Danas je\u00a0 kome se posre\u0107i nedelja 28. Septembra \/ Rujna ove neizborne i zato prelijepe 2025. godine, ra\u010dunate po nekom natuknutzom\u00a0 vaskrsnu\u0107u.<\/p>\n
Ka\u017eu da je ostalo okruglo 95 dana do kraja ove\u00a0 godine\u00a0 \u00a0i od Isusa napriliku nove ere.<\/p>\n
A isto tako vele da je prohujalo okruglih\u00a0 271 dana, uklju\u010duju\u0107i dana\u0161nji. nadamo se da se ni\u0161ta nakardno\u00a0 ne\u0107e desiti do kraja godine. Zato unaprijed ka\u017eemo : ka\u017eemo jezik pregrizli svi apokalipti\u010dari , jehovini svjedoci , kreacionisti i svi hudi i zloguki ba\u0161tinici papise Ivane.<\/p>\n
To mu jopet zna\u010di da ova godina ima samo 365.dana.Jedna dan manje nego je to uobi\u010dajeno u prestupnim godinama, koje nam svake \u010detiri godine poklone po jedan dan vi\u0161ka. Onima kojima poklone. A onima kojima ne poklone\u00a0 jopet, oduzmu sve dane i nemaju vi\u0161e ni manjka ni vi\u0161kadana,nego taman onoliko koliko im je\u00a0 zapisano.<\/p>\n
Nama to nekako do\u0111e normalno.<\/p>\n
Zapisano ti toliko i toliko dana. Ne m're vi\u0161e ni dana,ma ni boce,\u00a0 ali niko ti ne moze oduzeti ni jedan sat, ma ni dekiku.<\/p>\n
Pravedni neki zapisi.Ni po babi , ni po stri\u010devima , a bome ni po majkama, sakuplja\u010dicama oplja\u010dkanog narodskog\u00a0 blaga za svoje ri\u0111obrade sinove , pija\u010darsku fukaru i bezusne\u00a0 direktore konclogora.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
– Zaboravite svije\u0107e , tu ni reflektori sa grbavice ne poma\u017eu.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Te\u0161ko njima i te\u0161ko.<\/p>\n
551.-Ro\u0111en Konfucije, Konfu\u010dije ili Kung Fu Ce (kineski: \u5b54\u592b\u5b50, doslovno zna\u010denje: U\u010ditelj Kung, latinski: Confucius, (28. rujna 551. pr. Kr. \u2013 4. o\u017eujka 479. pr. Kr.) je kineski filozof i socijalni reformator \u010dija su u\u010denja bila i ostala vrlo zna\u010dajna \u0161irom Isto\u010dne Azije. Bio je jedan od prvih privatnih u\u010ditelja u kineskoj povijesti. Najzna\u010dajniji je njegov eti\u010dki sustav vrijednosti, koji je bio temelj kineske dr\u017eavnosti i socijalne misli tijekom cijelog feudalnog razdoblja. Razvojem feudalizma tijekom Han dinastije u Kini njegova je filozofija instrumentalizirana u cilju u\u010dvr\u0161\u0107ivanja carske vlasti.<\/p>\n
48.- p.n.e. U Egiptu je ubijen Gnej Pompej Veliki, jedan od najve\u0107ih rimskih dr\u017eavnika i vojskovo\u0111a, koji je 69. godine pre nove ere ugu\u0161io Spartakov ustanak, a 61. osvojio Jerusalim. Rimski senat izabrao ga je za konzula 52, a vlast je izgubio nakon poraza od Gaja Julija Cezara u bici kod Farsale, posle \u010dega se sklonio u Egipat.<\/p>\n
Uz Cezara naj\u010duveniji vojskovo\u0111a svog vremena.Poslije poraza u bitci kod Farsala, \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Pompej je zajedno sa svojom \u017eenom Kornelijom pobjegao u Egipat. Ptolemej XIII. ga je ljubazno primio i dao mu jedan brod na raspolaganje. Na 59. ro\u0111endan, Pompej je pozvan na malu proslavu ro\u0111endana. Ubijen je po nalogu Ptolemeja XIII. koji je htio time pridobiti Cezara. Pompej je ubijen odsjecanjem glave.<\/p>\n
