{"id":72288,"date":"2025-09-01T21:09:00","date_gmt":"2025-09-01T19:09:00","guid":{"rendered":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=72288"},"modified":"2025-09-01T00:32:20","modified_gmt":"2025-08-31T22:32:20","slug":"dervis-susic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=72288","title":{"rendered":"Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107\u00a0(3. juni 1925 &#8211; 1. septembar 1990)\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<h1 class=\"wp-block-heading\"> Uvijek aktuelno &#8211; Iz arhiva 1.septembar 2016.<\/h1>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-verse\"><\/pre>\n\n\n\n<p>O Bosni i njenom \u010dovjeku Bosancu pi\u0161u Andri\u0107 ,  Selimovi\u010d, \u0106opi\u0107, Su\u0161i\u0107 , pripovjedaju Samokovlija i Ko\u010di\u0107 ,o njoj pjevaju &nbsp;Dizdar&#8230; \u0160anti\u0107 , Kulenovi\u0107&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Svaki od njih  ima svoj odnos prema Bosni i mjeri je po svom svetonazoru , senzibilitetu i svojim traganjima za smislom \u017eivota..<\/p>\n\n\n\n<p>Andri\u0107 je gleda s visoka, svojom nedefinisanom (?) seksualno\u0161\u0107u\u00a0 i animozitetom prema datoj realnosti. Krutom, odmjerenom i strogom re\u010denicom, nenadahnuto,tragom skoro nereleventnih ili podmetnutih historijskih \u010dinjenica, tabire\u0107i poznatu gra\u0111u na samo njemu znan na\u010din i \u010desto impliciraju\u0107i\u00a0 iskrivljene slike Bosne i njenog \u010dovjeka ,imputira\u0107i joj zlu kob kao realnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Vo\u0111eni porodi\u010dnim tragedijama Selimovi\u0107 i Dizdar su mnogo iskreniji i okrenutiji Bosni, ali pomalo udaljeni od stvarnosti, koja im ipak slu\u017ei kako bi smjestili traganje za istinom , svoje misli , vijzije i li\u010dni umjetni\u010dki senzibilitet.<\/p>\n\n\n\n<p>Selimovi\u0107 ne odsutaje od islamskih korijena, i zaostaje u pozno osmanlisko doba (uglavnom), u kojem po\u010dinje sunovrat morala, \u010dasnosti i \u010dednosti cjelokupnog dru\u0161tva, a insistiraju\u0107i upravo na tom diskursu, sa vidljivim asocijacima na savremenoi trenutak.<\/p>\n\n\n\n<p>Ko\u010di\u0107 je nosilac vedrog duha i satire koja izvire iz biti bosanskog bila. Lukav i &#8220;naivan&#8221; , takav je morao biti mali obi\u010dni \u010dovjek , da bi pre\u017eivio surovost imperija poput turske i austrougarske monarhije. <\/p>\n\n\n\n<p>\u0106opi\u0107 je \u0106opi\u0107. jednostavan i humoristi\u010dan .Poti\u010de iz naroda i pri\u010da o narodu. Svi\u0111alo se to nekome ili ne , on je ipak rije\u010d naroda , obi\u010dnog \u010dovjeka , koga progoni njegova mitska pro\u0161lost , koja u sudaru sa datom stvarno\u0161\u0107u gubi upori\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p>Mak Dizdar ide korak dalje. Atavisti\u010dki vo\u0111en tragovima predaka sav se uronio u srednjevjekovnu Bosnu i njene univerzalne civlilizacijske vrednote , koje str\u010de nasuprot loma\u010da, \u201cvje\u0161tica\u201c , inkvizicijske pomahnitalosti hri\u0161\u0107anskog srednjeg vijeka. Nevina svjedo\u010danstva\u00a0 ste\u0107aka , globalno jedinstveni svjedoci jednog vremena\u00a0 , zavode Maka Dizdara . U ste\u0107ku pronalazi ve\u0107inu odgovora koji ga ti\u0161te. Govor ste\u0107aka je jednostavan, ali simboli ga komplikuju, i u svom poku\u0161aju da sve to de\u0161ifruje Mak stvara dva nova mita Kamenog spava\u010da i Modru rijeku kao klju\u010dne svjedoke opstojnosti Bosne i Bosanaca.