{"id":19643,"date":"2026-07-03T09:00:00","date_gmt":"2026-07-03T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=19643"},"modified":"2026-07-02T03:22:54","modified_gmt":"2026-07-02T01:22:54","slug":"dogodilo-se-na-danasnji-dan-3-jul-srpanj","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=19643","title":{"rendered":"Dogodilo se na dana\u0161nji dan 3 . jul \/ srpanj"},"content":{"rendered":"<p>Danas je petak 3. jul \/ srpanj 2026. godine<\/p>\n<p>Juli je sedmi mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Ima 31 dan.<\/p>\n<p>Juli je nazvan po rimskom vladaru Gaju Juliju Cezaru.<\/p>\n<p>Srpanj je slavenski naziv koji je dobro sa\u010duvan u bosanskom jeziku.<\/p>\n<p>Nazvan je po srpu kojeg su koristile \u017eetelice za \u017eanje \u017eita.<\/p>\n<p>Ipak je kod slovena oduvijek bilo najvi\u0161e seljaka.<\/p>\n<p>Danas smo pre\u0161li u dugu polovicu godine , kda je omjer prohujalih dana ve\u0107i od onih koji nam dolaze.<\/p>\n<p>Pro\u0161lo je 184 dana , preostalo je 181 dana.<\/p>\n<p>\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n<p>Panta rei<\/p>\n<p>Ili u prevodu:<\/p>\n<p>Milina je<\/p>\n<p>Lipo mije<\/p>\n<p>Ne da mi se iz sna budit<\/p>\n<p>Ljubim je zauvik<\/p>\n<p>U prevodu :<\/p>\n<p>La vita \u00e8 bella<\/p>\n<p>I dan je prekrasan i sun\u010dan. I mozak nam ispio.<\/p>\n<p>\u010cini nam se da se ovih dana malo ponavljamo.<\/p>\n<p>Ne \u017eelimo vam krasti vrijeme na\u0161im \u0107umuranjem<\/p>\n<p>I \u017eelimo da ovaj ovaj dan\u00a0 posvetitie sebi i voljenima ,<\/p>\n<p>Neka to bude\u00a0 dan za snove.<\/p>\n<p>Jer danas samo\u00a0 nje\u017ene rije\u010di rije\u010di\u00a0\u00a0 za snove\u00a0 imamo.<\/p>\n<p>Ako je nekom dosadno , \u017eao nam , ne prostaje nam nni\u0161ta drugo nego da mu ponudimo malo novosti iz birvaktile dana.<\/p>\n<p>Na dana\u0161nji dan<\/p>\n<ol start=\"1423\">\n<li>&#8211; Ro\u0111en francuski car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. do smrti 1483. okon\u010dao ujedinjenje Francuske.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1608\">\n<li>&#8211; Francuski istra\u017eiva\u010d Samiel de \u0160amplen osnovao kanadski grad Kvebek.\u00a0 \u00a0 \u00a0 \/\u00a0 \u00a0 \u00a0Iako su Kana\u0111ani dobri hokeja\u0161i ovo Kvebek nema blage veze sa kavterbek i bodi\u010dek , jo\u0161 manje sa fudbalom u kome su poprili\u010dne krampe. To je naziv pokrajine i grada koji je osim Alama bio jedini utvr\u0161eni grad na sjevernoamri\u010dkom potkontinentu.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1642\">\n<li>&#8211; Umrla francuska kraljica italijanskog porijekla Marija de Medi\u010di, koja je poslije smrti kralja Anrija Devetog 1610. upravljala zemljom kao regentkinja uz sina Luja Trinaestog. Poku\u0161avala je da suzbije samovolju visokog plemstva, a kad nije uspjela da na\u0111e oslonac u parlamentu raspustila ga je 1614, poslije \u010dega se skup\u0161tina nije sastajala do Francuske revolucije 1789.\u00a0 \u00a0\/\u00a0 Nije bila raspu\u0161\u0107enica nego ufovica, ali je imala porive kao raspu\u0161\u0107enica i dok nije\u00a0 je bila udovica. A poslije ? Mo\u0161te misliti. Nije imala mjere , \u010dak je raspustila i parlament je nije zadovoljio.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1720\">\n<li>&#8211; Mirom u Frederiksborgu zavr\u0161ava rat izme\u0111u Danske i \u0160vedske poznat kao Veliki nordijski rat<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1728\">\n<li>&#8211; Ro\u0111en \u0161kotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicisti\u010dkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakteristi\u010dnim vazdu\u0161astim i prozra\u010dnim stilom, nazvanim njegovim imenom.