Kad bi vam rekli da do kraja godine imate 312 dana ,ne bi nam vjerovali, garantovano.<\/p>\n
Donekle ste u pravu\u00a0 , ali nismo mi krivci ako neko od vas nema toliko dana do kraja godine.<\/p>\n
Tako vam se potrefilo.<\/p>\n
Samo , molimo vas, nemojte nikada \u017eeljeti nekom drugom da mu nema toliko dana do isteka ove sun\u010dane 2023. godine.<\/p>\n
Mere vam se o glavu obiti.<\/p>\n<\/div>\n
Znate onu narodnu :<\/p>\n
Ko kome krade sunce ,zemlju\u00a0 ili vre\u0107e sa zlatom , strefi\u0107e ga nepamet kad tad.<\/p>\n
I tada riknjava.<\/p>\n
Dani prolaze\u00a0 \u00a0brzinom svjetlosti , a tada nekome se jeza , jal’ Leza , jal’ Hutama sprema.<\/p>\n<\/div>\n
I mi \u0107emo biti krivi \u0161to smo lo\u0161e prijektovali da ova godina ima 366 dana.<\/p>\n
A njima usfalilo dana , i \u017eivota na ovom dunjaluku.<\/p>\n
E na onom, to je ve\u0107 druga pri\u010da.<\/p>\n
Ne\u0107e im tamo biti,ni sunca ni mjeseca.<\/p>\n
Ali plamete\u0107eg\u00a0 ognja i te kako . Non stop .<\/p>\n
I ne mo\u017ee se re\u0107i od 00-24 h. Ve\u0107\u00a0 zanavik.<\/p>\n
Tamo nema\u00a0 dragstora , ve\u0107 pr\u017eun.<\/p>\n
\u0160to bi rekle poete rekle:<\/p>\n
-Svaka razrooka fukara ima tone oraha u d\u017eepu.<\/p>\n
U prevodu:<\/p>\n
-Ne berite zelene vo\u0107ke i vre\u0107e sa narodskim blagom.<\/p>\n<\/div>\n
A u kockarskom danu se de\u0161avalo:<\/p>\n
1512-Umro je Amerigo Vespucci (Firenca, 9. o\u017eujka 1451. – Sevilla, 22. velja\u010de 1512.), talijanski moreplovac.Plove\u0107i pod \u0161panjolskom zastavom, stigao do obale Brazila i Hondurasa. Za razliku od Kolumba, bio je uvjeren da je otkrio “Novi svijet” koji se nalazi izme\u0111u Europe i Azije. Zahvaljuju\u0107i kartografima koji su zanemarili Kolumba, novi kontinent dobio je po njemu ime – Amerika.,ali kada su upisivali to ime na kartu pogre\u0161ili su slovo i zato se ona zove Amerika a ne Ameriga.Vespucci je istra\u017eivao i u\u0161\u0107e Amazone (1499\u20131502).<\/p>\n
1732.-Ro\u0111en je George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginija, SAD, 22. velja\u010de 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), ameri\u010dki politi\u010dar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).Geometar, posjednik planta\u017ea, vrhovni zapovjednik Kontinentalne vojske tokom Sjevernoameri\u010dkog rata za neovisno\u0161\u0107u, 1. predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih dr\u017eava (1789.-1797.) godine.U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama je poznat kao “otac nacije” (Father of the Nation). Ve\u0107 po samome svom podrijetlu, George Washington je bio dio gospodarstvene i kulturne elite dr\u017eave Virginije koja je mahom bila sa\u010dinjena od posjednika planta\u017ea i robovlasnika.<\/p>\n
Osniva\u010d,babo SAD,D\u017eord\u017e Va\u0161ington je bio zagri\u017eeni robovlasnik.Taka mu i bijela djeca.Crnu nije priznavao iako ih je pravio serijski.<\/p>\n
1784.- Iz njujor\u0161ke luke je isplovio prvi ameri\u010dki trgova\u010dki brod za Kinu “Kineska carica”. U Kinu je stigao 28. Avgusta,<\/p>\n
Carici je trebalo \u00a0\u0161est mjeseci i \u0161est dana.Tako se prije putovala.Mnogo je to vremena za izazivanje sre\u0107e.Dva sta\u0111una na moru.Zato mnogi nikad nisu stizali na odredi\u0161te.<\/p>\n
