Danas je\u00a0 20.Februar \/Velja\u010da 2026. Godine . Omjer dana 51\/314. Prolaze\/doalze. Petak\u00a0 je , nekom se posre\u0107ila srida\u00a0 je, a nekom je surbota, ili ponedreljak\u00a0 ,a neko ne smije ni ka\u0161iku podi\u0107i.<\/p>\n
A svi uTORniki bi se u Bosni trebali zvati uTORsvako.<\/p>\n
Dani se komadaju kao meteoriti. Sad ih vidi\u0161 sad ih ne vidi\u0161. Isto kao i prora\u010dunski bu\u0111et. Neku su razorni i smrtonosni. Tako izgleda. Ali ni\u0161ta nije od dana. Ni do bu\u0111eta.<\/p>\n
Ljudski faktor.<\/p>\n
I ima velika razlika. Dani jednako griju svakog insana. Bud\u017eet opet grije samo one koji ga raspore\u0111uju. \u0160to su raspore\u0111iva\u010di bli\u017ee vrhovima, ve\u0107i je tal i grebana.<\/p>\n
Ma kakva grebana. \u010cista plja\u010dka.<\/p>\n
I niko nikad ne odgovara. I ne\u0107e dok su na vlasti razrooka pija\u010darska\u00a0 fukara, babin i mamin nasljednik , ri\u0111obradi i pomilovani sjedokosi lupu\u017e bez usana.<\/p>\n
A ovi, poslu\u017eitelji i poslu\u0161nici iz raznih vjerskih udruga i sekti ih aminuju jer dobijaju alikvotni dio \u00a0\u0107ara.<\/p>\n
Jeste li bili u \u201emolitvenim zgradama\u201c\u00a0 za vrijeme predizborne kampanje?<\/p>\n
Znamo da jeste! Nemojte nas sada folirati. Uvijek glasate za “svoje”, koji vas iskori\u0161tavaju i tasla\u010de gdje i kako stignu.<\/p>\n
Dobili ste upute kako i za koga glasati. Svako za svoj tor. I onda imate obraza kukati svaki bogovetni dan do slijede\u0107ih izbora da vam se nepravda \u010dini.<\/p>\n
Nemojte. Glasali ste za svoju bijedu.<\/p>\n
D\u017eamije, crkve , sinangoge vi\u0161e ne nazivamo vjerskim objektima ili Bo\u017eijim ku\u0107ama. \u00a0 Nema potrebe.\u00a0 Vrlo je bogohgulno to \u010diniti . One to vi\u0161e nisu mjesta gdje je Bo\u017eiji spomen dobrodo\u0161ao. Tamo vi\u0161e ne stanuje vjerovanje u Boga jedinog.<\/p>\n
Sakralni objekti su postali predizborni i dnevno\u00a0 politi\u010dki slugani nacionalisti\u010dkih stranaka na vlasti i njihovih plja\u010dka\u0161kih vo\u0111a. Njihovi “bogovi” su idolopoklonii\u010dkog karaktera.Klanjaju se idolima.<\/p>\n
\u0160to bi poete rekli:<\/p>\n
-Uvijek ista bagra i fukara.<\/p>\n
U prevodu ( doslovno prepisano):<\/p>\n
-\u201cbougre (bugr) fr. = bagra, lupe\u017e, podlac\u201d<\/p>\n
ovo nas ba\u0161 zanima, i u engleskom postoji inacica ove rijeci.<\/p>\n
-bugger (bagr) = peder, analni kauboj\u2026<\/p>\n
\u2013 Izraz koji ozna\u010dava dru\u0161tveni talog, onaj najgori olo\u0161 i fukaru. Koristi se u mno\u017eini da okarakteri\u0161e rulju koja je kvarna i bezobrazna(\u010desto i nepismena) do zla \u010dovjeka i jo\u0161 gore matere , ne samo Bakirove. Pojedinci te rulje imaju tako\u0111e zasebne nazive, longara, lotinja, bitanga, olo\u0161, fukara, vancaga i sl.<\/p>\n
A \u0161to je naj\u017ealosnije, ta \u00a0bagra i fukara\u00a0 nama \u00a0 kroji sudbinu.<\/p>\n
Do jednom.Kad , tad.<\/p>\n
Oni koji mogu, imaju \u0161ta za \u010ditati ovako sabahilden in the morning:<\/p>\n
1507.-Umro je\u00a0 \u0110entili Bekini venecijanski renesansni slikar i \u010dlan porodice Belini osniva\u010da venecijanskog stila slikarstva.Napoznatiji je po portretima\u00a0 i urbanim pejsa\u017eima,insistiraju\u0107i na preciznosti i detaljima,sa preglednim kompozicijama.<\/p>\n