<\/p>\n\n\n\n<p>O \u0160anti\u0107u domoljubu i zaljubljeniku u Bosnu i sevdah i njegovoj poetici je izli\u0161no pri\u010dati. Kopirali su ga i Hajne i Du\u010di\u0107 i Crnjanski i jo\u0161 mnogi drugi, ali nedovoljno ubjedljivo , manjkavo harmoni\u010dno i mlako poeti\u010dno . Dao je Bosni , iskreno i bezrezervno toliku duha , patine , nepatvorenih emocija , ljubavi ,nje\u017enosti i humanizma kao niko prije , vjerujemo , ni poslije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kulenovi\u0107, je imao uzleta i padova. Iako previ\u0161e je insistirao na NOB, tekovine revolucije, ipak je dirnuo srca svih bosanaca i naroda sa prostora Jugoslavije. Ratsrzan izme\u0111u porijekla i humanizma , vjere i komunisti\u010dkog ateizma, nije gubio nit sa precima, ali ni sa stvarno\u0161\u0107u. Njegovi soneti i poezija je ne\u0161to skoro nedosti\u017eno na ju\u017enoslovenskim prostorom. Hrabar u \u017eivotu , beskompromisan u dosljednosti tradicionalnoj poetici.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak ,Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107 je ubjedljivo \u00a0najbosanskiji pisac od svih ljudi od pera ro\u0111enih na ovoim prostorima..On nema problema sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Mi bi ga prozvali vjesnikom Bosne, jer malo ko je o Bosni znao pisati tako jednostavno, Bosanski, prirodno ,kao da je Bosna sama Su\u0161i\u0107eva\u00a0 rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i ve\u0107ina obrazovanih i naprednih bosanskih muslimana Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107 se jo\u0161 1941. godine\u00a0 priklju\u010duje\u00a0 naprednom Komunisti\u010dkom pokretu koji zagovara jednakopravnost nasuprot fa\u0161isti\u010dkim uzurpatorima i tla\u010diteljskoj\u00a0 vlasti.\u00a0 I nekako sasvim logi\u010dno, kao sedamanestogodi\u0161nik \u0111ak sarajevske U\u010diteljske \u0161kole,\u00a0 sa grupom u\u010denika 1942. godine je oti\u0161ao u\u00a0 partizane,.<\/p>\n\n\n\n<p>Atavizam ugledne imamske porodice , koja te\u017ei za sveobuhvatnim gra\u0111anskim obrazovanjem i spoznajom svojih potomaka,\u00a0 i potonji partiznaski put , vezao ga je za narod i saborce. To \u00a0\u0107e imati\u00a0 dominantni\u00a0 uticaj na njegov knji\u017eevni svijet i svijest , kao\u00a0 i tematsku zaokupljenost, u kojima \u0107e veoma jasno uobli\u010diti svoje strahove i te\u017enje, koji objektivno prate bosansko bilo.<\/p>\n\n\n\n<p>Blagost odgoja , ljubav prema obi\u010dnom \u010dovjeku\u00a0 , je od\u00a0 Su\u0161i\u0107a stvorila skromnog \u010dovjeka, pomalo boema, koji je dru\u017ee\u0107i se sa ljudima (a \u010de\u0161\u0107e zaziru\u0107i od\u00a0 njih) , pronalazio izraz za svoja vi\u0111enja i nakane. \u010cak i kada bira teme iz historije, on ostaje vjeran svojoj nikad ugasloj opsesiji &#8211; Bosni\u00a0 ; njenoj te\u0161koj i neizvjesnoj\u00a0 historiji , njenom \u010dovjeku..<\/p>\n\n\n\n<p>U trenicima kada je&nbsp; opstojnost Bosne napadnuta sa svih strana , kada je tronacionalisti\u010dka vlastela lomi i porobljava Dervi\u0161 Su\u010di\u0107 postaje veoma \u201eopasan \u201e pisac:<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp; &#8220;Na\u0161oj historiji i tradiciji, Su\u0161i\u0107 ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono \u0161to nas \u010dini onakvima kakvi jesmo, sve ono u \u010demu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili posti\u0111eno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>On progovara o Bosni kao da je njen glasovornik ili tuma\u010d, barataju\u0107i \u010distim, konciznim bosanskim jezikom na osnovu historijskih \u010dinjenica i dokumenata.