Jučer sam prošao kroz moj stari kraj
I opet u meni cvjeta maj
Slike iz mladosti, djetinjstva glas
Sve one radosti – jer imali smo nas
Sve to je prošlo, prošlo ko’ za čas
Stari refreni u srcu se roje
I svijet nam nudi svoje boje
U meni sunce i ljeto bez kraja
I drhtaji prvih zagrljaja
I nije to sjeta, to što mi smeta
Već to je lice današnjeg svijeta
I dolazi vrijeme što bješe moj “cause”
I sve teže plovi, plovi ovaj brod
Sve bivše ljubavi u sjećanje staju
I ja se sad pitam – što ostaje na kraju?
Što stvarno dobiju ti, ti što daju?
I opet život ide dalje,
A nebo nove snove šalje.
Ko’ ptici malenoj što polijeće iz gnijezda
Više je želja nego zvijezda
I kada vidim da je mnogima svejedno
Ja kažem – živjeti,