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1775\">\n<li>&#8211; General D\u017eord\u017e Va\u0161ington zvani\u010dno preuzeo komandu nad Kontinentalnom armijom u Ameri\u010dkom ratu za nezavisnost od Velike Britanije.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Kao i svi ameri\u010dki predsh+jednici bio je robovlasnik.<\/p>\n<ol start=\"1849\">\n<li>&#8211; Francuske trupe u\u0161le u Rim, slomiv\u0161i otpor snaga pod komandom \u0110uzepea Garibaldija i ponovo ustoli\u010dile poglavara rimokatoli\u010dke crkve papu Pija Devetog.<\/li>\n<\/ol>\n<p>\u017dilave su ove pape. Iako nisu ni mu\u0161kinje ni \u017eenskinje. Blentovije ! Sami sebi ukinuli rod. I \u0161ta \u0107e se zbiti me\u0111u tolikim izolovanim mu\u0161karcima nego vje\u010dno prokletsvo , oliti pederluk.<\/p>\n<ol start=\"1854\">\n<li>&#8211; Ro\u0111en \u010de\u0161ki kompozitor Leo\u0161 Jana\u010dek, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvaraju\u0107i primjenom modalne harmonije i neuobi\u010dajene ritmike djela intenzivne dramatike i sna\u017enih, realisti\u010dkih likova. Osnovao je Orgulja\u0161ku \u0161kolu u Brnu i radio je na Konzervatorijumu. Djela: opere &#8220;Jenufa&#8221;, &#8220;Ka\u0107a Kabanova&#8221;, &#8220;Lukava lija&#8221;, &#8220;Iz mrtvog doma&#8221;, simfonijska poema &#8220;Taras Buljba&#8221;, horske kompozicije, kamerna muzika.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1866\">\n<li>&#8211; Pruska vojska porazila austrijske trupe u bici kod Sadove.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1881\">\n<li>&#8211; Pod pritiskom Velike Britanije, Otomansko carstvo potpisalo konvenciju s Gr\u010dkom kojom su Grci dobili Tesaliju i dijelove Epira.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1883\">\n<li>&#8211; Ro\u0111en austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmi\u010de definitivnoj procjeni i dozvoljava razli\u010dita tuma\u010denja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za \u017eivota gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uklju\u010duju\u0107i pisma i &#8220;Dnevnike&#8221;, izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkine izri\u010dite instrukcije da budu spaljeni. Radnja i sutuacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predo\u010davaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kre\u0107u protagonosti \u010dijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okru\u017euje, vode\u0107i beznade\u017enu borbu s anonimnim silama. Vi\u0161ezna\u010dne parabole, preciznost izraza i fantazija &#8211; iako saop\u0161tene prigu\u0161enim jezikom bez emocija i komentara &#8211; integrisane su u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka. Djela: romani &#8220;Proces&#8221;, &#8220;Zamak&#8221;, &#8220;Amerika&#8221;, pripovijetke &#8220;Presuda&#8221;, &#8220;Preobra\u017eaj&#8221;, &#8220;U ka\u017enjeni\u010dkoj koloniji&#8221;, &#8220;Seoski ljekar&#8221;, &#8220;Umjetnik u gladovanju&#8221;.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1898\">\n<li>&#8211; Ameri\u010dka mornarica porazila \u0161pansku flotu u kubanskoj luci Santjago u ameri\u010dko-\u0161panskom ratu.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1904\">\n<li>&#8211; Umro jevrejski pisac i publicista Teodor Hercl, osniva\u010d i teoreti\u010dar modernog cionizma, koji se sna\u017eno zalagao za osnivanje jevrejske dr\u017eave u Palestini i razradio projekt te dr\u017eave. Izabran je 1897. za prvog predsjednika Svjetske cionisti\u010dke organizacije. Djela: &#8220;Jevrejska dr\u017eava&#8221;, &#8220;Stara Nova zemlja&#8221;.