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;\u201e Opasan \u201e je iz vi\u0161e razloga. I prije i sada.<\/p>\n\n\n\n<p>Da li je Alija Izetbegovi\u0107 taj nemu\u0161ti intelektualni abortus i kvazi beg, u ime totalitaristi\u010dke d\u017eamahurije fil\u0111an bosna ,obojena i predvi\u0111ena tonovima islamske deklaracije htio da ve\u0107 u u za\u010detku post komunisti\u010dke ere, rije\u010dima\u00a0 da&#8221; Dervi\u0161 je bio mediokritet u knji\u017eevnosti&#8221; \u00a0prvi\u00a0 oka\u010dio metu na le\u0111a\u00a0 \u010dasnog \u010dovjeka . Velikog \u010dovjeka  koji je \u017eelio samo da pi\u0161e o Bosni i Bosancu? Ili je samo \u017eelio da ka\u017ee da je doba komunista pro\u0161lo , a da se na scenu vra\u0107aju profa\u0161isti, robija\u0161i i gladni plja\u010dka\u0161i vlastitog naroda..<\/p>\n\n\n\n<p>Kakvo je to zlo Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107 nanio nacinalistima i vlastodr\u017eakoj eliti?<\/p>\n\n\n\n<p>I. Demistifikuje\u00a0 nacionalizam koji nikad do kraja nije sagnuo glavu , jo\u0161 manje je iskorijenjen.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegov Bo\u0161njak nije ovaj bo\u0161njak kojeg bi bilo koji nacionalista volio. Njegov Bo\u0161njak je svaki Bosanac , bez obzira na vjeru. Njegov bo\u0161njak ima samo jedan nacionalni identitet : On je Bosanac. I u srednjevjekovnoj Bosni, za osmanlijskog vakta, za austrougara, kraljevine i komunisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>A takvo razmi\u0161ljanje je vrlo pogubno za nacionalisti\u010dko fa\u0161isti\u010dka  i trezorsko\/pija\u010darska  razmi\u0161ljanja o Bosni i Bosancu .<\/p>\n\n\n\n<p>II. On je komunista , a komunisti\u00a0 su razotkrivalili, hapsili i osu\u0111ivali fa\u0161isti\u010dko zlo bez obzira na vjerski i nacionalni prefiks. Nova fa\u0161isoidna vlast , \u017eeli da revidira historiju , i zato\u00a0 sve \u0161to dolazi od komunizma je zlo i destruktivno. Komuniste treba optu\u017eiti za svo zlo koje nam se de\u0161ava, Komunisti misle druga\u010dije, materijalisti\u010dki i dijalekti\u010dki determinu\u0161u\u0107i historiju kauzalnim , uzro\u010dno posljedi\u010dnim vezama i relacijama. Za svako , \u010dak i za sada\u0161nje\/sada\u0161nje zlo treba optu\u017eiti komuniste.<\/p>\n\n\n\n<p>Su\u0161i\u0107 je \u201eoti\u0161ao\u201c u srce Bosne, u njeno historijsko bi\u0107e , izvukao Bosnu iz nje same, \u010de\u0161ljaju\u0107i tisu\u0107ljetnu buru osvajanja i osvaja\u010da, vijekove ljudi i neljudi, vlastele i potla\u010dene raje, poniru\u0107i u bosansku bit:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u201cBosna nije ono \u0161to \u010dula odmah prime s njenih boja i oblika. Bosna je najdublji kazan pakla. Ona je lo\u0161im putem, tvrdom navikom i neizlje\u010divom sumnjom zatvorena za rijeke ljepota koje su drugi ljudi stvorili, a svojim polo\u017eajem otvorena je najezdama sa sve \u010detiri strane. Svuda opasnost od drugog obi\u010dno re\u017ei sa granicom.