Pametni su bili ti stari Grci:Boj se Danajaca kad ti darove nose.<\/p>\n
1066.-Normanski vojvoda Vilijam, budu\u0107i engleski kralj Vilijam I Osvaja\u010d, iskrcao se sa vojskom kod Pevensija, u ju\u017enoj engleskoj pokrajini Saseks, i po\u010deo osvajanje Engleske.<\/p>\n
Kada je osvojio Englesku,logi\u010dno da je postao kralj. A kao kralj,mogao je d+raditi \u0161ta mu je \u0107eif.Uveo je kao slu\u017ebeni francuski jezik. Bezobzirnim je mjerama slomio otpor vazala, pa i plemena. Seljake je ve\u0107inom pretvorio u kmetove i tako u potpunosti uveo feudalni sustav. 1085. uveo je imovinski katastar (Domesday Book), u\u010dvrstio administraciju i crkvenu hijerarhiju povezao sa dr\u017eavom. Otada se romanizirani Normani po\u010dinju stapati s pokorenim Anglosasima u englesku naciju<\/p>\n
1571.-ro\u0111en Michelangelo Merisi da Caravaggio, poznatiji samo i kao Caravaggio (Milano 28. rujna 1571. \u2014 Porto Ercole, 18. srpnja 1610.) bio je talijanski slikar koji je radio u Rimu, Napulju, na Malti i na Siciliji izme\u0111u 1593. i 1610. godine. Bio je za\u010detnik baroknog slikarstva i prvi pravi slikar ovog pravca.<\/p>\n
1841.-Ro\u0111en je francuski dr\u017eavnik \u017dor\u017e Ben\u017eamen Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz politi\u010dkog \u017eivota. U vreme “Drajfusove afere” objavio je u svom listu “L'Oror” poznato Zolino pismo predsedniku Republike “Optu\u017eujem”.<\/p>\n
1864.- U Londonu je osnovana Prva internacionala (Me\u0111unarodno udru\u017eenje radnika), za koju je osniva\u010dki dokument pod nazivom “Inauguralna adresa i Statut” napisao Karl Marks.<\/p>\n
1895.- Umro je francuski hemi\u010dar i biolog Luj Paster, pronalaza\u010d vakcina protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je i postupak konzerviranja hrane spre\u010davanjem razmno\u017eavanja bakterija, koji je kasnije nazvan “pasterizacija”. Osniva\u010d je nau\u010dnih grana mikrobiologije i stereohemije. Organizovao je 1888. \u010duveni institut u Parizu, nazvan po njemu.<\/p>\n
1902.-Umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalisti\u010dkog romana, autor “Tereze Raken”, “\u017derminala”, “Nane” i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsedniku Francuske pod naslovom “Optu\u017eujem”, u kojem je otkrio mahinacije najvi\u0161ih vojnih krugova u “Drajfusovoj aferi”.<\/p>\n
1914.- Umro je srpski kompozitor i muzi\u010dki pedagog Stevan Stojanovi\u0107 Mokranjac, \u010dlan Srpske kraljevske akademije i horovo\u0111a Beogradskog peva\u010dkog dru\u0161tva. Njegovo delo smatra se najzna\u010dajnijom etapom u razvoju srpske nacionalne muzike u 19. veku (“Rukoveti”, “Primorski napjevi”, “Liturgija”).<\/p>\n
1934.- Brigitte Bardot (fon. Bri\u017eit Bardo, Pariz, 28. septembra 1934. \u2013 ) je francuska glumica, biv\u0161a manekenka, pjeva\u010dica i aktivistica za prava \u017eivotinja, koja je postala jednim od najve\u0107ih seks simbola 20. vijeka.<\/p>\n
1944.- Jedinice Crvene armije su u Drugom svetskom ratu pre\u0161le u Srbiju na osnovu jugoslovensko-sovjetskog dogovora.<\/p>\n
