<\/p>\n\n\n
Danas je\u00a0 srijeda\u00a0 \u00a022.\u00a0 jul \/ srpanj 2026. godine teku\u0107e ere.<\/p>\n
Lijepje taj izraz teku\u0107a.<\/p>\n
Ako smo dobro anlaisali to mu napriliku zna\u010di da ne\u0161to te\u010de. E sada \u0107e se neuki pristaviti pitanjem :<\/p>\n
-Kako vrijeme mo\u017ee te\u0107i a nije teku\u0107ina ili hejnetli rashla\u0111eni plin.<\/p>\n
Eto , mi ka\u017eemo mogu i lubenice te\u0107i : samo napravite sok, i ima zdravlje da pote\u010de.<\/p>\n
A jo\u0161 lak\u0161e je naslagati lubenice ko cjepanice , negdje blizu nekih stepenica ili na vrh strme mahale, i onda re\u0107i neukom papku da\u00a0 izvu\u0107e onu lubenicu iz reda u dnu , kraj njegovih nogu.<\/p>\n
Da samo vidite kako\u00a0 rijeka , ma kakva rijeka , vodopad lubenica zatutnji niz mahalsku kaldrmu, tjeraju\u0107i papka da bje\u017ei pred\u00a0 tom teku\u0107om najezdom. Normalno papak nije bistar da skonta , da samo treba stati ili sjesti, uzet je'nu lubenicu i u\u017eivati u njenoj slasti, u ovom 203 danu ove teku\u0107e\u00a0 godine.<\/p>\n
Kao \u0161to vidite i godine su kao rijeke teku\u0107ice, teku i poniru.<\/p>\n
I\u00a0 preostalo je\u00a0 dostatnih 162\u00a0 dana do\u00a0 kraja godine.<\/p>\n
Dani ko dani. Nikad im kraja.\u00a0 Isto ko rijeke: Izviru , teku i poniru , jedna im mahana ili vrlina , ko \u0107e ga znati , svoj tok igrani\u010dili na 24 sahata.A ljudi ne pamte njihove po\u010detke.<\/p>\n
Zato ne vide \u0161te je zapisano u zvijezdama. Pa se uzohole. Ne znaju \u0161ta i kada im se sprema. Pa se ondak \u017ea\u010dude kada ih poklopi ono \u0161to ih poklopi. I ne sa\u010dekaju kraj\u00a0 \u00a0dana u kojemu je njihovo ime zapisano.<\/p>\n
Ve\u010dinu toga sebi pripreme misle\u0107i da su nedodirljivi. Sve do jednom,<\/p>\n
Tada \u017ee svaki \u010dovjek polagati ra\u010dune i nema vra\u0107anja , jer insan ipak nikako nije i ne mre biti\u00a0 teku\u0107i \u010dojk.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle<\/p>\n
-Jao li se i kuku , ve\u0107ini. Nemarnim.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Nema prevoda , titl nam izgorio od \u017eestine mnogima\u00a0 o\u010dekivane destimacije.<\/p>\n
Da vidimo \u0161ta nam prepisiva\u010di ka\u017eu.<\/p>\n
356.p.n.e\u00a0\u00a0Ro\u0111en makedonski kralj Aleksandar III Veliki, legendarni gr\u010dki vojskovo\u0111a koji je za kratko vreme svoje vladavine uspeo da razori hiljadugodi\u0161nja carstva grade\u0107i nove mermerne gradove i stvaraju\u0107i novu civilizaciju. Vekovima inspirisao likovne umetnike i pesnike.<\/p>\n
1456.- Hri\u0161\u0107anska vojska pod komandom ugarskog vojskovo\u0111e Jano\u0161a Hunjadija pobedila turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je tokom borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.<\/p>\n
1739.-Turska vojska u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.<\/p>\n
1784.-Ro\u0111en je njema\u010dki astronom i matemati\u010dar Fridrih Vilhelm Besel, osniva\u010d i prvi direktor Kenigsber\u0161ke opservatorije, koji je izra\u010dunao putanju Halejeve komete i prvi utvrdio promjenljivost kretanja Sirijusa i Prokijusa i zaklju\u010dio da je rije\u010d o zvijezdama dvojnicima. Na osnovu geodetskih prora\u010duna izveo je nove podatke o obliku i dimenzijama Zemlje. Usavr\u0161io je i neke matemati\u010dke metode u astronomiji.<\/p>\n
1812.- U bici kod Salamanke, u \u0160paniji, Britanci pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao mar\u0161al Ogist Marmon.<\/p>\n
1832.-Umro Napoleon II, vojvoda od Rajh\u0161tada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsbur\u0161kog cara. Nesu\u0111en car, naslednik najmo\u0107nijeg vladara u Evropi, umro u carskom dvorcu \u0160enbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Bonaparta kao pobednik nad habsbur\u0161kim Be\u010dom.