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1927\">\n<li>&#8211; Ro\u0111en engleski filmski re\u017eiser Ken Rasel, stvaralac izrazitog senzibiliteta, \u010diji je autorski stil prepoznatljiv po preziranju gra\u0111anskog dobrog ukusa i po izuzetnom dejstvu \u010dulnih atrakcija, vizuelnih, zvu\u010dnih i monta\u017enih \u0161okova. U filmovima je najvi\u0161e istra\u017eivao psiho-seksualnu pozadinu umjetni\u010dkog procesa i \u017eivota umjetnika i pokazao veliku prijem\u010divost za neke umjetni\u010dke pokrete 20. vijeka poput pop-arta i psihodjeli\u010dne umjetnosti. Filmovi: &#8220;Demoni&#8221;, &#8220;Divlji mesija&#8221;, &#8220;Gustav Maler&#8221;, &#8220;Tomi&#8221;, &#8220;Listomanija&#8221;, &#8220;Valentino&#8221;.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1944\">\n<li>&#8211; Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila glavni grad Bjelorusije Minsk i zarobila 100.000 njema\u010dkih vojnika.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"1950\">\n<li>&#8211; Ameri\u010dke i sjevernokorejske trupe sukobile se prvi put u Korejskom ratu.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Tako to rade demohri\u0107anski demokrati demokrati. Zavadi pa vladaj. Zavade jedan narod , podijele teritorije , pa se uro\u0111enici me\u0111u sobom dijele i uni\u0161tavaju.<\/p>\n<ol start=\"1962\">\n<li>&#8211; Al\u017eir stekao nezavisnost poslije 132 godine francuske kolonijalne vlasti.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Koliko mi znamo , rat se izgleda svako malo prenosi na teritoriju Grancuske. Izgleda da arijevci nisu nau\u010dili lekciju. Ko zlo drugom misli , zlom se o sebi zabavio.<\/p>\n<ol start=\"1969\">\n<li>&#8211; Jedan od osniva\u010da engleske rok grupe &#8220;Rolingstons&#8221; Brajan D\u017eons udavio se u svom bazenu pod dejstvom prekomjerne koli\u010dine droge.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Jo\u0161 uvijek nije utvr\u0111eno i razja\u0161njeno da li Mik \u0110eger and rest co. ima udjela u Brajanovom ubistvu.<\/p>\n<ol start=\"1971\">\n<li>&#8211; Umro ameri\u010dki pjeva\u010d Jim Morrison iz benda The Doors<\/li>\n<\/ol>\n<p>Da li je umro ili je CIA nastavila smrtonosni\u00a0 obra\u010dun sa avangardom hipi pokreta , odnosno djecom cvije\u0107a , kao odmazdu za izgubljeni rat u Vijetnamu , nikad nije dokazano.<\/p>\n<ol start=\"1972\">\n<li>&#8211; U saobra\u0107aj predata dionica Valjevo &#8211; U\u017eice na pruzi Beograd &#8211; Bar. Cijela pruga je pu\u0161tena u redovan saobra\u0107aj 28. maja 1976.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Sada je to me\u0111unarodna pruga , slabe iskori\u0161tenosi i rentabilnosti. Veliki namet pederske\u00a0 \u00a0u\u017ee Srbije i lohotne\u00a0 Crne Gore.<\/p>\n<ol start=\"1972\">\n<li>&#8211; Indija i Pakistan potpisali mirovni sporazum, okon\u010dav\u0161i neprijateljstva izazvana 1971. gra\u0111anskim ratom u Banglade\u0161u.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Pazite ovo : Indija i Pakistam reguli\u0161u gra\u0111anski rat u susjednoj dr\u017eavi. Razboriti nacional socijalisti\u010dki diskurs.<\/p>\n<ol start=\"1983\">\n<li>&#8211; U Beogradu zavr\u0161eno \u0161esto zasjedanje Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).