\u201c (Kaimija )<\/p>\n\n\n\n<p>Vijekovi suza , tuge, krvi,boli, gladi, buna i previranja.na razme\u0111i acidenta i okcidenta, kao neka prelomnica , uvijek buntovana i snena, prelijepa i \u010destita Jednostavno Bosna je zemlja koju niko nije uspio pokoriti, niti se njome usre\u0107io, a kao sa\u00a0 bumerangom sam je nestao. Nema Vatikana u pre\u0111a\u0161njem historijskom kontekstu, nema osmanlija , austro ugari su vjekovna pro\u0161lost, ko se sje\u0107a Kraljevine Jugoslavije, komunisti su sada samo bezna\u010dajni svjedoci pro\u0161log doba. Srbija se raspada, hrvatska tone u fa\u0161izam, mladobosanski \u201cbo\u0161njaci\u201c plove u zaborav i rascjep.<\/p>\n\n\n\n<p>III. Ne\u0107emo re\u0107i da je Su\u0161i\u0107 vizionar, ali po\u0161tuju\u0107i dijalekti\u010dki diskurs \/&nbsp; &nbsp;historiju , logiku i dijalektiku jasno je odredio:<\/p>\n\n\n\n<p>Dokle god postoji Bosna postoja\u0107e i njen bo\u0161njo, \u010dovjek Bosanac bez obzira bio on kr\u0161\u0107anin, Jevrej, Ciganin &#8230; ili Musliman\u00a0\u00a0 To je su\u0161tina njegove logike povjesnog uma , duha , znanja, kroz\u00a0 percepciju dominantnih historijskih razdoblja. I jo\u0161 jedna svjesnoost koja stoji iza njegovog ogromnog znanja i ljudskosti:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBosna mo\u017ee opstati samo kad bude pristizala Evropu. Mi to do\u010dekati ne\u0107emo. Treba\u0107e tri stotine godina. Ali mi \u0107emo svoje urediti tako da drugi, htjeli, ne htjeli, po\u010dnu da nas opona\u0161aju. A oru\u017eje neka je uvijek spremno. Svakog \u010dasa mo\u017ee ustrebati.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>(NEVAKAT, 1986.)<\/p>\n\n\n\n<p>IV. Dosljednost u po\u0161tivanju historijske\u00a0 logike , svaka bosanska \u201e epoha \u201e , skoro svaka Su\u0161i\u0107eva drama po\u010dinje borbom za \u017eivot i smrt, koja vodi priznavanju datosti ,\u00a0\u00a0 zasnovana na teorijskoj i prakti\u010dnoj pravdi i vlasti gospodara. Ali Su\u0161i\u0107 ne priznaje neprikosnovenost te vlasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Svako njegovo djelo je univerzalna pri\u010da o potrazi za pravdom, po\u0161tivanja reda i zakona, ali u \u010dasnoj korelaciji sa morlanim i \u010dasnim poimanjem odnosa me\u0111u ljudima , i u vertikalnoj i u horizontalnom odnosu pojedinaca prema dru\u0161tvu i obratno. Na taj na\u010din veoma uspje\u0161no uspjeva da ve\u017ee i pojasni\u00a0 odnose onog unutra\u0161njeg , li\u010dnog i onog vanjskog , svjetovnog.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrlo jednostavno, jasno , faktografski , dramatur\u0161ki precizno odvaja unutarnji \u017eivot od vanjskog. Njegovi glavni likovi se\u00a0\u00a0 u ime \u010dasti, ponosa i vjere uvijek lome i bivaju predodre\u0111eni za zlu kob koju im je pisac od po\u010detka namijenio.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBosna boluje tegobe grani\u010dnog pa\u0161aluka i tako \u0107e bolovati sve dok ne postane sredi\u0161nja zemlja neke jo\u0161 nevidljive upravne cjeline, ili sama sebi i sluga i gospodar u suglasju sa susjedstvom.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>(\u010cUDNOVATO, 1992.)