Autor
Hajro Šabanadžović
Proplanak Samoća
Izgubljeni vrt Sjaj
Anđeo Nadanje
Mjesečeva dolina strasti Fantazija
Bukovi Gustiš
Ljubav cvate 1 Klizište
Bosna jedina Rijeka blistava
Djevojčica sa kučićem Suze liju
No comments
Daily Archives: 9. Decembra 2025.
Pred ponoćna Galerija Bosna zemlja Božije milosti
Autor
Hajro Šabanadžović
Moja zemlja
Bosna zemlja Božije milosti Čednost
Zora nad Bosnom Nebo Bosne
Bosna Svjetlost
Modra rijeka izvor Krajolik nad Modrom rijekom
Postojanost Nebeska raskoš
Sanjajuća milost Zagonetka
Vodopad Ljubavi Neminovnost
Zlaćano Sarajevo Grad čednosti Hvala ti Gospode
Bleki – Šta je čovjek bez žene
Šta je žena bez čovjeka
tužna i sama zaklinje se
nikad više
a opet prelijepoj i blistavoj
srce joj uvijek slome
A čovjek bez žene je
sleđena okamina bez nade
čak i nikad više
ne postoji u snovima
izgubljene ljepote se ne vraćaju
Šta će čovjek bez žene
sjesti na klupu na kraju grada
gledati pute što odlaze
a nikad se ne vraćaju
dok snježi i lice rosi
Šta će čovjek bez žene
plesati sa vjetrom
hvatati pahuljice
tragati za ženinim likom
u treptaju zaleđenih kristalića
Šta će čovjek bez žene
a ona nenadano usni
klekne i moli
nada se
barem još jednom snu
Pismo
Danas je zimska blagost zabljesnula naše srce dobrotom .
Ispunjeni smo nježnosšću i ljubavlju.
Nemamo teških riječi.
Pjevaćemo vam u pismu koje šaljemo djeci i ljudima kojima vrijeme ne prkosi.
****
Mili naši,
Kundera je zapisao „Nepodnošljiva lakoća postojanja“.
Dorsi i Indexi su izveli „ Nepodnošljivu lakoću sviranja“.
Mi smo živjeli „ Nepodnošljivu lakoću ljubavi“.
Zajedničk crta ; svi smo djeca cvijeće.
Ne po godinama i fizičkoj pripadnosti, već po srcu.
Peace brother,peace.
Selam sister,selam.
Hvala vam na muzici i ljudskosti.
Blagdani će, a nema vas .
Nestali su vas.
Hvala vam i čestiti vam snovi.
Znamo da tamo negdje slavite Stvoritelja i ljubav.
Meke love , no war.
Alelujah!
I Amin!
Znamo da ste u prelijapim poljima cvijeća,
obasjani ljubavlju i milošću.
Tamo vlada vječna blagost i mir.
I zaziva umilno proljeće.
Mili naši,
Vi,Kundera,Dorsi,Indexi i mi.
Istovjetni sni.
Svi smo imali zajedničku viziju – Svjetlost i Ljubav.
Svi smo voljeli cvijeće.
Svi smo voljeli najljepši cvjetak – Ženu Lotos Milosti .
Neke se nestali zajedno sa vama.
Neki su odustali od snova.
Tako neuki kažu,ali nisu u pravu.
Ne može se pobjeći od milosti i ljubavi, sve da hoćeš.
Neki su pjevali do groba.
Nisu se oni umorili.
Ne može se čovjjek umoriti od muzike koja ,milost i ljubav priziva.
Nego grob , se ponekad,neprimjetno prišulja i šta će slabašni čovjek.Mora prileći.
Svi zajedno snivali o ljubavi i ženi i poslije groba.
Znali smo, to nam niko ne može oteti.
Imali smo samo Jednog , ali jako Moćnog zaštitnika.
Njegovo ime je Svjetlost.
Sve ljepote su njegovo djelo.
Mi smo te ljepote upijali, a muziku,cvijeće i najljepši cvijetak ponekad krali i sakrivali.
Milostiv je On,možda i previše,oprostiće.
Mudri zna,samo smo dijelili darove koje nam je usadio.
Dobri smo mi.Bar tako mislimo.
No, nikad se ne zna.
Mili naši.
Mi još hodimo prelijepim stazama i putanjama koje ste vi proprtili.
Muzika naša ,koju smo dijelili nije ljepša.
Samo je jedan njen dio je nijansu plemenitija i harmoničnije.
Za to su krivi vi i Indexi.Učitelji i savršeni učenici.
O ljubavima prošlim,sadašnjim i budućim još uvijek pjevamo i sanjamo.
Malo smo umorniji,klecaviji i svjetliji.
Čini nam se i prozračniji,jer bolje vidimo nutrinu srca i duše.
Nekako nam je lakše odvojiti misli i sjećanja i podjeliti sa drugima.
Sve nas je manje.
Ne znamo da li ćemo uspijeti prenijeti sve snove i ljubavi koje nosimo.
Grehota je da dunjaluk ne primi naš testament u cjelosti.
Vi ovo sve i onako znate.
Znamo da ste bdili nad nama. I bdijete.
Čuvajte nam naše mirisne grlice.
Krhke su one ,ali lepršave.
