Danas je\u00a0 petak 12.Septembar \/ Rujan 2025. godine u rujanju.<\/p>\n
Kako nam se prisnilo, danas bi , ko\u00a0 re\u010demo biva , trebao nazo\u010diti od 00\u00a0 do\u00a0 00 uri 255. dan ove smije\u0161ne godine.<\/p>\n
Vi se \u010dudite kako godina mo\u017ee biti smije\u0161na , i mi bi da u noj ne persistiraju kreature poput Dpdika,Izetbegovi\u0107s i \u010covi\u0107a ( i njihovi uvlaka\u0107a do za vrat) , koji nas svaki svjetovni dan nasmijavaju svojoj neinteligencijom i poganlucima.<\/p>\n
A da \u0161ta \u0107e drugo pogan raditi , nego pogan\u010diti i bogohuliti.<\/p>\n
I jo\u0161 nam je smje\u0161nije to \u0161to hudi narod \u0107utke gleda kako ih bagra i fukara\u00a0 porobljava i bez po muke uz nacionalisti\u010dke povike i la\u017ei u torove ba\u0161 ko najgluplje hajvane , bez ikakvog otpora utjeruje. \u00a0\u00a0I \u0161to je jo\u0161 smje\u0161nije ne trebaju im ulari i oglavi iako im non stop rade o glavi.<\/p>\n
Taki vam je na\u0161 narod. Nau\u010dio da ga zbijaju se \u010dopor nalik amebama.<\/p>\n
Amebe se razmno\u017eavaju diobom stanica. Kad ameba dosegne odre\u0111enu veli\u010dinu, dolazi do dijeljenja stanica i od jedne amebe nastanu dvije. U nepovoljnim uvjetima ameba se za\u010dahuri i \u017eivi tako dok ne nastupe povoljni uvjeti.<\/p>\n
Nesre\u0107a za ljude je \u0161to mogu pro\u017eivjeti vijek a da se ne steknu uslovi povoljni za \u017eivot. Zato pa\u017eljivo sa restom od 110 dana.<\/p>\n
\u0160to bi rekle poete\u00a0 :<\/p>\n
-Bolje biti ameba , nego insanski hajvan u nacionalisti\u010dkom toru.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
– \u010cak i ameba misli svojom citoplazmom.<\/p>\n
A zapisano je , i od neba i od ljudi:<\/p>\n
490.-p.n.e.Na isto\u010dnoj obali Atike kod Maratona Atinjani pobedili desetostruko brojniju vojsku persijskog cara Darija. U bici poginula 192 gr\u010dka vojnika, a Persijanaci imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu doneo glasnik Filipid, pretr\u010dav\u0161i 40 kilometara, posle \u010dega je umro od premora. Po tom doga\u0111aju nazvana najdu\u017ea trka u atletici.<\/p>\n
Glupan! \u0160to nije uzeo taksi ili barem kakvu kljusinz , ako nije mogo na\u0107i kakve taljige.. Narod bi mu sve platio u dukatima. Vako , hem rikno, hem\u00a0 navuko hejbet blentovija da\u00a0 ni\u010dim , osim glupo\u0161\u0107u izazvani tr\u010de razdaljinu ,koju ni jedan razman konj ne bi sebi dozvolio za galopiranje; normalno da se konjski mozak pita ..<\/p>\n
1185.- U pobuni u vizantijskom Konstantinopolju svrgnut car Andronik I Komnin dok je se na presto popeo Isak II An\u0111eo \u010dime je posle ne\u0161to vi\u0161e od veka vladavine svrgnuta i dinastija Komnina i zamenjena novom dinastijom An\u0111ela.<\/p>\n
Ba\u0161 su \u201e pametni \u201e ovi prepisiva\u010di, Jah, u kojem \u0107e Konstantinapolju biti svrgnut Andronik I Komnin nego u bizantinskom. Ne\u0107e valjda u kineskom ili gluho bilo u Antarti\u010dkom Konstantinapolju.<\/p>\n
1683.– Poljski kralj Jan III Sobjeski potukao tursku vojsku i razbio dvomese\u010dnu drugu opsadu Be\u010da, \u010dime je spre\u010den prodor Turske u srednju Evropu.<\/p>\n
Bitka prelomnica za Osmanlije.Bilo je pitanje vijeka kada \u0107e carstvo riknuti.<\/p>\n
1772.- Rusija osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uklju\u010duju\u0107i grad Baku.<\/p>\n
Jo\u0161 nismo na\u010disto : Da li je Kaspijsko more – jezero ili je Kaspijsko jezero – more i kakve to veze ima sa Perzijsko \u2013 Ruskim ratom.<\/p>\n
1801.- Ruski car Aleksandar I Pavlovi\u010d anektirao gruzijsku kraljevinu.<\/p>\n
D\u017eab \u2013 d\u017eabe mu. Ni Staljin tu ni\u0161ta nije mogao pomo\u0107i. Stodevedeset godina kasnije Jelcin i Gorva\u010din su rasturili SSSR da bu Geirgia mogla biti nezavisna.<\/p>\n
