Autor
Hajro Šabanadžović
Zavjesa od velova
Suze majke duboke ko more I i II
Nadomak Raja Jesenja elegija
Danas je Subota 15. Oktobar /Listopad 2022.
Jutros je komšinicin pijetao , tačno u dekiku sabahilden in d’ monin , zakukurikao 288. put ove takarli godine.
Trebao bi još hejbet po 77 puta nategnuti , ako hoće da pošteno zaradi ovogodišnju platu. Nategnuti glasne žice,a šta ste vi mislili.
Vi se pitate odakle ili što će pijetlu plata.
A šta mislite šta radi svaki dan?
Zarađuje platu i izbjegava nož.Ako koke dobro nose jaja , znači pijetao dobro radi posa. Ako nema jaja , smješi se nožekana.
Ako na vrijeme budi gazdu ,jopet je u plusu. Na vrijeme dobije platu plus sadaku , i vakvu i nakvu.
A sve nam se ,nekako , čini da je pijetao lukaviji od gazde.Do jednom.Gazda ga hrani i plaća kokama, da ozvaniči sabah.
A pijetao ozvaniči sabah da bi pricvrljivao koke.I vjerujte on to radi iz čistog gušta . I nije jednosmjeran .
Nema kod njega ljudskih gluposti : Stara koka dobra juha. Naskaće on sve odreda. Ma ,nije ga briga ni da li je koka, odnosno ženka njegove vrste. Njemu je samo zakukurikat i čitav potonji dan naskakat.
Dakle ,gazda ga plaća za ono što je pijetlu u krvi. E sad, ne znamo da li mu plaća prekovremene sate i radnje. Ono sa drugim pernatim ženskinjama, jer ruku na srce , nauka nije skontala da li pijetlov takar po stranjskim peradima ima ikakve veze sa povećenom reprodukcijom među vrstama.
A ća mu ga mereš znat’? More bit se je'nom izlegu pjetpatke ili pjetguske.Nikad se ne zna.Na ovom dunjaluku je sve moguće.
Ha imaš penezi, mo'š kod sveštenih lica kupiti svakoliki takarli oprost.
Što bi poete rekli:
Tetkice i hadumi bi svašta nešto za šoldi prodali.
U prevodu:
Kuku im se i lele!
Vala pošteno da poštenije ne mere biti!
Danas je Subota 15. Oktobar /Listopad 2022.
Jutros je komšinicin pijetao zakukurikao 288. put ove takarli godine.
Trebao bi još hejbet po 77 puta nategnuti , ako hoće da pošteno zaradi ovogodišnju platu. Glasne žice,a šta ste vi mislili.
Vi se pitate odakle ili što će pijetlu plata.
A šta mislite šta radi svaki dan?
Zarađuje platu i izbjegava nož.Ako koke dobro nose jaja , znači pijetao dobro radi posa.
Ako na vrijeme budi gazdu ,jopet je u plusu. Na vrihene dobije sadaku , i vakvu i nakvu.
A sve nam se ,nekako , čini da je pijetao lukaviji od gazde.Do jednom.Gazda ga hrani i plaća kokama, da ozvaniči sabah.
A pijetao ozvaniči sabah da bi pricvrljivao koke.Nema kod njega ljudskih gluposti.Stara koka dobra juha.Naskaće on sve odreda. Ma ,nije ga briga ni da li je koka, odnosno ženka njegove vrste. Njemu je samo zakukurikat i čitav potonji dan naskakat.
Dakle ,gazda ga plaća za ono što je pijetlu u krvi.E sad, ne znamo da li mu plaća prekovremene sate i radnje. Ono sa drugim pernatim ženskinjama, jer ruku na srce , nauka nije skontala da li pijetlov takar po stranjskim tijelima ima ikakve veze sa povećenom reprodukcijom među vrstama.
A ća mu ga mereš znat’? Mere bit se jednom izlegu pjetpatke ili pjetguske.Nikad se ne zna.Na ovom dunjaluku je sve moguće.
Ha imaš penezi, moš kod sveštenih lica kupiti svakoliki takarli oprost.
Što bi poete rekli:
Tetkice i hadumi bi svašta nešto za šoldi prodali.
U prevodu:
Kuku im se i lele!
Vala pošteno da poštenije ne mere biti.
A jopet prepisiviači nas upozoravaju da preivše žvalje rastežemo.Nikad prestat, a njima se dnevnica zarađuje.
70.-p.n.e. Rođen Publije Vergilije Maron, najznamenitiji pesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa “Eneida” i pastirskih pesama i didaktičkog speva “Georgike”. Uzor latinskog i zapadnoevropskog književnog stvaralaštva, Danteov vodič kroz podzemni svet.
Bez obzira što Dante tvrdio, mislimo da ga je Vergilije na kraju preš'o i vratio tamo gjd epripada. U pržun.
1529.-. Završena prva opsada Beča povlačenjem turske vojske sultana Sulejmana II Veličanstvenog.
Normalno da nije uspio. Kad asu se to dvije religije pomirile i sublimirale u jendu.Čista utopija.
1581.-Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči u Parizu izvedena prva celovečernja baletska predstava , pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.