1788.-Ro\u0111en je Artur \u0160openhauer (22. februara godine 1788. u Gdanjsku \u2013 21. septembar godine 1860. u Franfurtu na Majni) nema\u010dki filozof idealist, klasi\u010dni predstavnik pesimizma; u\u010dio da je volja osnova svega, Kantova “stvar po sebi”, su\u0161tina sveta koji je samo predstava. Volja je ve\u010dito nezadovoljena, i zato je \u017eivot beskrajna patnja a ovaj svet najgori mogu\u0107i svet. Cilj svega je nirvana (budizam). Glavno delo mu je Svet kao volja i pretstava. Do ve\u0107eg uticaja do\u0161ao tek pred kraj \u017eivota i posle smrti. Ostala dela prevedena kod nas: Metafizika lepog, Metafizika polne ljubavi, O stilu i pisanju, O geniju i dr.<\/p>\n
Kakav \u010dovjek takve misli.Crno,pa crnilo da ne mo\u017ee crnje biti.Vrlo negativno je uticao na generacije\u00a0 koje slijede usmjeriv\u0161i ih ka nesalomvljivoj volji Ni\u010devoog ibermenscha,kojeg je nacisti\u010dka i genocidna Njema\u010dka prepoznala u impotentnom lu\u0111aku Adolfu Hitleru.kakav otac bnacije takva djeca.Uglasvnom.<\/p>\n
1819.- SAD su preuzele Floridu od \u0160panije, prema sporazumu koji su potpisali ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar D\u017eon Kinsi Adams i \u0161panski ministar Don Luis de Onis.<\/p>\n
1828.Mirom u Turkman\u010daiju Rusija je prisilila Perziju da joj preda dio Jermenije,uklju\u010duju\u0107i glavni grad Jerevan,kao kaznu za poraz u ratu.<\/p>\n
1848 .- U Parizu je izbila prva bur\u017eoasko-demokratska revolucija. U Francuskoj su dru\u0161tvene napetosti zapo\u010dele u srpnju 1847. kada je vlada Fran\u00e7oisa Guizota odbila zahtjeve za pro\u0161irenjem prava glasa, a vrhunac su dostigle 22. velja\u010de 1848. nakon \u0161to je ponovno odbijen isti zahtjev. Tada su radikalniji dijelovi pari\u0161kog pu\u010danstva zapo\u010deli s podizanjem barikada i uli\u010dnim sukobima s policijom. Dana 23. velja\u010de Guizotova je vlada podnijela ostavku, ali su 24. velja\u010de uli\u010dni sukobi jo\u0161 vi\u0161e oja\u010dali pa je kralj Luj Filip istog dana abdicirao i pobjegao u englesku.. Ve\u0107 sljede\u0107i dan progla\u0161ena je Druga Republika i uvedeno op\u0107e bira\u010dko pravo.<\/p>\n
1862.- Tokom ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata D\u017eeferson Dejvis progla\u0161en je predsjednikom Konfederacije dr\u017eava Amerike.<\/p>\n
On nije postao babo Ju\u017enjaka,koji su branili boje robovlasnika , protiv Sjevernjaka koji su ko fol branili nedefinisane boje,ali isklju\u010diuvo bijele.Ju\u017enjaci su u ratu riknuli i \u0110eferson je zapam\u0107en po tome \u0161to je bio jedini predsjednik Ju\u017enja\u010dke Konfederacije.<\/p>\n
1875.- Umro je rvi zna\u010dajniji francuski pejza\u017eista XIX veka bio je \u017dan-Batist-Kamij Koro (1796-1875). On se ve\u0107 bio opredelio za pejza\u017e koji je romanti\u010darski veran prirodi, po uzoru na sliku Konstabla izlo\u017eenu na Salonu 1824. godine. Koroovi pejza\u017ei, pre Konstablovog uticaja, imali su klasicisti\u010dku podlogu.<\/p>\n
1882.- Knez Milan Obrenovi\u0107 proglasio Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.<\/p>\n