<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle Bosna je kompleksnost koja se ne mo\u017ee i ne smije rasto\u010diti na sastavne dijelove.Svaki poku\u0161aj je vodio do bujica krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>V. Ono \u0161to je posebno \u201euvrijedilo\u201c i uspani\u010dilo\u00a0 tzv. bo\u0161nja\u010dku elitu je &#8220;zloglasni&#8221; roman\u00a0\u00a0 Parergona. Djelo u kojoj je dokumentovano, nepristrano i bespo\u0161tedno pisao o Bosanskim muslimanima koji su bili kolaboracionisti nacizma i fa\u0161izma tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Su\u0161i\u0107 se nije libio da raskrinka zlo sa bilo koje strane ono dolazilo..Sada\u0161nja muslimanska totalitarna vrhu\u0161ka ga odbacije jer je sasvim jasno naslikao njeno dana\u0161nje ustrojstvo , ali i upirao&nbsp; prste na fa\u0161isoidnu narav njenih&nbsp; otaca : izuzetno analiti\u010dki argumentirano osvijetlio kolaboraciju fa\u0161isti\u010dko-nacisti\u010dkim vlastima NDH-a  sa muslimanskim pojedinacima i institucijama, Mladih muslimana, i ostalih kolaboracionista fa\u0161izma i NDH. sa posebnim osvrtom na, udru\u017eenja ilmije \u201cEl Hidaje\u201d, koji su zapravo bili ideolozi i smjerovo\u0111e naprijed pobrojanih profa\u0161isti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih udru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Su\u0161i\u0107 je je dokumentovano i argumentovano, konkretno bez generaliziranja, pobrojao dvoli\u010dnost i cinizam zna\u010dajnog dijela potpisnika poznate muslimanske \u201cSarajevske rezolucije\u201d protiv me\u0111unacionalnih ratnih pokolja i op\u0161te nesigurnosti ljudi i njihove imovine na jednoj strani, a na drugoj podr\u017eavanje i u\u010de\u0161\u0107e u zlo\u010dina\u010dkoj paradr\u017eavnoj strukturi NDH i progonu&nbsp; Srba,Jevreja, Cigana i ostalih .<\/p>\n\n\n\n<p>Po univerzalnom doprinosu historiji \u201cnormalne\u201d BiH, Parergon je istinita i relevantno utemeljena pri\u010da o jednom mra\u010dnom periodu rada i djelovanja dijela kvazi intelektualnih bosanskih muslimana.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot anatemi nacionalista i njihovoj nebuloznoj hajki ,&nbsp; cjelokupno Su\u0161i\u0107evo djelo afirmira Bosnu, bosanca, bosanke muslimane u pravom , vrlo pozitivnom historijskom i tradicionalnom&nbsp; duhu.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je komunista,partizan,Su\u0161i\u0107 nije socrelisti\u010dki pisac.On upire prstom na lopovluke i kra\u0111e,mete zlo i nacionalizam.Obra\u010dunava se sa fa\u0161izmom.U Bosninom \u0161arolikom konglomeratu&nbsp; unutra\u0161njih i vanjskih neprijatelja ne libi se osuditi i imenovati zlo sa koje god ono strane dolazilo..<\/p>\n\n\n\n<p>On \u0107e opravdati Danila \u0161to krade od dr\u017eave , da bi robinhudovski dijelio sirotinji.Ali ne mo\u017ee podnijeti da se krade sebi i ta ne\u010dasnost ga ljuti. Otud \u010dasnost\u00a0 i moralnost pomalo tvrdih , krutih i neprikosnovena ljubav Muzafera Pilavije ,Taleta, Danila, Kaimije &#8230;\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;I u tom interludiju likova i de\u0161avanja on se doistancira od beskrvnog \u010dinovnika Josefa K., ravnodu\u0161nog ljubavnika Sorela ili neizainteresiranog&nbsp; stranca Mersoa .<\/p>\n\n\n\n<p>Njegov junak je \u010dovjek od krvi i mesa, koji se bori za svoju egzistenciju, \u010dak i kada zna da je bitka izgubljena.