1631.- Njema\u010dki protestantski knezovi sklopili su savez sa \u0161vedskim kraljem Gustavom II, a \u0160vedska je u\u0161la u Tridesetogodi\u0161nji rat.<\/p>\n
Tridesetogodi\u0161nji rat trajao je izme\u0111u 1618. i 1648. prvenstveno u sredi\u0161njoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentalne dr\u017eave. Rat je zapo\u010deo kao sukob izme\u0111u protestanata i katolika, ali se pretvorio u op\u0107i rat koji je zahvatio ve\u0107inu Europe. Njegova obilje\u017eja bile su pla\u0107eni\u010dke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tada\u0161njeg stanovni\u0161tva Njema\u010dke.Rat je zapo\u010deo u \u010ce\u0161koj Pra\u0161kom defenestracijom 23. svibnja 1618., kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor pala\u010de u Pragu gdje su stolovali.<\/p>\n
1707.- Umro je posljednji veliki mogul Indije Aurangzeb. 1658. zbacio oca, pogubio bra\u0107u i uzurpirao prijesto. Osvojio Dekan, Kandahar i Kabul i nazvao se Alamgir, Osvaja\u010d Sveta. Podsticao je umjetnost i nauku, osnivao \u0161kole i fanati\u010dki \u0161irio islam, progone\u0107i hinduizam. Njegovom smr\u0107u po\u010delo je slabljenje mogulske dr\u017eave.<\/p>\n
Iz ovih \u0161turih podataka mo\u017ee se shvatiti da je bio vrlo krvolo\u010dn i fanatik koji je tamanio sve koji mu nisu odgovarali. tamanio<\/p>\n
1790.- umro Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Sch\u00f6nbrunn, Be\u010d, 13.3. 1741. – Be\u010d, 20.2. 1790.), rimsko-njema\u010dki car, ugarsko-hrvatski i \u010de\u0161ki kralj od 1780. do 1790. Josip II. bio je sin Marije Terezije i njezin suvladar od 1765., kada je preminuo njegov otac Franjo Stjepan Lotarin\u0161ki.Bio je sin cara Franje Stjepana Lotarin\u0161kog i kraljice Marije Terezije, ro\u0111en u pala\u010di Sch\u00f6nbrunn 13. o\u017eujka 1741. Nakon \u0161to mu otac umire 1765., Josip II. (kao najstariji sin) postaje njegov nasljednik i car Svetog Rimskog Carstva, a austrijske nasljedne zemlje, Ugarsku s Hrvatskom, te \u010ce\u0161ku, naslje\u0111uje 1780. godine, iako je jo\u0161 od 1765. godine bio maj\u010din suvladar. Iako je nekoliko maj\u010dinih reformi inicirano s njegove strane, znalo se da je njegova majka glavna, tako da Josip kao suvladar nije imao previ\u0161e ovlasti i autoriteta.<\/p>\n
Iako je Mujo u godinama koje su prethodile carevom ro\u0111enju bio tal\u0111ija kraljice Marije , Mujini ro\u0111aci garantuju da mu ovaj nije sin.Previ\u0161e je vrckast,itd.<\/p>\n
1808.-Ro\u0111en je Francuski karikaturista, slikar i vajar, Onore Domije za \u017eivota je bio poznat najvi\u0161e kao politi\u010dki i dru\u0161tveni satiri\u010dar, ali posle smrti njegova slava kao slikara je rasla. Slika Vagon tre\u0107e klase iz 1862. godine prikazuje njegovu \u010destu temu, svakodnevni gradski \u017eivot. Ova slika se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.<\/p>\n
Mada \u017eestok karikaturista bur\u017eoazije i politi\u010dara, Onore Domije sa slike Vagon tre\u0107e klase izbacuje satiru i kritiku. On je \u017eeleo da prika\u017ee radni\u010dku klasu, ne kroz dramu, ve\u0107 kroz mirne trenutke njihovog svakodnevnog \u017eivljenja.<\/p>\n
1809.- Francuzi su poslije du\u017ee opsade zauzeli Saragosu, koja je odbila da Napoleonov brat \u017dozefa bude kralj \u0160panije.<\/p>\n
1835.- Grad Concepci\u00f3n u \u010cileu jo\u0161 je jednom razru\u0161en u potresu. Grad su prije toga 1570., 1657., 1687., 1730. i 1751. ru\u0161ili potresi i tsunamiji.<\/p>\n