1900.-Ro\u0111en je Luis Bu\u00f1uel Portol\u00e9s (Calanda, 22. velja\u010de 1900. – Ciudad de M\u00e9xico, 29. srpnja 1983.), \u0161panjolski filmski redatelj.Nadrealisti\u010dkim filmovima Andaluzijski pas, Zlatno doba i dokumentarcem Zemlja bez kruha izazvao je \u017eu\u010dne polemike , a posljednji je bio i zabranjen. Nakon 1938. godine snimao je u SAD-u, Meksiku i Francuskoj. Filmove karakterizira izravna polemika s temeljnim pretpostavkama gra\u0111anskog dru\u0161tva, sna\u017ean protest protiv raznih oblika nasilja u tom dru\u0161tvu, antiklerikalizam. “Los olvidados”, “Uspon u nebo”, “Zlo\u010dina\u010dki \u017eivot Ar\u010dibalda Krusa”, “Robinson Kruso”, “To se zove zora”, “Nazaren”, “Viridijana”, “Taj mra\u010dni predmet \u017eelja”, “An\u0111eo smrti”, “Zvjezdani put”, “Tristana”, “LJepotica dana”, “Diskretni \u0161arm bur\u017eoazije”.<\/p>\n
Nadrealizam je bila samo krinka kojom je kao fol zavaravao Frankove policijske pse.nadrealisti\u010dni detalji su samo dekor farse kojom se poja\u010davaju tonovi grubog realizma \u0161panske \u00a0stvarnosti.<\/p>\n
1903.-Umro je Hugo Filip Jakob Volf (Hugo Philipp Jacob Wolf; 13. mart 1860 \u2014 22. februar 1903) bio je austrijski kompozitor slovenskog porekla, poznat po svojim umetni\u010dkim pesmama.Imao je nekoliko perioda velike produktivnosti, naro\u010dito 1888. i 1889, a depresija je \u010desto ometala njegove periode kreativnosti. Poslednju kompoziciju je napisao 1898. godine, pre nego \u0161to je do\u017eiveo psihi\u010dki kolaps izazvan sifilisom.<\/p>\n
Ni prvi ,ni poslijednji umjetnik koji je zbog nepa\u017eljivog takara rikno.Pitajte Mocarta.Bodler je bio peder,njega nemojte pitati.<\/p>\n
1913.- \u00a0General konzervativac, Viktorijano Uerta je izvr\u0161io dr\u017eavni udar u kom su bili ubijeni Madero i potpredsednik Hose Marija Pino Suarez \u00a0Ovaj doga\u0111aj je o\u017eiveo gra\u0111anski rat u kom su u\u010destvovali razni vo\u0111e sa svojim nezavisnim vojskama. Najistaknutiji su bili Fransisko Vilja i Emilijano Zapata, kao i ustavna vojska Venustijana Karanze. Karanza je poku\u0161ao da ujedini sve ustani\u010dke vojske sazivanjem Konvencije u Agvaskalijentes, a 1917. godine objavio je novi ustav kojim se i dan danas vodi Meksiko. Konflikt izme\u0111u revolucionarnih frakcija kulminirao je ubistvom Karanze u Tlakskalantongu 1920, Zapate u \u010cinameki u Morelosu 1919, i Fransiska Vilje u Paralu u \u010civavi 1923. Nakon ubistva Karanze, na vlast je do\u0161ao jo\u0161 jedan revolucionarni vo\u0111a, Alvaroo Obregon, koga je nasledio Plutarko Elijas Kaljes. Obregon je bio ponovo izabran 1928. godine, ali je bio ubijen pre nego \u0161to je uspeo da preuzme funkciju.Procenjeno je da je u ratu poginulo 900.000 ljudi od ukupnog broja stanovni\u0161tva koje je imao Meksiko 1910. godine koje je brojalo 15 miliona.<\/p>\n
1921.-Ro\u0111en je \u017dan-Bedel Bokasa, general i dr\u017eavnik Centralnoafri\u010dke republike, koji je ovu zemlju 1976. godine proglasio carstvom, pre nego \u0161to je 1979. zba\u010den sa vlasti .Vladavinu je \u00a0obilje\u017eio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem dr\u017eavne imovine i stra\u0161nim zlo\u010dinima nad sopstvenim narodom.<\/p>\n