1852.- U Veneciji umro francuski vojskovo\u0111a Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze 31. januara 1808. proglasio aneksiju Dubrova\u010dke republike, a od 1809. do 1811. bio generalni guverner Ilirskih provincija.
1887.- Ro\u0111en Gustav Ludwig Hertz, njema\u010dki fizi\u010dar. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1925. godine za studije o prolasku elektrona kroz plin, koju je sproveo sa Jamesom Franckom.<\/p>\n
1888.-Ro\u0111en ameri\u010dki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.<\/p>\n
1933.- Wiley Post je prva osoba koja je na dana\u0161nji dan preletila svijet. Let je trajao 7 dana, 18 sati i 49 minuta.<\/p>\n
Nisu nam prepisiva\u010di rekli \u010dime. Mi znamo , ali red je narodu dati kompletne podatke.<\/p>\n
Padobrnom , balonom,cepelinom , raketom, helikopterom ,a mere biti da bidne i svionom. Tko da zna.<\/p>\n
1934.-\u00a0Ameri\u010dkog plja\u010dka\u0161a banaka i ubicu, “dr\u017eavnog neprijatelja broj jedan” D\u017eona Dilind\u017eera, u \u010cikagu, posle 13 meseci potere, ubili agenti FBI.<\/p>\n
Niko nije br\u017ei od metka<\/p>\n
1941.- Oko 600 ustanika iz Drobnjaka i Uskoka u sna\u017enom napadu na italijanske fa\u0161isti\u010dke okupatorske snage, oslobodilo crnogorski gradi\u0107 \u0160avnik.<\/p>\n
1942.- Nacisti zapo\u010dinju masovne deportacije iz Var\u0161avskog geta u logore smrti. Var\u0161avski geto bio je najve\u0107i od izoliranih dijelova gradova (getoa) u koje je nacisti\u010dki re\u017eim krajem 1930-ih i po\u010detkom 1940-ih zatvarao Jevreje u okviru holokausta na podru\u010dju Njema\u010dke i okupiranih zemalja. Jedan dio grada bio je posve izoliran gradnjom zidova, zazidavanjem vrata i prozora na zgradama. Iz njega su iseljeni drugi stanovnici i prisilno smje\u0161teni Jevreji.<\/p>\n
\u201e Humana preseljavanja.\u201c Ona druga doj\u010de\u00a0 cikloidna B se po\u010dela de\u0161avati.<\/p>\n
1944.- 1944.- U Lublinu u grupa poljskih politi\u010dara, poslata iz SSSR, formirala Komitet narodnog oslobo\u0111enja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegli\u010dkoj vladi u Londonu.<\/p>\n
To nije bila grupa politi\u010dara. To je bila grupa zombija ispranog mozga, koju su Sovjeti nametnuti poljskom narodu kao vode\u0107e politi\u010dare.<\/p>\n
1943.-Savezni\u010dke snage oslobodile italijanski grad Palermo na ostrvu Sicilija.<\/p>\n
Savezni\u010dke snage je rastegljiv pojam. Savezni\u010dke snage su bile i Njemci, Japanci, Italijani i njihovi kvislinzi. Odre\u0111enije prpisiva\u010di odre\u0111enije.<\/p>\n
1972.-Venera 8 bila je sovjetska nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dka stanica (vje\u0161ta\u010dki satelit) namijenjena istra\u017eivanju planete Venere. Lansirana je 27. 03. 1972. godine, a u orbitu Venere je u\u0161la 22. jula\/srpnja. Podaci su potvrdili ranija mjerenja Venere 7, odnosno temperaturu povr\u0161ine od 470 stepeni Celzijusa. Izmjereno osvjetljenje sli\u010dno je onom na Zemlji pri obla\u010dnom danu sa vidljivo\u0161\u0107u od 1km.<\/p>\n
Izmjereno je jo\u0161 mnogo toga , sli se nije moglo do\u010depati zemljanskih stanica.<\/p>\n
1973.-Pobjedu na 28. ameri\u010dkom \u017eenskom golf turniru (U.S. Women's Open) je odnijela Susie Maxwell Berning. Ova profesionalna golferka je i ro\u0111ena na dana\u0161nji dan, a u svojoj karijeri je pobijedila na \u010detiri glavna takmi\u010danja kao i 11 puta na LPGA-a (Ladies Professional Golf Association) turnirima.<\/p>\n
Tko ka\u017ee da \u017eene ne znaju poga\u0111ati rupe bolje od mu\u0161karaca.<\/p>\n
1981.-Turski terorista Mehmet Ali Agd\u017ea osu\u0111en na do\u017eivotnu robiju zbog atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Posle 20 godina pu\u0161ten iz zatvora i u junu 2000. predat Turskoj.<\/p>\n