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Bosninu i ljudsku&nbsp; su\u0161tinsku kob , dobrog , pomalo krutiog, ali \u010dasnog bosanskog muslimana&nbsp; je Su\u0161i\u0107 mo\u017eda najbolje obuhvatio i iznjedrio u romanu \u201cPoslednja ljubav Hasana Kaimije\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Vanvremenska aktuelnost Su\u0161i\u0107evih romana ,a time i&nbsp; \u201cPosljednja ljubav Hasana Kaimije\u201d nikad nije upitna&nbsp; . Njegova knji\u017eevna djela su pisana za one&nbsp;&nbsp;&nbsp; koji znaju da \u010ditaju,a njegove pozori\u0161ne predstave su djela za one koji znaju da  isle i gledaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Stalno preplitanje i preispitivanje odnosa mo\u0107i vlast \u2013 jedinka, vlast \u2013 narod,nikad nije aktualnija nego danas.Nemogu\u0107nost promjene&nbsp; kroz pobunu u datom historijskom momentu, seciraju\u0107i odnos vlasti i pot\u010dinjenih,bogatih i siroma\u0161nih , upu\u0107uje \u010ditaoca da shvati sada\u0161nji trenutak smao kao produ\u017eetak Su\u0161i\u0107evih romana.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Propitivanje odnosa mo\u0107i, odnosa vlasti i naroda, odnosa razli\u010ditih nivoa vlasti i razli\u010ditih nivoa ljudske strasti ali i strahova, nikad, \u010dini se, nije aktuelnije nego danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Svoje traganje za pravdom pisac pretvara u vanvremensku , univerzalnu&nbsp; pri\u010du&nbsp; koja se bazira na&nbsp; korelaciji pojedinaca i dru\u0161tvu , te odnosu onog li\u010dnog,unutarnjeg&nbsp; i onog vanjskog. Jeidnka ho\u0107e svoj mir, ali mora \u017eivjeti&nbsp; vanjskom svijetu koji ima&nbsp; ima svoje norme , koje jedinka ne mo\u017ee kontrolisati.<\/p>\n\n\n\n<p>Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107 progovara iz nutrine Bosne , njenog bi\u0107a.Naizgled mirna i uspavana , ona je zarobljena u burama i neverama vjekova \u0161to je rose suzama i krvlju. Stolje\u0107ima koje po noj rovare ratovima&nbsp; bole\u0161\u0107u,&nbsp; gla\u0111u i bunama.Nije bitan izvor;egzistencijalni &#8211; unutarnji,nametnuti &#8211; vanjski,ili religijsko &#8211; globalni.Svi \u017eele Bosnu kao geografski pojam, niko ne\u0107e njen bitak i bjelinu njene ljepote i milostivosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Dervi\u0161 Su\u0161i\u010d je i vrlo pedantan istra\u017eiva\u010d i histori\u010dar.Ako o nekom doga\u0111aju pi\u0161e, ne trebate provjeravati. Doga\u0111aj se desio onako kako je zapisano, uz onaj minimalni poetski,ljudski otklon da historija postane pitka pri\u010da o sudbini jedne zemlje ili njenog ponosnog \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Su\u0161i\u0107 kao da u svakom romanu ponavlja pitanje:<\/p>\n\n\n\n<p>-Da li \u0107e se sile zla ikada umoriti? Do kada \u0107e trajati to sagorjevanje prkosne i buntovne Bosne.Do kada \u0107e kristalno bistre rijeke Bosnine neprijatelji ;i unutarnji i prekograni\u010dni i globalni&nbsp; mutiti krvlju i poku\u0161ati umiriti i ugu\u0161uti Bosnu u krvi njenog Bosanca , dobrog \u010dovjeka&nbsp; bo\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTa dva svijeta ima svaka osoba, odnosno svi imamo privatnost i unutra\u0161nji svijet, ali isto tako moramo \u017eivjeti u ovom svijetu koji nas okru\u017euje, a ne mo\u017eemo ga kontrolisati u onoj mjeri u kojoj bismo htjeli\u201d, istakao je Ba\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Niko u bosanskoj knji\u017eevnosti nije postavljao pitanja i tra\u017eio odgovore na bolne ta\u010dke koje mu\u010de i bole&nbsp; Bosnu kroz historiju do dana\u0161njeg dana.Njegova djela su svojevrsni u\u0111benici Bosne i njene opstojnisti Velikog pisca nije volio ni pro\u0161li re\u017eim, savremeni jo\u0161 manje.