tajn automatskom pu\u0161kom i bombama ubio je 43 muslimanska vjernika u d\u017eamiji u Hevronu, poslije \u010dega je na licu mjesta pretu\u010den do smrti.<\/p>\n
I onda se svijet \u010dudi arapskom reciprotitetu.<\/p>\n
1994.- SAD su protjerale ruskog diplomatu Aleksandra Lisenka, tvrde\u0107i da je rije\u010d o \u0161efu ruskih obavje\u0161tajaca u Va\u0161ingtonu.<\/p>\n
Koliko ameri\u010dkih obavi\u0161tajaca vr\u0161lja svijetom kao:konzili,novinari,humanitarci,radnici UN i savjetnici petro dolara silnne zlatne bebe Harvarda, babe bilderbergvaca, trileteralaca,G-8 i me\u0111unarodnih monetarnih fondova( u prevodu: svjetskih plja\u010dka\u0161a,ubica ,silovatelja i sli\u010dno).<\/p>\n
1998.-Du\u017enost predsjednika Ju\u017ene Koreje preuzeo je Kim de D\u017eung, biv\u0161i dugogodi\u0161nji disidentski lider tokom vojne diktature u toj azijskoj zemlji.<\/p>\n
2000.- Me\u0111unarodni Crveni krst saop\u0161tio da je nepoznata sudbina oko 3.000 ljudi sa Kosova nestalih za vreme sukoba srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca 1998 i 1999. i da me\u0111u nestalim licima najvi\u0161e ima kosovskih Albanaca.<\/p>\n
2000.-Najmanje 45 ljudi poginulo kada je eksplodirala bomba u autobusu na feribotu koji je plovio prema luci Ozamis na ju\u017enim Filipinima.<\/p>\n
2003.- Dom naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH ratifikovao je Ugovor o dvojnom dr\u017eavljanstvu izme\u0111u BiH i SRJ.<\/p>\n
2003.-Umro je italijanski komi\u010dar i re\u017eiser Alberto Sordi (82) koji je, u 60 godina dugoj karijeri, igrao u oko 150 filmova.<\/p>\n
2004.-Umro je Stanislav Rinjak prvi registrovani zatvorenik u nacisti\u010dkom koncentracionom logoru Au\u0161vic.<\/p>\n
2004.-\u010ce\u0161ki parlament je donio odluku o slanju vi\u0161e od 100 vojnika u Avganistan, \u0161to je prvo aktivno u\u010de\u0161\u0107e \u010deskih oru\u017eanih snaga od II svetskog rata.<\/p>\n
2004.-Umro je Filip Hoze Farmer jedan od najzna\u010dajnijih autora nau\u010dne fantastike 1960-ih i 1970-ih.<\/p>\n
2010.-Viktor Janukovi\u010d polo\u017eio je zakletvu na mjesto predsjednika Ukrajine.<\/p>\n
velja\u010da.N<\/p>\n
2000.-Me\u0111unarodni Crveni krst saop\u0161tio da je nepoznata sudbina oko 3.000 ljudi sa Kosova nestalih za vreme sukoba srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca 1998 i 1999. i da me\u0111u nestalim licima najvi\u0161e ima kosovskih Albanaca.<\/p>\n
2000.-Najmanje 45 ljudi poginulo kada je eksplodirala bomba u autobusu na feribotu koji je plovio prema luci Ozamis na ju\u017enim Filipinima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Srijeda\u00a0 25. Februar \/Velja\u010de 2026. Omjer dana \u00a0je 56 \/ 309. Nepredujemo jako brzo, naro\u010dito po sredini,jer je po bokovima valovito i maglovito..- Rekosmo na to je 56 dan po redu , a da ni jedan\u00a0 nije ove godine donio neku veliku kataklizmu. Nije se desio ni novi\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-11974","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11974"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11974\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117160,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11974\/revisions\/117160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}