Isto tako pod pokroviteljstvom i u režiji Katarine Medići organizovana Bartolomejska noć (naziva se i “krvavim pariškim pirom”) označava noć uoči dana svetog Bartolomeja (24. kolovoza 1572. godine) .Tada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj 25.ooo hugenota (francuskih protestanata) koji su napravili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske.
1582.-. U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primena Gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano 10 dana, a 5. oktobar 1582. postao 15. oktobar.
1608.-Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli koji je otkrio princip živinog barometra. Bio saradnik Galilea Galileja, a posle njegove smrti nasledio katedru za matematiku na univerzitetu u Firenci.
1791.- Rođen Sima Milutinović Sarajlija, jedan od najznačajnijih i, uz Lukijana Mušickog, najuticajniji srpski pesnik XIX veka. Učestvovao u oba srpska ustanka protiv Turaka, a od 1827. u Cetinju bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića Njegoša.
1817.-Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsednika SAD. Po povratku u domovinu borio se protiv rasparčavanja Poljske, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. Umro u izbeglištvu u Švajcarskoj.
1894.-Pod optužbom za veleizdaju u Parizu uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, čime je počela burna afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Bez dokaza osuđen na doživotnu robiju, ali je posle velikog negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.
1917.-U šumi Vensen, nadomak Pariza, streljana Mata Hari, najpoznatija žena-špijun u Prvom svetskom ratu. Profesionalna igračica, specijalizovana za egzotične igre iz Indije i sa Jave, koja je važila za najlepšu ženu sveta svog vremena, osuđena na smrt zbog špijunaže u korist Nemačke.
1928.-Nemački dirižabl “Grof Cepelin” obavio prvi komercijalan let preko Atlantika.
1945.- Premijer “Višijevske Francuske” u Drugom svetskom ratu Pjer Laval pogubljen zbog predaje zemlje nacističkoj Nemačkoj.
1946.-Nacistički lider Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan pre izvršenja smrtne kazne na koju ga je osudio Međunarodni sud za ratne zločine u Nirnbergu.
1949.- U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai . Na montiranom sudskom procesu oni su osuđeni na smrt kao “buržoaski revizionisti i titoisti”. Posmrtno rehabilitovani 1956. kao žrtve kulta ličnosti.
1964.- Nikita Hruščov smenjen sa mesta prvog sekretara Sovjetske komunističke partije, na njegovo mesto došao Leonid Brežnjev. Nov premijer postao Aleksej Kosigin.
1989.-Umro Danilo Kiš, jedan od najvećih pisaca novije srpske književnosti čije je delo značajno doprinelo njenoj afirmaciji u svetu. Preveden na mnoge svetske jezike i dobitnik mnogobrojnih priznanja i nagrada.
1993.. Nobelovu nagradu za mir dobili predsednik Južne Afrike Frederik Vilem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.
1997.- Kongoanski pobunjenici ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsednika Paskala Lisubu. Posle četvoromesečnog građanskog rata, na vlast se vratio bivši predsednik Denis Sasu Ngueso.
1998.- Na osnovu dogovora predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i izaslanika SAD Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO Vesli Klark potpisali sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.
Vazdušne posmatračka misija je mirno posmatrala formiranje Republike Kosovo.
2000.- Ubedljivom pobedom na parlamentarnim izborima Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Time okončana šestomesečna vladavina desnice na čelu sa Andrejem Bajukom.
Vremena da se vrću
bedastoća
nikad se ne vrnu
i dobro je to
sve što prođe
moralo je da odi
svojim putima
prošlost je samo sjena
koja raduje i boli
ovo sičušno sada
tek jedna misao
u srcu što se veze
budućnost je neizvjesna
željena od sna
rizikuj
živi svaki tren
život je lijep
O, osmeh, prvi osmeh, osmeh naš.
Kako to beše isto:
udisati miris rascvalih lipa,
slušati tišinu parka –
pa tada najednom podići oči,
pogledom se sresti
i čuditi se sve do osmeha.
U tom osmehu
beše uspomena na jednog zeca
što je do malopre skakutao po travi;
to detinjstvo osmeha beše –
već ga ozbiljnije kosnu kretanje labuda,
koga smo videli potom kako na dva dela
večeri neme ribnjak polovi.
A krošnje –
svojim rubovima prema čistom,
slobodnom, već sasvim budućem noćnom nebu,
ocrtaše rub osmehu ovom
prema ushićenoj budućnosti na licu.
jubavi mojoj
ženi sa suncem u očima
poklanjam
životna radovanja
nježni plamen ljubavi
i još nježnije
snove
na otoku sreće
Postoji sigurno neko
Ko me jednom ubio
A zatim otišao
Na vrhovima prstiju
Ne narušivši svoj savršeni ples.
Zaboravio me položiti na krevet
I ostavio me da stojim
Svezana čvrsto
Na putu
Sa srcem zarobljenim kao i pre
S očima nalik
Na njihov odraz u vodi još čist.
Zaboravio izbrisati lepotu sveta
Oko mene
Zaboravio sklopiti moje oči gladne
I dopustio im tu pustu strast.