Danas Ponedeljak 2.mart \/ o\u017eujak 2026.<\/p>\n
Kao \u0161to ste primjetili jo\u0161 smo u 2026 . godini. Otfikarili smo dva mjeseca,a da ih nismo ni osjetili. Vrijeme leti ,ali ipak ne toliko brzo kako bi neki neuki \u017eeljeli.<\/p>\n
Pro\u0161la vremena su protekla ,kako su protekla: Da li su opomena za budu\u0107nost (?) jer reko\u0161e nam:<\/p>\n
Historia est magitra vitae<\/p>\n
Ne\u0107emo re\u0107i svakodnevno, ali vrlo \u010desto nas progoni ova izreka.<\/p>\n
Pitamo se da li je dobro skrojena.<\/p>\n
I uvjek skontamo da je ona sasvimu u\u00a0 redu, ali neki ljudi nisu. Posebice mu\u0161karci. Ne svi , ali veliki, skoro nemjerljiv broj.<\/p>\n
Neko \u0107e re\u0107i donosimo zaklju\u010dke, a priori i na pre\u010dac. Ali nije tako. Ve\u0107 jednostavno, niotkud\u00a0 postane tako.<\/p>\n
Ljudi se uvijek udru\u017euju radi plemenitih ciljeva. Demokratije. Po\u017eele mijenjati crni cvijet u kome \u017eive, jer nije po njihovoj mjeri. Udru\u017euju se i udru\u017euju. Ponekad dospiju na vlast. Prigrabe je milom ili silom.<\/p>\n
Sada oni postaju vlast zbog kojih se drugi udru\u017euju i udru\u017euju. Radi plemenitih ciljeva. Demokratije.<\/p>\n
Ni\u0161ta ih ne doti\u010de u\u010diteljica \u017eivota. Oni su silniji, u\u010ditelji zla. A ona im govori da svaka stvar na ovom dunjaluku ima svoj po\u010detak i svoj kraj. A insan je najtanja karika u tom lancu. Sad ga ima , pa ga nema.<\/p>\n
O imamo mi \u00a0i\u00a0 zamjerki u\u010diteljici. Neke su velike. \u00a0Kad ve\u0107 toliko dugo persistira, \u0161to nije iskoristila vrijeme i oja\u010dala, da mo\u017ee po glavi mlatnuti svakoga kome su usta puna demokratije. Da mo\u017ee svakom silniku za\u010depiti labrnju i svezati ruke , dok ne shvate bit u\u010diteljice \u017eivota.<\/p>\n
I zato manite nam \u00a0va\u0161e demokratije.<\/p>\n
Mi \u00a0biramo slobodu i ljubav.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekle:<\/p>\n
-I ‘vako , i ‘nako.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Vi sad o\u010dekujete rije\u010d prevodioca, zar ne?.Jeste li normalni?Kakav prevod. Ko zna , zna!<\/p>\n
A na dana\u0161nji dan se de\u0161avalo:<\/p>\n
1459.- Ro\u0111en holandski sve\u0161tenik Adrijan Floriszon, papa Adrijan VI od januara 1522. i jedini Holan\u0111anin poglavar Rimokatoli\u010dke crkve u njenoj istoriji. Umro u septembru 1523, ne uspev\u0161i da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.<\/p>\n
1498.- Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sada\u0161nje afri\u010dke dr\u017eave Mozambik.<\/p>\n
1562.- Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvav\u0161i religiozni rat koji je trajao do 1598.<\/p>\n
1643.- Umro je italijanski orgulja\u0161 i kompozitor \u0110irolamo Freskobaldi, najve\u0107i majstor svog vremena na orguljama. Bio je prete\u010da Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izra\u017eajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.<\/p>\n
1767 \u0160panski kralj Karlos Tre\u0107i protjerao je iz zemlje rimokatoli\u010dki jezuitski red.<\/p>\n
Vala , trebo je i salezijance i jo\u0161 neke hri\u0161\u0107anske redovei sve\u0161tenstvo,biskupe, nadbiskupe,kardinale i pape , da ne \u0161ire\u00a0 poganluk i pederluk .<\/p>\n
1810.-Ro\u0111en je Fr\u00e9d\u00e9ric Fran\u00e7ois Chopin, polj. Fryderyk Franciszek Chopin, (\u017belazowa Wola, 1. o\u017eujka 1810. – Pariz, 17. listopada 1849.), poljski skladatelj i pijanist.Rano djetinjstvo proveo je u domovini, a ranu mladost na putovanjima u Berlinu, Be\u010du i Dresdenu, te odlazi iz Poljske sa \u017eeljom da se usavr\u0161i u inozemstvu, ne slute\u0107i da se vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti u domovinu. Napokon je 1830. do\u0161ao u Pariz – grad koji se i danas ponosi razdobljem u kojem je mladi Poljak odredio stilske i estetske smjernice klavirskoga romantizma.<\/p>\n