\u0160esti put bi moglo biti gutavo.<\/p>\n
1860.- Iza\u0161ao prvi broj Danice, desetodnevni knji\u017eevni \u010dasopis srpskog romantizma. List je naslovljen kao Danica – list za zabavu i knji\u017eevnost. \u0160tampan po tzv. Vukovom pravopisu, pravopisu Vuka Stefanovi\u0107a Karad\u017ei\u0107a.Danica je izlazila do 20. augusta 1872, s prekidom od augusta 1871. do maja 1872.Pokreta\u010d i urednik do augusta 1871, bio je pravnik, publicist i knji\u017eevnik \u0110or\u0111e Popovi\u0107. U \u010dasopisu su sura\u0111ivali Jakov Ignjatovi\u0107, \u0110ura Jak\u0161i\u0107, Jovan Jovanovi\u0107 Zmaj, Laza Kosti\u0107, Vladislav Ka\u0107anski, Jovan Ili\u0107, Ljubomir Nenadovi\u0107 i drugi.<\/p>\n
1886.-Ro\u0111en je \u00e9la Kun (Kohn) (Szil\u00e1gycsehi, 20. velja\u010de 1886. – SSSR, 30. studenog 1939.), ma\u0111arski revolucionar.Jedan je od osniva\u010da Komunisti\u010dke partije Ma\u0111arske i Ma\u0111arske Sovjetske Republike 1919. godine. Za Prvog svjetskog rata bio je u ruskom zarobljeni\u0161tvu, gdje u Tomsku postao \u010dlan Ruske socijaldemokratske radni\u010dke partije te radi u redakciji lista Sibirski radnik na propagandi me\u0111u ratnim zarobljenicima. U prolje\u0107e 1918. godine organizira ma\u0111arsku grupu Ruske komunisti\u010dke partije (bolj\u0161evika) i ure\u0111uje novine Me\u0111unarodni socijalist i Socijalna revolucija.Bio je\u00a0 \u010dlan Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunisti\u010dke partije Ma\u0111arske. Uhap\u0161en je u staljinisti\u010dkim \u010distkama i strijeljan 1939.<\/p>\n
1903.- Odr\u017eana je osniva\u010dka skup\u0161tina \u010dasopisa “Gajreta”; osniva\u010di su bili Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107 i Edhem Mulabdi\u0107.<\/p>\n
Gajret je bilo dru\u0161tvo za potpomaganje muslimana u\u010denika srednjih i visokih \u0161kola u Bosni i Hercegovini i Austro-Ugarskoj Monarhiji.<\/p>\n
1908.- Simo Matavulj (\u0160ibenik, 31. avgust\/12. septembar 1852 \u2013 Beograd, 20. februar 1908) je bio srpski pisac iz Dalmacije, koji pripada epohi realizma. Njegova najpoznatija dela su roman Bakonja fra Brne i pripovetka Pilipenda.<\/p>\n
1909.- Jedan od vode\u0107ih francuskih \u010dasopisa, Le Figaro, u svom je broju objavio Futuristi\u010dki manifest koji je napisao talijanski pjesnik Filippo Tommaso Marinetti \u010dime je nastao umjetni\u010dki pokret futurizam koji odbacuje pro\u0161lost i divi se mladosti, agresivnosti, strojevima i brzini.<\/p>\n
Edgar Alan Po se smatra za\u010detnikom futurizma i jo\u0161 nekih pravaca u knji\u017eevnosti.<\/p>\n
1910.- Ubijen je predsjednik egipatske vlade Butros Gali, djed biv\u0161eg generalnog sekretara UN-a Butrosa Butrosa Galija.<\/p>\n
1920.-Umro je Robert Edvin Piri (engl. Robert Edwin Peary; Kreson, 6. maj 1856 \u2014 Va\u0161ington, 20. februar 1920) je bio ameri\u010dki in\u017eenjer i polarni istra\u017eiva\u010d.<\/p>\n
Utvrdio je 1892. god. da je Grenland ostrvo. Posle tri bezuspe\u0161na poku\u0161aja (1893, 1898. i 1905.) uspeo je brodom Ruzvelt i pse\u0107om zapregom da stigne na Severni pol. Bilo je to 6. aprila 1909. godine. Napisao je vi\u0161e knjiga o istra\u017eivanjima Arktika.<\/p>\n