Ne znamo \u0161to se Agd\u017ea petljao u posao vi\u0161ih instanci. Papisa Jovana Pavla II je bila zabog svojih djela , osu\u0111ena\u00a0 u odsustvu na beskona\u010dni pr\u017eun. Imamo informacije da se pogan\u010der\u00a0\u00a0 lagano ro\u0161tilja.<\/p>\n
Ne zamjerite nam o\u0161trinu. Mi jednostavnoi ne violimo mrzitelje humanosti i Bosne.<\/p>\n
1988.- U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo sedam, a povre\u0111eno 48 osoba.<\/p>\n
1988.- U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo sedam, a povre\u0111eno 48 osoba.<\/p>\n
1991.- Predsedni\u0161tvo SFRJ izdalo naredbu o razoru\u017eavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.<\/p>\n
Jesu bistri.<\/p>\n
1992.- Najve\u0107i kolumbijski krijum\u010dar droge Pablo Eskobar pobegao iz zatvora.<\/p>\n
Lova radi gdje burgija ne\u0107e. Ni vlasti ne ne bje\u017ee od kravog novca. Naprotiv stvaraju ga i otimaju.<\/p>\n
1994.-Pozivaju\u0107i se na ekonomsku krizu predsednik Rafael Kaldera suspendovao ustavna prava u Venecueli.<\/p>\n
1996.- Ispu\u0161tanjem paketa s hranom iz aviona Ujedinjene nacije po\u010dele program humanitarne pomo\u0107i za oko 700.000 ljudi u ju\u017enom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.<\/p>\n
To je agencijska vijest. Prava istin : Ba\u010deno je hrane za 10.000 pregladnjelih Sudanac. Ostali novac ide u d\u017eepove UN zvani\u010dnika i njihovih mentora. Ovih 10.000 paketa je pokupilo par stotina naoru\u017eanih i sitih\u00a0 gospodara rata i \u017eivot<\/p>\n
1997. Italijanski sud osudio nacisti\u010dkog \u0160-oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zlo\u010dine po\u010dinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.\u00a0Narod je nastavio umirati na o\u010digled Vatikana i Zapada.<\/p>\n
1999.-Microsoft je izdao prvu verziju Messengera koja je uklju\u010divala samo neke od osnovnih opcija.<\/p>\n
2001.Anders Behring Breivik norve\u0161ki je dr\u017eavljanin i izvr\u0161itelj napada na omladinski kamp Radni\u010dke partije na ostrvu Ut\u00f8ya. Glume\u0107i policijskog slu\u017ebenika u\u0161etao je u kamp i nasumi\u010dno otvorio vatru na prisutne adolescente. Ubio ih je 69, a 2 sata ranije detonirao je i automobil-bombu u Oslu koja ja usmrtila 8 ljudi.<\/p>\n
Pri\u010de o arijevcima i njihovim monstrumima nikad ne prestaju i nikoge ne iznena\u0111uju. Ne mo\u017ee se bagra iskorijeniti , jer ista bagra i monstrumi vladaju svijetom.<\/p>\n
2001.- Po\u010dele pripreme profesionalnih ronilaca za izvla\u010denje nuklearne podmornice \u201cKursk\u201d, koja je u avgustu 2000, tokom ve\u017ebi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 \u010dlanova posade poginulo.
2001.-Umro doajen italijanskog novinarstva i osniva\u010d dnevnog lista “Il \u0111ornale nuovo”, danas \u201cIl \u0111ornale”, Indro Montaneli. Postao poznat kao ratni izve\u0161ta\u010d iz Finske tokom Drugog svetskog rata.<\/p>\n
Hroni\u010dari ne pi\u0161u da je biuo fa\u0161ista u sastavu fa\u0161i\u0161ti\u010dke vojske , koji je pisao za fa\u0161isti\u010dke novine.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 srijeda\u00a0 \u00a022.\u00a0 jul \/ srpanj 2026. godine teku\u0107e ere. Lijepje taj izraz teku\u0107a. Ako smo dobro anlaisali to mu napriliku zna\u010di da ne\u0161to te\u010de. E sada \u0107e se neuki pristaviti pitanjem : -Kako vrijeme mo\u017ee te\u0107i a nije teku\u0107ina ili hejnetli rashla\u0111eni plin. Eto , mi ka\u017eemo mogu\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-20714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20714"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120746,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714\/revisions\/120746"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}