Kao veliki domoljub, trajno se dru\u017eio s Poljacima u Parizu. Njegova ljubav i \u017eivot s knji\u017eevnicom George Sand postali su predmet opse\u017ene literature. Osim manjeg broja orkestralnih i komornih djela, te 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Chopin je skladao isklju\u010divo djela za glasovir. Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvo\u0111a\u010d vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor.\u00a0 Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilje\u017ejima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetno\u0161\u0107u odlu\u010dno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 20. stolje\u0107e. Umro je od tuberkoloze plu\u0107a.<\/p>\n
1815.- Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana po\u0161to je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zato\u010den po\u0161to je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno u\u0161ao u Pariz i vratio vlast, \u010dime je po\u010dela njegova druga vladavina, poznata kao “sto dana”, okon\u010dana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.<\/p>\n
1824.- Rodio se Bed\u0159ich Smetana (1824.- 1884.) \u010de\u0161ki skladatelj i dirigent.<\/p>\n
Vodio je vlastitu glazbenu \u0161kolu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog dru\u0161tva u G\u00f6teborgu (\u0160vedska). Bio je glazbeni kriti\u010dar novina “Narodni listy”. Godine 1874. napustio je javno djelovanje zbog gluho\u0107e. Skladao je prema temama iz legendi, povijesti i nacionalnog folklora. Ujedno je, kao pijanist, dirigent i organizator, pokreta\u010d nacionalnih snaga u \u010de\u0161kom muzi\u010dkom \u017eivotu. U grandioznom ciklusu “Moja domovina”, koji obuhva\u0107a \u0161est simfonijskih pjesama, dao je jedinstvenu tonsku apoteozu \u010de\u0161kog mita i povijesti. Smetanino cjelokupno djelo sretna je sinteza nacionalnih i tada aktualnih europskih muzi\u010dkih elemenata, pu\u010dkog i umjetni\u010dki dotjeranog izraza.<\/p>\n
1855.- Umro ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristi\u010dka vladavina od 1825. zavr\u0161ena porazom u Krimskom ratu, posle \u010dega je Rusija izgubila pravo da dr\u017ei flotu u Crnom moru i podi\u017ee tvr\u0111ave na njegovim obalama, i deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kne\u017eevinama.<\/p>\n
1879.- Ro\u0111en je bugarski dr\u017eavnik Aleksandar Stamboliski, vo\u0111a Zemljoradni\u010dkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profa\u0161isti\u010dkom udaru i ubrzo ubijen. Kao \u0161ef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je proveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutra\u0161nju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zala\u017eu\u0107i se za prijateljstvo s Jugoslavijom.<\/p>\n
1886.- Ro\u0111en je austrijski slikar i pisac Oskar Koko\u0161ka, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionisti\u010dkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rasto\u010dene forme i ekspresionisti\u010dkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramati\u010dna vizija strastveno do\u017eivljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanisti\u010dkog sadr\u017eaja. Njegove drame “Ubica, mada \u017eena” i “Trnov \u017ebun u plamenu”, pisane ekstremnim ekspresionisti\u010dkim stilom, s ekstati\u010dnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju jo\u0161 samo istorijsku vrijednost.<\/p>\n
1909.- Ro\u0111en je engleski pozori\u0161ni i filmski glumac D\u017eejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oli\u010davao britanski tip d\u017eentlmena, dobitnik nagrade “Oskar” 1958. za film “Odvojeni stolovi”. Tridesetih godina 20. vijeka oti\u0161ao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: “Put oko svijeta za 80 dana”, “Dobar dan, tugo”, “Topovi s Navarona”, “Kasino Rojal”, “Papirnati tigar”.<\/p>\n
1914.- Ro\u0111en je ameri\u010dki pisac afri\u010dkog porijekla Ralf Valdo Elison, \u010diji je roman “Nevidljivi \u010dovjek” jedan od najimpresivnijih u ameri\u010dkoj knji\u017eevnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac \u010dovjeka koji ostaje nevidljiv zato \u0161to mu dru\u0161tvo uskra\u0107uje pravo na samodefinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mno\u0161tvom naturalisti\u010dkih detalja. Tako\u0111e je napisao knjigu eseja “Sjenka i \u010din”.<\/p>\n