<\/li>\n<\/ol>\n<p>Da li su\u00a0 time po\u010deli dogovori zapadne demokratije i Velikosrpskih i Velikohrvatski aspiracija u razgradnji Jugoslavije nismo nazo\u010dili.za rasturanje Jugoslavije<\/p>\n<ol start=\"1987\">\n<li>&#8211; U Francuskoj ratni zlo\u010dinac iz Drugog svjetskog rata Klaus Barbi, nacista nazvan &#8220;kasapin iz Liona&#8221;, osu\u0111en na do\u017eivotnu robiju za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ovo nacisti\u010dko kopile je od Od 1945. \u2013 1955. radio je za britanske i ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe , \u0161to je nekako i o\u010dekivano jer su Hitlera na vlast ustoli\u010dili upravo SAD i V. Britanija.<\/p>\n<ol start=\"1988\">\n<li>&#8211; Raketa ispaljena s ratnog broda SAD &#8220;Vensen&#8221; &#8211; gre\u0161kom je, kako su tvrdili ameri\u010dki izvori &#8211; iznad Persijskog zaliva u posljednjoj sedmici iransko-ira\u010dkog rata oborila iranski putni\u010dki avion &#8220;Erbas A300&#8221;, usmrtiv\u0161i svih 290 ljudi u letjelici.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Mnogo je tih ameri\u010dkih gre\u0161aka: atomske bombe , napalm bombe , nepostoje\u0107e hemijsko oru\u017eje ,<\/p>\n<p>1993.- Mate Boban (HDZ BiH) proglasio HZ Herceg-Bosnu autonomnom teritorijalno-politi\u010dkom jedinicom s Mostarom kao glavnim gradom.<\/p>\n<p>Ne\u0161to ranije , dana 6. svibnja\u00a01992<a title=\"1992.\" href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/1992.\">.<\/a>\u00a0godine, u austrijskom gradu\u00a0Grazu, Mate Boban se sastao s vo\u0111om\u00a0Srba\u00a0u Bosni i Hercegovini\u00a0Radovanom Karad\u017ei\u0107em. Sastanak je sazvan na inicijativu Europske zajednice, a pozvan je bio i bo\u0161nja\u010dki vo\u0111a\u00a0Alija Izetbegovi\u0107, koji se nije pojavio. Tema sastanka bilo je teritorijalno razgrani\u010denje Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, te prestanak sukoba srpskih i hrvatskih vojnih snaga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.<sup id=\"cite_ref-5\" class=\"reference\"><\/sup> Kasnije je utvr\u0111eno da je tada dogovarana i dogovorena podjela Bosne i Hercegovine na srpski i hrvatski dio.<span style=\"font-size: 13.3333px;\">\u00a0 <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 13.3333px;\">Ta ista EU ne \u017eeli Bosnu u svojoj zajednici.<\/span><\/p>\n<ol start=\"2001\">\n<li>&#8211; U nesre\u0107i do koje je do\u0161lo kada se ruski avion &#8220;Tu-154&#8221; sru\u0161io kod Irkutska u Sibiru, poginulo 145 ljudi, od kojih 136 putnika i devet \u010dlanova posade. Uzrok nesre\u0107e &#8211; gre\u0161ka pilota.<\/li>\n<\/ol>\n<p>2008.- \u017dalbeno vije\u0107e Ha\u0161kog tribunala oslobodilo Nasera Ori\u0107a odgovornosti za zlo\u010dine po\u010dinjene tokom rata u BiH.<\/p>\n<p>2008.- Kolumbijska vojska oslobodila Ingrid Betankur, tri Amerikanca i 11 kolumbijskih vojnika koje su kolumbijski pobunjenici vi\u0161e godina dr\u017eali kao taoce.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je petak 3. jul \/ srpanj 2026. godine Juli je sedmi mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Ima 31 dan. Juli je nazvan po rimskom vladaru Gaju Juliju Cezaru. Srpanj je slavenski naziv koji je dobro sa\u010duvan u bosanskom jeziku. Nazvan je po srpu kojeg su koristile \u017eetelice za \u017eanje\u2026 <a class=\"continue-reading-link\" href=\"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/?p=19643\">Pro\u010ditajte vi\u0161e&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-19643","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19643"}],"version-history":[{"count":9,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120192,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19643\/revisions\/120192"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}