1935.- Ro\u0111en je Danilo Ki\u0161 (Subotica, 22. februar 1935 \u2014 Pariz, 15. oktobar 1989), jugoslavenski knji\u017eevnik i dopisni \u010dlan SANU-a.Danilo Ki\u0161 je ro\u0111en u Subotici 22. februara 1935. godine, od oca Eduarda Ki\u0161a, ma\u0111arskog Jevrejina i majke Milice Dragi\u0107evi\u0107, Crnogorke. Do 1942. godine \u017eivi sa roditeljima u Novom Sadu, gde poha\u0111a prvi razred osnovne \u0161kole, a zatim prelazi u Ma\u0111arsku, u o\u010dev rodni kraj, gde zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu i dva razreda gimnazije. Nakon odvo\u0111enja njegovog oca u Au\u0161vic 1944. godine, sa ostatkom porodice je repatriran u Cetinje podsredstvom Crvenog Krsta. Tamo Ki\u0161 \u017eivi do kraja svog \u0161kolovanja. Na Filozofski fakultet u Beogradu Ki\u0161 se upisuje 1954. godine, a u septembru 1958. godine kao prvi student diplomira na katedri za Op\u0161tu knji\u017eevnost. Ki\u0161 je bio ven\u010dan za Mirjanu Mio\u010dinovi\u0107 od 1962. do 1981; nakon razvoda braka \u017eiveo je sa Paskal Delpe\u0161 sve do svoje smrti. Bio je dramaturg pozori\u0161ta “Atelje 212” u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani “Psalam 44”, “Mansarda”, “Ba\u0161ta, pepeo”, “Pe\u0161\u010danik”, “Grobnica za Borisa Davidovi\u010da”, pripovijetke “Rani jadi”, “Enciklopedija mrtvih”, drama “Elektra 70”, polemi\u010dki spis “\u010cas anatomije”.<\/p>\n
Danilo Ki\u0161 je zaslu\u017eio mnogo ve\u0107i do zapis.<\/p>\n
1942.- 1942. – Austrijski pisac \u0160tefan Cvajg – koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD – u Brazilu je izvr\u0161io samoubistvo, zahva\u0107en unutra\u0161njom krizom i slomljen nacisti\u010dkim varvarstvom. U ranim djelima je, pod utjecajem be\u010dkog impresionizma, psihoanalize Zigmunda Frojda i humanisti\u010dke evropske tradicije, bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejisti\u010dkim studijama o zna\u010dajnim li\u010dnostima istorije i literature. Djela: pripovijetke “Pometenost osje\u0107anja”, “Amok”, “Prvi do\u017eivljaj”, romansirane biografije “\u017dozef Fu\u0161e”, “Marija Antoaneta”, “Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog”, “Marija Stjuart”, studije “Tri majstora” (Balzak, Dikens, Dostojevski), “Borba s demonom” (Helderlin, Klajst, Ni\u010de), “Tri pjesnika svoga \u017eivota” (Kazanova, Stendal, Tolstoj), “Ju\u010dera\u0161nji svijet” (melanholi\u010dna slika evropske kulture na umoru).<\/p>\n
1966.- Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.<\/p>\n
1967.- Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, ameri\u010dke i ju\u017enovijetnamske snage po\u010dele su najve\u0107u zajedni\u010dku operaciju u Vijetnamskom ratu.<\/p>\n
Okon\u010danje rata je pokazalo koliko su uspjeha imali. Omjer uspjeha 0\/0.Ameri su imali uspjeha ,samo kada su napalmom spaljivali nevino civilno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n
1967.- Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno predao je izvr\u0161nu vlast generalu Suhartu, zadr\u017eav\u0161i samo titulu predsjednika.<\/p>\n
1979.- Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je punu nezavisnost, poslije 165 godina britanske uprave.<\/p>\n
1980.- Oskar Koko\u0161ka (nem. Oskar Kokoschka, Pehlarn, Donja Austrija, 1886 \u2013 Montro, \u0160vajcarska 1980) bio je austrijski slikar i grafi\u010dar ekspresionizma i pesnik \u010de\u0161kog porekla. Tokom Prvog svetskog rata do\u017eiveo je te\u0161ku povredu glave. Slede\u0107ih godina nastali su ekspresionisti\u010dki radovi koji su podse\u0107ali na radove Edvarda Munka i Emila Noldea, prete\u017eno litografije (Zaljubljeni par sa ma\u010dkom, 1917), kao i njegovi prvi prikazi gradova (Drezden, Noj\u0161tat I, 1919). \u00a0\u00a0Godine 1933. Nabije\u0111en \u00a0je kao degeneri\u010dan