1924.- Sir Sidney Poitier,\u00a0 – ameri\u010dki glumac, filmski re\u017eiser, pisac i diplomat. Iako je jo\u0161 1963. godine zahvaljuju\u0107i filmu Lilies of the Field postao prvi crni dobitnik Oscara za najboljeg glumca, \u010detiri godine kasnije serija popularnih i cijenjenih uloga u filmovima Filmovi: “Prkosni”, “Poljski ljiljani”, “Ivica grada”, “Bjekstvo u lancima”, “U vrelini no\u0107i”, “Gospodinu s ljubavlju”, “Pogodi ko dolazi na ve\u010deru”. \u00a0ga je u\u010dinila najkomercijalnijim holivudskim glumcem godine ,te pomogla u razbijanju rasisti\u010dkih stereotipova u zapadnom svijetu.<\/p>\n
1925.- 1925. – Ro\u0111en je ameri\u010dki filmski re\u017eiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramatur\u0161kih kli\u0161ea tradicionalnih ameri\u010dkih filmskih \u017eanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: “Odbrojavanje”, “Kockar i bludnica”, “Privatni detektiv”, “Svi smo mi lopovi”, “Kalifornijski poker”, “Ne\u0161vil”, “Kratki rezovi”, “Tri \u017eene”, “Svadba”, “Kanzas siti”.<\/p>\n
1924.- Ro\u0111en je Robert Altman, (Kansas City, 20. velja\u010de 1925. – Los Angeles, 20. studenog 2006.), ameri\u010dki redatelj, scenarist i producent.<\/p>\n
Filmom M.A.S.H. (1970.) posti\u017ee veliki uspjeh kod kritike i publike i osvaja Zlatnu palmu u Cannesu – velik dio kritike ga progla\u0161ava najeminemtnijim predstavnikom modernog ameri\u010dkog filma.<\/p>\n
1938.- \u0160ef britanske diplomatije Entoni Idn podnio je ostavku zbog popustljive politike premijera Nevila \u010cemberlena prema njema\u010dkom nacisti\u010dkom diktatoru Adolfu Hitleru.<\/p>\n
Kruna je tako naredila.Njemci su joj najbli\u017ei i najmiliji ro\u0111aci.A i po u\u010dincima rasne,arijevske \u010disto\u0107e\u00a0 Njemci\u00a0 su se u\u010dili od Britanaca.<\/p>\n
1942.- \u00a0Poginuo Fadil Jahi\u0107 \u0160panac (1910-1942) ro\u0111en u Bijeljini, narodni heroj, bosanski komunist i partizan. Osniva\u010d prvog majevi\u010dkog partizanskog odreda, kojim je poslije zapovjedao i N.H. Vladimir Peri\u0107 Valter i \u010diji je \u010dlan bio Me\u0161a Selimovi\u0107. Ubijen na Vukosavcima\u00a0\u00a0 u prvom otvorenom okr\u0161aju \u010detnika i partizana.<\/p>\n
U\u010destvovao je u \u0161panskom gra\u0111anskom ratu na republikanskoj strani i zajedno sa narodnim herojem Pekom Dap\u010devi\u0107em organizirao bijeg komunista iz francuskih koncentracionih logora. Po povratku u zemlju i s po\u010detkom rata u Jugoslaviji, organizuje narodni otpor.<\/p>\n
Na\u0161 drug\u00a0 Senad Sen\u010di Kaliman je bio jo\u0161\u00a0 hu\u0111e sre\u0107e.Imao je dvadeset godina kada je krenuo na prvu liniju.Nije ni stigao do nje.Granata gruh i nema ga vi\u0161e.<\/p>\n
1942.- Japanci u Drugom sveskom ratu napali Portugalski Timor i ostrvo Bali u Holandskoj Isto\u010dnoj Indiji.<\/p>\n
1951.-U Molunatu,op\u0107ina Konavle,2o km od Cavtata,blizu Dubrovnika pao je meteorit te\u017eak 1,9 kilograma. Njegov slu\u017ebeni naziv je “Dubrovnik”.<\/p>\n
Zato \u010dovjek ne zna kako \u0107e i kada umrijeti. Ova meteorit je dovoljan da podere zgradu od tri kata.<\/p>\n
1962.- SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale prvi svemirski brod sa ljudskom posadom. Bio je to “Merkjuri-Atlas 6”, u \u010dijoj je kapsuli “Frend\u0161ip 7” bio D\u017eon Glen, prvi ameri\u010dki astronaut.<\/p>\n