Ali su brzo ispra\u0107eni prema ma\u0111arskoj jer su po\u010dinili \u00a0mnogobrojna stravni\u010dna i nezapam\u0107ena silovanja u Vojvodini, kao i na cijelom putu tokom osloba\u0111anje Evrope od nacista.<\/p>\n
1949.-Moskva je jednostrano otkazala Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomo\u0107i SSSR i Jugoslavije, \u0161to su potom u\u010dinile i ostale zemlje “socijalisti\u010dkog lagera”. Ma\u0111arska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, \u010cehoslova\u010dka 4. oktobra.<\/p>\n
Hvala im velika.Time je Jugoslavija postala nesvrstana i specifi\u010dna ,slobodarska zemlja.<\/p>\n
1958.- U Francuskoj je odr\u017ean referendum na kojem je prihva\u0107en novi ustav, \u010dime je po\u010delo razdoblje Pete Republike. Novim ustavom oja\u010dana je predsedni\u010dka vlast.<\/p>\n
Ustav je skrojio De Gol prema svojoj mjeri.Ina\u010de bio je pobjegulja , koji je vodio pokret otpora iz Londona. Tijekom rata dosegao je \u010din brigadnog generala, te je bio predsjednik vlade Slobodne Francuske koja je bila u egzilu. Izme\u0111u 1944. i 1946., nakon oslobo\u0111enja Francuske od Osovinske okupacije, bio je predsjednik Privremene vlade.<\/p>\n
1965.- Prilikom erupcije vulkana na Filipinima, 56 kilometara ju\u017eno od Manile, 184 osobe izgubile su \u017eivot.<\/p>\n
1966.- Umro je francuski pisac Andre Breton, teoreti\u010dar i osniva\u010d nadrealisti\u010dkog pokreta. Svoje stavove o psihoanalizi i automatizmu podsvesti kao osnovi umetni\u010dkog stvarala\u0161tva izneo je u Manifestima nadrealizma (1924, 1930) (“Nadrealisti\u010dka revolucija”, “Na\u0111a”, “Sjaj zemlje”, “Izgubljeni koraci”, “Praskozorje”, “Fatamorgana”, “Nadrealizam i slikarstvo”).<\/p>\n
Poznat je po presipanju iz \u0161upljeg u prazno i vrlo nekarakternom li\u010dnom \u017eivotu.<\/p>\n
1970.- Umro je egipatski dr\u017eavnik Gamal Abdel Naser. Jedan od inicijatora vojnog udara kojim je 23. jula 1952. svrgnut kralj Faruk I, proglasio se premijerom dve godine kasnije, a 1956. izabran je za predsednika Egipta. Nacionalizovao je Suecku kompaniju, \u0161to je u jesen 1956. dovelo do neuspe\u0161nog anglo-francusko-izraelskog napada na Egipat, a u junu 1967. vodio je i izgubio \u0161estodnevni rat sa Izraelom. Bio je jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.<\/p>\n
1989.-U izbegli\u0161tvu na Havajima umro je biv\u0161i filipinski diktator Ferdinand Markos. Predsednik Filipina postao je 1965, kao jedan od najpopularnijih politi\u010dara, a 1986. je na talasu masovnih protesta zba\u010den sa vlasti, posle \u010dega je izbegao na Havaje.<\/p>\n
Narod je gladovao za vrijeme njegove vladavine. Ferdinand i njegova supruga Imelda Markos tretirali su dr\u017eavnu ekonomiju kao da je to bila njihova u\u0161te\u0111evina. Imelda je putovala po svetu, naprimer u Njujork gde je tro\u0161ila ogromne koli\u010dine filipinskog novca na umetni\u010dka dela. Njen interes za ode\u0107u bio je na\u0161iroko poznat, pogotovo njena ljubav prema cipelama,preko 3 000 pari Ostala je \u010duvena njena izreka :\u201cAko su gladni neka kupe cipele.\u201c<\/p>\n