umetnik, pa je u znak protesta stvorio 1937. godine Autoportret degeneri\u010dnog umetnika. Godine 1938. emigrirao je u Englesku. Od 1953. godine \u017eiveo je na \u017denevskom jezeru.Zna\u010dajan sastavni deo njegovog stvarala\u0161tva jesu portreti, \u010dija psiholo\u0161ka izra\u017eajnost svedo\u010di o sposobnosti dubokog u\u017eivljavanja. Pored toga Koko\u0161ka je slikao i slike mitolo\u0161kog i alegorijskog sadr\u017eaja (triptih Saga o Prometeju, 1950). Stvarao je i scenografije (za \u010carobnu frulu, 1955) i napisao vi\u0161e ekspresionisti\u010dkih drama.<\/p>\n
1980.- Izraelska vlada donijela je odluku o pu\u0161tanju u opticaj nove nacionalne valute \u0161ekela, koji je zamijenio izraelsku funtu.<\/p>\n
1987.- Umro je Endi Vorhol (6. avgust, 1928. \u2013 22. februar, 1987.) bio je ameri\u010dki umetnik, koji se smatra tipi\u010dnim predstavnikom pop arta. Bio je slikar, filmski reditelj, pisac i zvezda. Osniva\u010d je \u010dasopisa Interview.Ro\u0111en je kao Andrew Warhola u Pittsburghu u Pennsylvaniji. Njegov otac Andrej Warhola (prezime se pisalo Varhola u Evropi, ali je promenjeno na Warhola kada je emigrirao u SAD) i majka Ulja Justina Zavacka bili su imigranti radni\u010dke klase, rusinkog porekla iz sela Mik\u00f3, Ugarska. (Danas Slova\u010dka: Mikov\u00e1). Porodica je pripadala Rusinskoj katoli\u010dkoj crkvi isto\u010dnog obreda.Bio je jedan od najzna\u010dajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismijevao je i razarao banalnost masovne komercijalne ameri\u010dke kulture i ameri\u010dke mitove, od vesternja\u010dke sage do pokreta za osloba\u0111anje \u017eena. Filmovi: “Empajer”, “San”, “Djevojke iz \u010celzija”, “Usamljeni kauboji”, “Meso”, “\u0110ubre”, “Seks”, “Pobunjene \u017eene”, “Meso za Franke\u0161tajna”, “Krv za Drakulu”.<\/p>\n
1990.- U glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena je posljednja statua Josifa Staljina.<\/p>\n
Mongolcima trebalo trideset sedam godina da skontaju da se Josif Staljin ne\u0107e povampiriti, bez obzira \u0161to je bio Visarionovi\u010d.<\/p>\n
1991.- Dogovorom da Bosna i Hercegovina ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno ure\u0111enje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su zavr\u0161eni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije Alija Izetbegovi\u0107 je odbio da potpi\u0161e sporazum.<\/p>\n
1991.- SAD u Zalivskom ratu dale su Iraku rok od 24 \u010dasa da povu\u010de vojsku iz Kuvajta ili \u0107e biti suo\u010den sa sveop\u0161tim napadom.<\/p>\n
1992.- Umro je vo\u0111a gr\u010dkih partizana Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Gr\u010dke u gra\u0111anskom ratu od 1946. do 1949. Po\u010detkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Gr\u010dke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isklju\u010den je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunisti\u010dke partije Gr\u010dke, poslije \u010dega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj \u017eivota.<\/p>\n
1993.- Savjet bezbjednosti UN-a jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Me\u0111unarodnog suda za krivi\u010dno gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kr\u0161enja me\u0111unarodnog humanitarnog prava, izvr\u0161ena na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n