1917.- Tokom Februarske revolucije u Rusiji car Nikolaj II abdicirao, formirana privremena vlada Georgija Lvova. Car potom s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a po\u0161to mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica preme\u0161tena u Jekaterinburg, gde je pogubljena 1918.<\/p>\n
1919.-U Moskvi osnovana Komunisti\u010dka internacionala, Kominterna.<\/p>\n
Desetine hiljada internacionalaca \u0107e zaplazizi svoju privr\u017eenost \u201eInternacionali\u201c.<\/p>\n
1921.-U Francuskoj umro biv\u0161i crnogorski kralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora vodila oslobodila\u010dke ratove protiv Turske i stekla me\u0111unarodno priznanje i znatno pro\u0161irenje teritorije na Berlinskom kongresu 1878. U novembru 1918. Velika narodna skup\u0161tina u Podgorici zbacila ga sa vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni u Cetinju.<\/p>\n
1922.- Ro\u0111en je izraelski dr\u017eavnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napu\u0161tao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao \u010dlan ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. se borio protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislin\u0161kih trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i na\u010delnik general\u0161taba je postao 1964. i imao je istaknutu ulogu u nano\u0161enju te\u0161kog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepu\u0161tanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.<\/p>\n
1931.-Rodio se Mihail Gorba\u010dov, posljednji predsjednik SSSR-a.<\/p>\n
1938.- Umro je italijanski pisac i politi\u010dar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesni\u010dkim zbirkama “Rajska poema” i “Alkiona”. U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, prete\u010de fa\u0161izma. Ostala djela: romani “Slast”, “Uljez”, “Oganj”, drame “Mrtvi grad”, “Fran\u010deska da Rimini”, “Joriova k\u0107i”, “\u0110okonda”.<\/p>\n
1941.- Bugarska je u Drugom svjetskom ratu pristupila fa\u0161isti\u010dkom Trojnom paktu i ve\u0107 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije po\u010dele da ulaze njema\u010dke trupe. Uz pomo\u0107 Adolfa Hitlera, revan\u0161isti\u010dka politika Bugarske jo\u0161 vi\u0161e je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.<\/p>\n
1942.- U \u010cajni\u010du u\u00a0\u00a0 od oko hiljadu boraca formirana je Druga proleterska brigada sa \u010detiri bataljona, u \u010diji su sastav u\u0161li Prvi i \u010cetvrti bataljon U\u017ei\u010dkog, Drugi bataljon \u010ca\u010danskog i Tre\u0107i bataljon \u0160umadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela vi\u0161e od 120 ve\u0107ih operacija \u0161irom Jugoslavije.<\/p>\n
1943.- – Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu po\u010delo je da sistematski bombarduje evropske \u017eeljezni\u010dke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n
1943.- Po\u010dela bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svetskom ratu u kojoj su savezni\u010dki avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spre\u010div\u0161i ih da dopreme poja\u010danja na Novu Gvineju. Poginulo oko 4.000 Japanaca.<\/p>\n
1949.-Ameri\u010dki kapetan D\u017eejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okon\u010dav\u0161i prvi let oko Zemlje bez spu\u0161tanja. On je za 94 \u010dasa i jedan minut avionom “B-50” preleteo 37.742 kilometra.<\/p>\n
1954.- U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena je prva konferencija Organizacije ameri\u010dkih dr\u017eava.<\/p>\n
1956.- Francuska priznala nezavisnost Maroka.<\/p>\n
1959.- Arhiepiskop Makarios Tre\u0107i vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sej\u0161elskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Gr\u010dka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, \u0161to je ostao do smrti 1977.<\/p>\n
1962.- U Burmi izvr\u0161en vojni udar pod vo\u0111stvom Ne Vina. Vojni re\u017eim okon\u010dan na isti dan 1974, kada je stupio na snagu nov Ustav, a Burma progla\u0161ena socijalisti\u010dkom republikom s predsednikom Ne Vinom.<\/p>\n
1985.- U Urugvaju je preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, \u010dime je okon\u010dana devetogodi\u0161nja vojna vladavina u toj latinoameri\u010dkoj zemlji.<\/p>\n