1848.-\u0160vajcarska usvojila nov Ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n
I jo\u0161 postoji i to kao veoma respektabilna i veoma bogata zemlja.A Bosna i Hervegovina muke mu\u010di iako je deset puta bogatija od \u0160vicarske.Ali u \u0160vajcarskoj su se ujedinili pamet i lova, a u bosni nacionalizam i fukara.<\/p>\n
1878.- Egipatski obelisk poznat kao \u201eKleopatrina igla\u201c, napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p. n. e., postavljen u Londonu.<\/p>\n
Ni ova ni \u201e Kleopatrine igle \u201e iz pariza i Njujorka nisu Kleopatrine. Ova je napravljena tisu\u0107u ljeta prije u vrijeme vladavine Tutmosa III iz XVIII dinastije.<\/p>\n
1888.- Dogodio se sukob izme\u0111u cara Franje Josipa I i \u0111akova\u010dkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera poznat pod nazivom bjelovarska afera.<\/p>\n
Franjo Josip I. prigovorio je biskupu \u0160trosmajeru \u0161to je poslao brzojavnu \u010destitku u Kijev prigodom 900. godina pokr\u0161tavanja Rusa.Jugoslovenstvu skloni Hrvatmu je odgovorio:”Moja je savjest \u010dista!”, te se udaljio od cara okrenuv\u0161i mu le\u0111a.U to doba smatrano nevi\u0111enom uvredom. \u00a0Taj nesporazum je\u00a0 nazvan \u00a0“bjelovarska afera”.<\/p>\n
1890.-Britanska Ju\u017enoafri\u010dka kompanija osnovala grad Solzberi koji je postao glavni grad Rodezije.<\/p>\n
Interesantno , na globusu ne na\u0111osmo ni Rodeziju ni Solzberi. Tek nam unuci prosvijetli\u0161e ,da je to vjerovatno Zimambve i njen glavni grad Harare. Ba\u0161 su pametna ova djeca.<\/p>\n
1916.- Na Kajmak\u010dalanu po\u010dela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nijemaca u Prvom svjetskom ratu. Zavr\u0161ena 30. septembra 1916, kao prva pobjeda srpske vojske posle povla\u010denja preko Albanije.<\/p>\n
1919.-\u00a0Italijanski paravojni odredi pod komandom pesnika Gabrijela D'Anuncija su zauzeli Rijeku.<\/p>\n
Valjda zbog toga i jo\u0161 mnogo toga talijanski desni\u010dari pola\u017eu pravo na Rijeku i ve\u0107i dio Dalmacije.<\/p>\n
1940.-Tra\u017ee\u0107i izgubljenog psa, grupa tinejd\u017eera otkrila pe\u0107inu Lasko, kod mesta Montinjak u Dordonji u Francuskoj, \u010duven arheolo\u0161ki lokalitet s crte\u017eima iz paleolita.<\/p>\n
Na\u017ealost nama se nika dnije zagubio pas.Mo\u017eda bi u tom slu\u010daju mi otkrili Atlantidu.<\/p>\n
1943.- Nema\u010dki komandosi su oslobodili iz pritvora biv\u0161eg italijanskog diktatora Benita Musolinija.<\/p>\n
Bolje da nisu . Tri godine kasnije je naglava\u0161ke obje\u0161en.<\/p>\n
1953.-\u00a0Nikita Hru\u0161\u010dov izabran za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.<\/p>\n
Nasljednik gruzijskog revolucionara , markiste, i kasnijeg \u201evoljenog \u201e do\u017eivotni diktator SSSR-a je imao obi\u010daj lupati cipelom o govornicu UN.<\/p>\n
1968.- \u010covjek je prvi puta pretr\u010dao 200 m za manje od 20 sekundi – 19,92 sec: John Carlos, USA, ameri\u010dke kvalifikacije za Olimpijske igre 1968, u Echo Summitu, USA.<\/p>\n
1968.- \u00a0Albanija saop\u0161tila da napu\u0161ta Var\u0161avski pakt.<\/p>\n
Enver Hod\u017ea je vi\u0161e volio svoj samostalni totalitaristi\u010dki satrapski put. Staljin u malom.<\/p>\n
1970.-Palestinski otmi\u010dari u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta \u0161est dana ranije, posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, me\u0111u kojima otmi\u010dara \u010detvrtog aviona Lejlu Halid.<\/p>\n
1974.- Vojnim pu\u010dem svrgnut sa vlasti etiopski car Hajle Selasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.<\/p>\n