1990.-U Skup\u0161tini Srbije usvojen je novi ustav, uveden je vi\u0161estrana\u010dki politi\u010dki sistem, a pokrajine Vojvodina i Kosovo izgubile su atribute dr\u017eavnosti i postale teritorijalne autonomije.<\/p>\n
SANU i Slobodan Milo\u0161evi\u0107 su bili spremni da krenu u krvavi pir.<\/p>\n
1994.- U nevremenu u Balti\u010dkom moru u blizini finske obale potonuo je feribot “Estonija”. U toj najve\u0107oj mirnodopskoj pomorskoj nesre\u0107i u Evropi, poginulo je vi\u0161e od 900 ljudi.<\/p>\n
Samo je 137 ljudi pre\u017eivjelo tragediju.Porodice \u017ertava se jo\u0161 uvijek bore za ispravku falsifikovanog izvje\u0161taja o vanpametnim uzrocima potonu\u0107a trajekta.<\/p>\n
1996.- U Vu\u010ditrnu, na Kosovu, ba\u010dene su dve eksplozivne naprave u krug vojne kasarne, a u selu Rudnik i u mestu Podujevo napadnute su policijske stanice. Oru\u017eani napadi kosovskih Albanaca na punktove srpske policije u\u010destali su u narednim mesecima, \u0161to je po\u010detkom 1998. dovelo do otvorenih sukoba.<\/p>\n
Uvod u samostalnost Kosovske Republike.<\/p>\n
1998.- Nakon dve nedelje uli\u010dnih nemira i nasilja koji su zapretili da \u0107e oboriti vladu silom, albanski premijer Fatos Nano podneo je ostavku.<\/p>\n
2000.-Po\u010deo je palestinski ustanak (intifada). Neposredan povod bila je poseta tada\u0161njeg lidera izraelske opozicije svetim mestima u jerusalimskom starom gradu. U naredne dve godine poginulo je vi\u0161e od 1.000 Palestinaca i vi\u0161e stotina Izraelaca.<\/p>\n
Od 1948. godine \u00a0do dana\u0161njih dana traje Izraelski genocid nad Palesnicima.Zpad,SAD i UN vblagonaklono gledaju na masakre,,svijet \u0161uti, novi svjetski poredak stvara novu demokratiju na krvlju potla\u010denih i porobljenih.<\/p>\n
2001.-Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ukinuo je sankcije Sudanu, uvedene 1996, nakon \u0161to je ta zemlja odbila da isporu\u010di osumnji\u010dene za poku\u0161aj atentata na egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka, 1995. u Etiopiji. Ukidanje sankcija su tra\u017eile i Egipat i Etiopija.<\/p>\n
2003.- Umrla je Altea Gibson (76), prva teniserka tamne puti koja je osvojila Vimbldon i dr\u017eavno prvenstvo SAD.<\/p>\n
Ba\u0161 su ovi hroni\u010dari cii\u010dni.Crnce ozna\u010davaju osobama tamne puti.Zaboravljaju d asu Crnci ponosni na svoju boju ko\u017ee,isto toliko kao bijelci na boju svoje ko\u017ee.<\/p>\n\n\n
<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Danas je\u00a0 kome se posre\u0107i nedelja 28. Septembra \/ Rujna ove neizborne i zato prelijepe 2025. godine, ra\u010dunate po nekom natuknutzom\u00a0 vaskrsnu\u0107u. Ka\u017eu da je ostalo okruglo 95 dana do kraja ove\u00a0 godine\u00a0 \u00a0i od Isusa napriliku nove ere. A isto tako vele da je prohujalo okruglih\u00a0 271 dana, uklju\u010duju\u0107i\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-50731","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-oni-nama-mi-njima"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50731"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":113528,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50731\/revisions\/113528"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}