1988.-Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milo\u0161evi\u0107, obra\u0107aju\u0107i se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skup\u0161tine SFRJ, najavio hap\u0161enje albanskih lidera na Kosovu.<\/p>\n
Dugoro\u010dno – obe\u0107anje ludom radovanje.Mogu pjevati borbene : Okupljeni i njihovi potomci nikad vi\u0161e ne\u0107e guslariti i skandirati :Kosovo je na\u0161e.<\/p>\n
1991.- Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila je 176 od 250 poslani\u010dkih mjesta i zadr\u017eala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.<\/p>\n
1994.U Va\u0161ingtonu predsednik bo\u0161nja\u010dke vlade Haris Silajd\u017ei\u0107,\u00a0 predstavnik bosanskih Hrvata Kre\u0161imir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Grani\u0107 potpisali preliminaran sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etni\u010dkih kantona.<\/p>\n
1996.- Te\u0161kim izbornim porazom Laburisti\u010dke partije australijskog premijera Pola Kitinga okon\u010dana trinaestogodi\u0161nja vladavina laburista u Australiji.<\/p>\n
1996.- Niko od 123 putnika i \u010dlanova posade nije pre\u017eivio pad peruanskog putni\u010dkog aviona “boing 737”, u\u00a0 najte\u017eoj nesre\u0107i u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.<\/p>\n
1998.- Objavljen podatak da je film “Titanik”, koji je osvojio jedanaest Oscara, postao najprofitabilniji film u povijesti kinematografije. Ostvario je prihod od preko milijarde dolara.<\/p>\n
1999.-Ruandski pobunjenici iz plemena Hutu ubili osam od 17 stranih turista, koje su oteli prethodnog dana. Otmi\u010dari kasnije ubijeni.<\/p>\n
2000.-Britanske vlasti dozvolile biv\u0161em \u010dileanskom diktatoru Augustu Pino\u010deu da napusti London i ode u \u010cile, odbiv\u0161i zahtev \u0160panije za njegovo izru\u010denje.<\/p>\n
2001.- Vlada SRJ prihvatila je Sporazum o specijalnim paralelnim vezama RS i SRJ.<\/p>\n
Genocid se nadovezo na genocidnu tvorevu u nekim svojim paralelnim zlo\u010dina\u010dkim svijetovima.<\/p>\n
2001.- Hrvatski predstavnici predali su Ha\u0161kom tribunalu 2.700 stranica materijala, u kojem je obrazlo\u017eena tu\u017eba koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ zbog navodnog kr\u0161enja odredaba Konvencija o genocidu.<\/p>\n
2001.- Stupila je na snagu Odluka EU o ukidanju ograni\u010denja u trgovini tekstilnim proizvodima sa BiH.<\/p>\n
Skontali ljudi da su \u201ebiznismeni\u201c uni\u0161tili cjelokupnu tekstilnu industriju u BiH,pa znaju da im bh tekstilci vi\u0161e nisu konkurentni.<\/p>\n
2002.- Devet izraelskih civila ubijeno u Jerusalemu u samoubila\u010dkom bomba\u0161kom napadu arapskih ekstremista.<\/p>\n
2004.- Film “Gospodar prstenova – povratak kralja” osvojio je 11 nagrada “Oskar” – me\u0111u njima za najbolji film, re\u017eiju, specijalne efekte, muziku i najbolju pjesmu, scenografiju, kostime, monta\u017eu zvuka.<\/p>\n
\u0160ta se mo\u017ee.Svijet pu\u0161i holivuske morbidne gluposti.Svako prema svom intektu.<\/p>\n
2008.- Mahmoud Ahmadinejad stigao je u Bagdad, bio je prvi posjet iranskog predsjednika nakon \u0161to je Saddam Husein pokrenuo osmogodi\u0161nji rat sa Iranom 1980.<\/p>\n
2008.- Vladimir Putin, nakon osam godina predsjedni\u010dke karijere, napu\u0161ta ured, naslje\u0111uje ga novoizabrani Dimitri Medvedev.<\/p>\n
Ne brinite se andergraund car se vratio.Pa \u0107e Medvjedov ili neko drugi biti 4 godine poltron,pa opet Putin,dok mu zadnjica skroz na skroz i namrtvo ne rikne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas Ponedeljak 2.mart \/ o\u017eujak 2026. Kao \u0161to ste primjetili jo\u0161 smo u 2026 . godini. Otfikarili smo dva mjeseca,a da ih nismo ni osjetili. Vrijeme leti ,ali ipak ne toliko brzo kako bi neki neuki \u017eeljeli. Pro\u0161la vremena su protekla ,kako su protekla: Da li su opomena za budu\u0107nost\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-12492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12492"}],"version-history":[{"count":8,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117237,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12492\/revisions\/117237"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}