Ni\u010dija nije do zore gorila.A eto Hajle Selasijeva je , eto, gorila 46 godina.Jako dugo.<\/p>\n
1980.-U vojnom pu\u010du pod vo\u0111stvom generala Kenana Evrena u Turskoj oborena vlada Sulejmana Demirela.<\/p>\n
Erdogan je na sli\u010dan na\u010din poku\u0161ao inscenirati svrgavanje samog sebe.<\/p>\n
1989.- U poljskom parlamentu prihva\u0107ena vlada jednog od lidera pokreta \u201eSolidarnost\u201c Tadeu\u0161a Mazovjeckog, \u010dime je formalno okon\u010dana vladavina komunista u Poljskoj.<\/p>\n
Sada Poljskoj vladao nacionalisti , haman fa\u0161isti\u010dkih prerogativa.<\/p>\n
1991.-Srpske snage pogodile Vinkovce s preko 500 projektila, nakon ultimatuma zapovjednika vojarne kapetana \u0110or\u0111evi\u0107a koji je najavio da \u0107e Vinkovce sravniti sa zemljom.<\/p>\n
Ih samo 500 granat. Si\u0107a rekle bi Sarajelije.<\/p>\n
1994.-U Poljskoj odr\u017eane prve zajedni\u010dke vojne ve\u017ebe snaga NATO i biv\u0161eg Var\u0161avskog pakta.<\/p>\n
1998.-\u00a0Odr\u017eani tre\u0107i Op\u0161ti izbori Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Nastavak strahovlade tronacionalisti\u010dke bagre i gukare.<\/p>\n
1998.- Vo\u0111a PKK Abdullah \u00d6calan uhap\u0161en je u Rimu.<\/p>\n
Zatim je uredno predat Turskoj koja se pobrinula da osniva\u010d Kurdistanska radni\u010dka stranka<\/p>\n
zavr\u0161i iza re\u0161etaka za dugo vrmena..Imao je sre\u0107e. Dobro je pro\u0161ao. Nisu ga opamteli po kratkom postupku, kao milione njegovih sunarodnjaka u genocidnom rje\u0161avanju kurdskog probleme u Turskoj<\/p>\n
1999.-\u00a0Indonezija prihvatila raspore\u0111ivanje mirovnih snaga UN u Isto\u010dnom Timoru.<\/p>\n
Indonezija je 1976. Operacijom Komodo \u00a0je krajnje brutalno okupirala , od Portugalaca tek\u00a0\u00a0 ste\u010denu slobodu Isto\u010dnog Timora i vladala \u017eeljeznim , krvavim , stiskom. , tako da je ve\u0107 od velja\u010de 1976. ubijeno nekoliko desetaka tisu\u0107a civila i slomljen je poku\u0161aj otpora indone\u017eanskoj vojnoj nazo\u010dnosti. Trinaest godina torture se\u00a0 po Indoneziju neslavno zavr\u0161io.Do\u017eivjela je . vojni ,politi\u010dki i nadasve ekonomski krah.<\/p>\n
2000.- U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu gara\u017eu u zgradi Berze u D\u017eakarti, 15 ljudi poginulo, a vi\u0161e desetina povre\u0111eno.<\/p>\n
Niko ne preuzima odgovornost.\u010cak ni vlada.<\/p>\n
2001.- NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na \u010dlan 5. Povelje NATO o zajedni\u010dkoj odbrani, \u010dime je stvorena mogu\u0107nost kolektivnog vojnog odgovora na napade u SAD. U govoru naciji, predsednik SAD D\u017eord\u017e V. Bu\u0161 rekao da su SAD napadnuta i da \u0107e iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobe\u0111en.<\/p>\n
Teoreti\u010dari zavjere ka\u017eu da su \u201eameri\u201c sami sebe napali d abi isprovocirali zajedni\u010dki mogu\u0107nost arijevskog zapada da napadaju koga im \u0107eif i kada im se prohtije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 petak 12.Septembar \/ Rujan 2025. godine u rujanju. Kako nam se prisnilo, danas bi , ko\u00a0 re\u010demo biva , trebao nazo\u010diti od 00\u00a0 do\u00a0 00 uri 255. dan ove smije\u0161ne godine. Vi se \u010dudite kako godina mo\u017ee biti smije\u0161na , i mi bi da u noj ne persistiraju\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-62648","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62648"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":113163,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62648\/revisions\/113163"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=62648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=62648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}