Mnoge smo umorili i rastužili.
Nismo htjeli ,ali desilo se.
Neka se mole za nas i nadu da se sretnemo.
Halelujah!
I Amin,mili naši.
Dušan Jakšić – Sve moje jeseni su tužne / Song – Lyrics
Sve moje jeseni su tužne
Dani plačni su svi
A moje oči još su vlažne
Suza i bola trag
Za tebe čujem da si srećna
Ljubav prati te svud
I ruže drugom da si dala
Što nama donese maj
Zar nisi mogla meni opet da se vratš
Dobro si znala tebe da još čekam ja
I uvek jesen kada dođe
Kiše stignu u kraj
Tad moje oči suze vlaže
Setim se našega sna
Bleki – Mrak i čovjek
Nevera
Stranputica
Prava ljubav
Božija blagodat
Svjetlost u tunelu
Izgubiti se u dodiru mrakom je veoma lako
ali uvijek treba ostati dostojan Stvoritelja.
Gospod je čovjeku dao um i putokaze
da po neveri i stramputicama brodi.
Njegova Ljubav , Milost i Svjetlost
je sve što trebamo kada nas boli.
Sve drugo je samo taština i ispraznost
što nas u vatreni ponor guraju.
Bodler – Albatros
Dokoni mornari od zabave love
često albatrose, silne morske ptice,
na putu nemarne, tihe pratilice
ladja shto nad ljutim vrtlozima plove.
Na daske od krova spuste ih sputane.
Kraljevi azura, nevešti, zbunjeni,
belim i ogromnim krilima skunjeni
mašu k’o veslima na obadve strane.
Maločas prekrasan, a sad smešan, jadan,
krilati se putnik bori s okovima;
s lule jedan mornar duva mu dim gadan
u kljun, drugi mu se ruga skokovima.
Tom knezu oblaka i pesnik je sličan;
on se s burom druži, munjom poji oči,
ali na tlu sputan i zemlji nevičan,
divovska mu krila smetaju da kroči.
Oprost parovima – Igrokaz na dan 09.12.2022.
Danas je utorak , a deveti dan poslijednjeg mjeseca ove , dotične 2025.godine.
Pitate se zašto dotična?
Bome je nas plaho i nježno doticala.
Nećemo reći pripazila ,da ne kažu da se seksistički izažavamo.
I još nam tupe da je Decembar / Prosinac .
Malo čudno!
Deseti mjesec u dvan'estom , a prosijavanje još nije ni zakopitilo.
U ponoć će isteći 343 dan dotične.
Ne znamo da li u 24 00 ili 00 00?
Bez obzira na dilemu , vi skontajte koliko vam još fali do …recimo blagdana ;
hanuke , božićnih i novogodišnjih, rođendana, Dana armije SFRJ , kratkodnevnice, zagrljaja , poljubaca , i … recimo , anamo onih onih dodira.
Nemojte nas pitati kojih.
Ako ne znate džab – džabe vam je objašnjavati.
Prošo vam voz pored nosa , a vi ne vidjeste kako zamiče u tunel,
oliti crnu rupu.
Da ste vidjeli , možda bi skontali.
Ipak daćemo vam orjentir.
Do kraja godine ima okruglo 22 dana.
Nova dilema, Aa ?
22 pa okruglo. Ko bi reko?
Nama jeste. Nama je sve okruglo i medeno.
Uvijek nam to čedno prelijepo i medeno nešto među rogovima blista.
Nismo se šalili, ali šalu na stranu.
Sve je u parovima.
Dvije dvojke su par, ali i jedna dvojka je par.
I četvorka je par , jer je sastavljena od dvije dvojke.Ili barem trice i keca.
I svaki neparan broj je par, ako vi to poželite.
Zakon komutacije je zasnovan na parovima.
“Parovi opozicija koji služe za utvrđivanje identiteta jedinica,
zovu se minimalnim parovima.”
Jesmo pametni kad prepisujemo.
Ipak sni su moćna stvar.
Minimalni parovi tada postaju redovna pojava.
Tako naštelite:
Decembar je par sa Prosincem.
Snijeg je par sa kišom.
Studen u srcu je jača od studeni sa minusima.
Neko je u plusu,neko u minusu. I to je par.
Jedino je vrijeme singularno ; rekli bi neuki.
Medjutim ,
ako vrijeme povežemo sa prošlošću,sadašnjošću i budućnošću ,
to su već dva para, a dva para su opet jedan par.
I tako dolazimo do crne rupe.
I ona ima svoj par.
I tu je kraj priče.
Što bi poete rekle:
-Nemojte o parovima i crnim rupama , mogli bi vam se o glavu obiti.
U prevodu:
-I život i smrt su par.
Dopisano:
Iako veoma velikodušni i dobrodušni, reklo bi se neizmjerni u svojoj dobroti, iedino se nikako ne možemo složiti da su opanke i lakovane cipele par.
Uh,napokon zaradismo dnevnicu. Jedva!
Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 15 03
Zlatnik Snijeg pade na proljeće
Iskre plešu Plavetni lik
Okus noći Toplina snova
Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 14 02
Autor
Hajro Šabanadćović
Obećana zemlja Duga sna
Okovano jezero Podvojena ličnost
Pogled sa Mjeseca Sunce plamti