1967.- Predsednik Indonezije Ahmet Sukarno predao izvr\u0161nu vlast generalu Suhartu, zadr\u017eav\u0161i titulu predsednika.<\/p>\n
1967.-Ro\u0111en je \u00a0Kurt Donald Cobain (Aberdeen (Washington), 20. velja\u010de 1967. – Seattle, 5. travnja 1994.) bio je ameri\u010dki glazbenik, pjeva\u010d-tekstopisac, i umjetnik, najvi\u0161e poznat kao pjeva\u010d i gitarist grunge sastava Nirvana.Osnovao je Nirvanu 1985. godine sa prijateljem Kristom Novoselicem u njihovom rodnom gradu Aberdeenu (Washington). Sastav je postao dio takozvane Seattle rock scene, izdav\u0161i svoj prvi album Bleach za nezavisnu diskografsku ku\u0107u Sub Pop 1989. Nakon potpisivanja za veliku diskografsku ku\u0107u DGC Records, bend se probio na mainstream scenu izlaskom hita “Smells Like Teen Spirit” sa svog drugog albuma Nevermind iz 1991. Nirvana je postala vode\u0107i bend Generacije X, a Cobain slavljen kao predvonik iste.<\/p>\n
On je od onih budaletina\u00a0 \u010diji je zajedni\u010dki imenitelj naprasna smrt u 27 godini. Bio je mu\u017e Kurtni Lou na koju teoreti\u010dari zavjere prebacuju fokus sudionika u njegovoj smrti.<\/p>\n
1975.- – Vlada kiparskih Grka pozvala je UN da odrede krajnji rok za povla\u010denje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strate\u0161kog zna\u010daja Turske za SAD i NATO pakt to nije u\u010dinjeno, niti je Ankara ka\u017enjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.<\/p>\n
1979.- Erupcija indonezijskog vulkana Sinira usmrtila je 175 ljudi.<\/p>\n
1985.- U Irskoj, uprkos \u017eestokom protivljenju Rimokatoli\u010dke crkve, legalizovana je prodaja kontraceptivnih sredstava.<\/p>\n
Mi crkvi poru\u010dujemo: Bolje kontraceocija nego kasapljenje fetusa koji su \u017eiva bi\u0107a.<\/p>\n
1986.- U orbitu je lansiran prvi dio sovjetske kosmi\u010dke stanice “Mir”.<\/p>\n
1986.- Biv\u0161i predsjednik talijanske vlade, kontroverzni poslovni \u010dovjek, Silvio Berlusconi\u00a0 kupuje nogometni klub AC Milan.<\/p>\n
Berluskoni nije kontraverzni \u010dovjek.On se sasvim jasno i glasno odredio kao neofa\u0161ista. Kupovina Milana mu je pomogla da pridobije navija\u010de milana za svoju profa\u0161isti\u010dku stranku Forza Italia.Normalno lova iz force i italijanskih resurusa\u00a0 se slijevala u njegov d\u017eep.<\/p>\n
1986.-Re\u017eirani vjerski sukobi hindusa, muslimana i sika zahvatili su Indiju, u tri indijske dr\u017eave zaveden je policijski sat.<\/p>\n
1991.- Skup\u0161tina Slovenije glasala je za otcjepljenje od Jugoslavije u dogovoru sa Hrvatskom i Srbijom.<\/p>\n
1991.- Vlada Hrvatske podnijela je Saboru dopunu Ustava po kojoj u Hrvatskoj va\u017ee samo zakoni te republike, \u010dime je suspendovan Ustav SFRJ.<\/p>\n
Koincidencija sa Slovena\u010dkom odlukom.Ludost je to i pomisliti.Dogovor ku\u0107u gradi.<\/p>\n
1996.- Zetovi ira\u010dkog predsednika Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel, vratili se s porodicama u Irak iz \u0161estomese\u010dnog izbegli\u0161tva u Jordanu. Ira\u010dki predsednik ih pomilovao, ali su\u00a03 dana kasnije ubijeni.<\/p>\n
\u0160to bi mahala\u0161i rekli: Joj levata, majko moja.<\/p>\n
1997.- Vlada SAD-a odbila da prizna nadle\u017enost Svjetske trgovinske organizacije u sporu s Evropskom unijom o trgovini s Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.<\/p>\n