1994.- Ministarstvo pravde SAD saop\u0161tilo da je biv\u0161i visoki slu\u017ebenik CIA Oldri\u010d Hejzen Ejms devet godina bio \u0161pijun SSSR i potom Rusije.<\/p>\n
Ne znam \u0161to se domicilne vlasti ljute na svoje sunarodnjake kada \u0161pijuniraju za druge.I oni drugi \u0161pijuniraju za njih.Uostalom to je samo biznis i to ne ba\u0161 najbolje pla\u0107en.<\/p>\n
1997.- U svom biltenu “\u010clirimi” (Oslobo\u0111enje), jedna od oru\u017eanih grupacija kosovskih Albanaca “Nacionalni pokret za oslobo\u0111enje Kosova” pozvao je kosovske Albance na oru\u017eani narodni ustanak kao “jedini put koji garantuje slobodu i pobjedu nad srpskim okupatorom.<\/p>\n
Bili su sto procentno u pravu.<\/p>\n
2001.- Gazda Jezda – Jezdimir Vasiljevi\u0107, vlasnik \u0161tedionice “Jugoskandik”, koji se poslije osam godina vratio u SRJ, uhap\u0161en na beogradskom aerodromu.<\/p>\n
2001.- Poslanici Predstavni\u010dkog doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH izglasali su Bo\u017eidara Mati\u0107a za predsjedavaju\u0107eg Savjeta ministara.<\/p>\n
Dugovje\u010dan ovaj komunista.<\/p>\n
2001.- Sudsko vije\u0107e Ha\u0161kog tribunala osudilo je Dragoljuba Kunarca na 28, Radomira Kova\u010da na 20 i Zorana Vukovi\u0107a na 12 godina zatvora zbog zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, silovanja, prisiljavanja na rad i mu\u010denja \u017eena muslimanske vjerske pripadnosti u Fo\u010di 1992. godine.<\/p>\n
2001.- Penzionisani hrvatski general Mirko Norac, osumnji\u010den za ratne zlo\u010dine nad srpskim civilima u Gospi\u0107u 1991. godine, sproveden u rije\u010dki istra\u017eni zatvor.<\/p>\n
U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se vi\u0161e od 30 godina bori za vlast u Angoli.<\/p>\n
Time se kona\u010dno odrekao borbe za vlast.<\/p>\n
2005.- U zemljotresu koji je pogodio jugoisto\u010dnu iransku provinsiju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uni\u0161teno.<\/p>\n
2005.- Crnogorski predsjednik Filip Vujanovi\u0107 i premijer Milo \u0110ukanovi\u0107 predlo\u017eili su mirno osamostaljenje Crne Gore od Srbije.<\/p>\n
Osamostaljenje uspjelo,sad Milo mo\u017ee da radi \u0161ta mu je \u0107eif.<\/p>\n
2007.-Posmatra\u010di UN-a objavljuju da je Iran pro\u0161irio svoj nuklearni program umjesto da ga, na zahtijev Vije\u0107a sigurnosti, zaledi. Time je otvoren put za o\u0161trije sankcije protiv Teherana.<\/p>\n
Neutralni su posmatra\u010di raport podnijeli i SAD.Novinske agencije nisu prenijele koliko \u00a0SAD \u00a0\u0161oldi ko\u0161ta \u00a0\u00a0izvje\u0161taj takvog tipa.<\/p>\n
2011.-U jakom potresu koji je pogodio Christchurch na Novom Zelandu, poginulo je 185 osoba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Nedelja\u00a0 \u00a0sa pokerom \u00a0dvojki : 22.2.2026. , plus jedna dvojka. U ovom pokeru nema kra\u0111e jer je u omjeru dana , potro\u0161eno \/ za tro\u0161enje: \u00a0 53 \/ 312- Dakle , da utvrdimo pazar , danas je Nedelja\u00a0 \u00a022. Februar \/ Velja\u010da\u00a0 \u00a0 \u00a0i interesantno , \u010dudo jedno\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-11711","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11711"}],"version-history":[{"count":11,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117098,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11711\/revisions\/117098"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}