Mali let u proščost i statistiku nam govore činjenice koje mi obično preskačemo i bivamo neznalice.
Početkom devetnaestog vijeka u gradovima živjelo 51 put manje stanovnika nego danas!
Znači , bila je ovo planeta časnih i pošteljih seljaka.
A onda ih je vlastela potjerala u grad da bi bili hrana mašinama. I ljudi ,šta će, nego u bijedi i neimaštini se rađali, množili i umirali, da bi manjini bilo dovoljno za generacije njihovog potomstva.
Nekontrolisano? Ne nimalo.
Nemilosrdno? Uglavnom , jer , pučanstvo to samo sebi dozvoljava.
Tokom 2018. na svijetu će biti gotovo 7,6 milijuna ljudi, objavila je u Njemačka zaklada za svjetsko stanovništvo (DSW).
I znate šta, najveći porast populacije je u gladnim zemljama.
Ista zaklada tvrdi da će broj ljudi ,u Africi osobito, će se brzo povećavati idućih desetljeća. Očekuje se da će se populacija “cenog” kontinenta do 2050. udvostručiti s 1,26 milijarda na 2,53 milijarda.
Da li će se bilo šta promijeniti u Africi? Čisto sumnjamo.
I dok ljudska populacija raste za cca 2,5 čovjeka u sekundi (do kraja teksta ćemo biti bogatiji za 250 ljudi) ,bogati zapad je skontao kontrolu rađanja novim ratovima i masovnim izgladnjivanjima do smrti ,pučanstva na teritorijama daleko od njihovih domicilnih zemalja.
Ali Nebeski zakon ne podliježe volji pogana.
Koa bumerang se vraća industrijalizacija i nekontrolisana gradnja .
U gradovima živi više od polovine svjetskog stanovništva. Rast broja stanovnika u gradovima je 20 puta veći od rasta ukupne populacije.Ništa neobično, neko bi rekao.Trbuhom za kruhom. Ali taj rast gradova uvelike opterećuje planetu i iscrpljuje njene resurse.
Tehnologija je omogućila da se nekoliko puta povećaju mogućnosti naseljavanja u gradivima. Pitanje je samo dokle i sa kakvim poslejdicama?
Sve je manje seljaka, poljoprivrede i proizvodnje hrane u klasičnom smislu. To još nije dostiglo kritičnu tačku, ali futurolozi opominju.
Gradovi si prekrcani,vlada nestašica vode i sanitartno higijenskih uslova za normalan život. Sve je manje obradivog zemljišta u bližoj ( a bome i daljoj ) okolini gradova.
Pokušavaju se naći rješenja.
Je li rješenje u urbanom vrtlarenju ili u proizvodnji sintetičke hrane koja sve više uzima maha.
Sjećati se vavilonske kule i vavilonskih vrtova.
Glupaci zamišljaju da se urabano vrtlarenje / proizvodnja hrane može odvijati na krovovima zgrada, zajedničkim dvorištima i vertikalnom metodom uzgoja.
Gle čuda ; zamišlja se vertikalna metoda uzgoja kojom se na jednom mjestu mogu uzgajati ribe i biljke. Voda iz uzgajališta riba obogaćena je nitratom kojim će opskrbljivati biljke. Biljke se sade u posebnim saksijama na više nivoa jedne iznad drugih. Znači kupiš par saksija i ti si poljoprivrednik.
Predviđa se iskoristivost vode i do 97%, da se biljke ne moraju tretirati herbicidima ni pesticidima,jer se tretiraju ljudskim izčučevinama ( sukladno iskoristivosti vode na tom nivou).Znači to bi mogao biti osnov buduće zdrave ,organske hrane.
Ništa novo. Amerikanci i zapadnjaci su izmislili sistem u kome se pilići i perad , a i druge životinje pretežno hrane vlastitim izmetom.
Poenta održivosti je i korištenje LED rasvjete , ušteda na transportu hrane i laka dostupnost svježe i fekalijama i sintetikom bogate hrane. hrane .
I sada dolazimo do poente:
“Urbano vrtlarenje ozelenjuje grad, povećava zasjenjivanje, umanjuje i učinak efekta toplotnih otoka u gradovima. Vrtovi na krovovima zgrada su mirne oaze u centru grada, a osim ugodnog okruženja mogu biti i magnet za turiste.”
Sve je to lijepo i utješno zvuči.
Kako vam milozvučno šarete budućnost.
Kupite saksije i nemate brige. Prirodne pesticide i tekučina imate.
Mormao se uozbiljiti.
Neovisno o urbanom vrtlarenju i tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji ipak se moramo najozbiljnije zamisliti nad sudbinom stanovništva zemlje.
Ima tu jedna kavaka, previlo trojno ili čitanje između redova.
Osnovno pitanje je:
Da li su gospodari života i rata, time i proizvodnje hrane zainteresirani:
a. Da zadrže nivo populacije na ovom , većem ili manjem nivou.
b. Zadovoljavajuća proizvodnje znači pad cijena, e to ONI sebni ne smiju dozvoliti.
c.Zadovoljavajuća proizvidnja znači više sitih, a manje bogatih “filantropa” i donatora koji svoja bogatstva stiču preko krvi i leševa onih kojima se mrvice na trpeze bacaju.
d. Historija stalno dokazuje : Koga briga za umiruće od gladi.
eh …
Naravoučenije:
Ko radi ne boji se gladi. ( Eh, kad bi bagra i fukara dozvolila da svi ljudi imaju posla.)