SDAD misle da im niko ni\u0161ta ne mo\u017ee i da mogu da rade \u0161ta mogu.Mogu do jednom,a onda se samo za glavu mogu fatati.Mnogi ne\u0107e biti u stanju ni to u\u010diniti.<\/p>\n
1999.- Na Kosovu, na podru\u010djima Podujeva, Orahovca i Suve Reke, poja\u010dani su oru\u017eani sukobi srpskih snaga bezbjednosti i pripadnika Oslobodila\u010dke vojske Kosova.<\/p>\n
Me\u0111utim Srbija nije izvukla nikakve pouke iz Kosovske bitke 1389. Godine.Na tom tlu nikad ne\u0107e mo\u0107i pobjediti.Zakon dijalektike.<\/p>\n
2000.-Srpska policija tokom sedam dana privela je 24 aktivista studentske organizacije “Otpor” zbog ljepljenja plakata i ispisivanja grafita antire\u017eimskog sadr\u017eaja. Hap\u0161enje aktivista “Otpora” i onemogu\u0107avanje rada nezavisnih medija obilje\u017eili su naredni period sve do izbora u septembru, na kojima je, pobjedom Demokratske opozicije Srbije, sru\u0161en re\u017eim Slobodana Milo\u0161evi\u0107a.<\/p>\n
2001.-Apelaciono vije\u0107e Ha\u0161kog tribunala potvrdilo je presude bo\u0161nja\u010dkim i hrvatskim funkcionerima zbog kr\u0161enja \u017denevske konvencije u logoru \u010celebi\u0107i: Esad Land\u017eo osu\u0111en na 15, Hamza Deli\u0107 na 20, Zdravko Muci\u0107 na sedam godina zatvora, dok je Zejnil Delali\u0107 oslobo\u0111en svih optu\u017ebi.<\/p>\n
2002.-\u00a0 U najve\u0107oj \u017eeljezni\u010dkoj nesre\u0107i u Egiptu poginula 373 putnika, 66 putnika povrije\u0111eno, u po\u017earu u vozu na liniji Kairo-Luksor.<\/p>\n
2003.-Predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu \u0160e\u0161elju u Beogradu uru\u010dena je optu\u017enica Ha\u0161kog tribunala.<\/p>\n
2004.-Iran je odr\u017eao prvi krug parlamentarnih izbora koji dovode na vlast islamske konzervativce.<\/p>\n
2005.-Vlada Izraela donijela je odluku o povla\u010denju iz pojasa Gaze i etapnom iseljavanju jevrejskih naselja, koja su u toj oblasti vi\u0161e od 37 godina.<\/p>\n
2006.-U be\u010dkoj palati Daun Kinski po\u010deli su dvodnevni razgovori predstavnika Beograda i Pri\u0161tine o decentralizaciji vlasti na Kosovu. Time su zvani\u010dno po\u010deli direktni pregovori o statusu Kosova.<\/p>\n
2006.-Umro je penzionisani nadbiskup Pol Mar\u010dinkus, bliski saradnik mnogih papa, \u010diji je dugogodi\u0161nji sta\u017e na \u010delu Vatikanske banke obilje\u017een velikim finansijskim skandalima, misterioznim smrtima i kriminalom.<\/p>\n
Bio je veliki igra\u010d u Vatikanskom lancu koji su sakrivali pedofiliju velikih i malih \u00a0sve\u0107enika od svjetske javnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je\u00a0 20.Februar \/Velja\u010da 2026. Godine . Omjer dana 51\/314. Prolaze\/doalze. Petak\u00a0 je , nekom se posre\u0107ila srida\u00a0 je, a nekom je surbota, ili ponedreljak\u00a0 ,a neko ne smije ni ka\u0161iku podi\u0107i. A svi uTORniki bi se u Bosni trebali zvati uTORsvako. Dani se komadaju kao meteoriti. Sad ih vidi\u0161\u2026 Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-11579","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-na-danasnji-dan"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11579"}],"version-history":[{"count":9,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117072,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11579\/revisions\/117072"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bosnazemljabozijemilosti.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}