<\/p>\n\n\n\n<p>Koliki je strah sada\u0161nje od mrtvog velikana bosanske knji\u017eevnosti govori jedna \u010dinjenica koja je nijemo promakla medijsku pa\u017enju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dugo najavljivana predsatava&nbsp; Posljednja ljubav Hasana Kaimije ,zakazana jo\u0161 &nbsp;Decembra 17, 2018. za&nbsp; 11.1.2019. tri dana prije izvedbe je napre\u010dac otkazana, smao tri dana prije izvedbe , mediokritetskom objavom&nbsp; January 8, 2019 by Narodno pozori\u0161te Sarajevo :<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOBAVJE\u0160TENJE O OTKAZIVANJU GOSTOVANJA NARODNOG POZORI\u0160TA TUZLA SA PREDSTAVOM \u201ePOSLJEDNJA LJUBAV HASANA KAIMIJE\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u0161tovana publiko,<\/p>\n\n\n\n<p>ovim putem Vas obavje\u0161tavamo da se gostovanje Narodnog pozori\u0161ta Tuzla sa dramskom predstavom&nbsp; \u201ePosljednja ljubav Hasana Kaimije\u201c koja je pred sarajevskom publikom trebala biti izvedena u petak,&nbsp; 11. 01. 2019. godine, otkazuje zbog nemogu\u0107nosti&nbsp; tuzlanskog pozori\u0161ta da realizuje gostovanje u NPS.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Povrat novca za kupljene ulaznice mo\u017eete izvr\u0161iti na blagajni Narodnog pozori\u0161ta Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n<p>Hvala na razumijevanju! \u201e<\/p>\n\n\n\n<p>Eto tako se dana\u0161nja vlastela iu sprezi sa religijskim oligarskim i poltronska kultura i umjetnost odnose prema najbosanskijem stvaraocu.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Neko je zapisao :<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e &#8230; I dok bi svaka druga kultura i svaki drugi jezik sa strahopo\u0161tovanjem gajio uspomenu na pisca koji je ispisao monumentalno djelo, Bosna je zemlja koja se ovog skromnog genija pisane rije\u010di odrekla,po direktivi biv\u0161eg robija\u0161a, \u010dini se, odvi\u0161e lako.<\/p>\n\n\n\n<p>Likove iz Su\u0161i\u0107evih tekstova&nbsp;&nbsp; lako nalazimo i prepoznajemo u svim&nbsp; institucijama dana\u0161nje vlasti, u njihovim o\u010dima mr\u017enja i anatemisanje jednog od najve\u0107ih Bosanaca Dervi\u0161a Su\u0161i\u010da&nbsp;&nbsp; je sasvim logi\u010dno i \u201enormalno\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uvijek aktuelno &#8211; Iz arhiva 1.septembar 2016. O Bosni i njenom \u010dovjeku Bosancu pi\u0161u Andri\u0107 , Selimovi\u010d, \u0106opi\u0107, Su\u0161i\u0107 , pripovjedaju Samokovlija i Ko\u010di\u0107 ,o njoj pjevaju &nbsp;Dizdar&#8230; \u0160anti\u0107 , Kulenovi\u0107&#8230; Svaki od njih ima svoj odnos prema Bosni i mjeri je po svom svetonazoru , senzibilitetu i svojim traganjima\u2026 <a class=\"continue-reading-link\" href=\"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=72288\">Pro\u010ditajte vi\u0161e&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5,17],"tags":[],"class_list":["post-72288","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-magazin","category-umjetnost"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=72288"}],"version-history":[{"count":12,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":112514,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72288\/revisions\/112514"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=72288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=72288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=72288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}