Vislava Šimborska – Razgovor s kamenom




Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
Hoću da uđem u tvoju unutrašnjost,
da pogledam naokolo,
da te upijem kao dah.

– Odlazi! – kaže kamen –
Čvrsto sam zatvoren.
Čak razbijeni na komade
bićemo čvrsto zatvoreni.
Čak smrvljeni u prah
nećemo nikoga pustiti.

Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
Dolazim iz čiste radoznalosti.
Za nju je život jedina prilika.
Želim da prođem tvojim dvorcem,
zatim da posetim list i kap vode.
Malo vremena imam za to.
Moja smrtnost mora te uzbuditi.

– Ja sam od kamena – kaže kamen –
i svakako moram sačuvati ozbiljnost.
Odlazi odavde,
nemam mišića za smeh.

Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
Čula sam da su u tebi velike prazne sale,
neviđene, neopisivo lepe,
gluve, bez eha bilo čijih koraka.
Priznaj da i sam malo o tome znaš.

– Velike i prazne sale – kaže kamen –
ali u njima nema mesta.
Lepe su, možda, ali izvan ukusa
tvojih jadnih čula.
Možeš me upoznati,
poznavati me nećeš nikad,
čitavom površinom okrećem se prema tebi,
a čitavom unutrašnjošću na drugu stranu.

Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
Ne tražim u tebi utočište za večnost.
Nisam nesrećna.
Nisam beskućnik.
Moj svet je vredan povratka.
Ući ću i izaći praznih ruku.
A kao dokaz da sam stvarno bila
neću dati ništa osim reči
kojima niko ne veruje.

– Nećeš ući – kaže kamen –
Nemaš čulo učešća.
Nijedno čulo ne može ti zameniti čulo učešća.
Čak i pogled izoštren do sveviđenja
ne vredi ti ništa bez čula učešća.
Nećeš ući, imaš jedva zrno toga čula.
Jedva njegov začetak, uobrazilju.

Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
Ne mogu čekati dve hiljade vekova
da uđem pod tvoj krov.

– Ako mi ne veruješ – kaže kamen –
obrati se listu, reći će ti što i ja.
Kapi vode, reći će ti što i list.
Konačno, pitaj vlas sa sopstvene glave.
Smeh me obuzima, smeh, neobuzdani smeh,
kojim se smejati ne smem.

Kucam na vrata kamena.
– To sam ja, pusti me.
– Nemam vrata – kaže kamen.

Đorđe Balašević – D mol / Lyrics

 

 

Odlutas ponekad i sanjam sam

priznajem ne ide ali pokusavam

i uvek dodje d-mol

 

Spusti se ko lopov po zicama

ruke mi napuni tvojim sitnicama

i tesko prodje sve to

 

Jedan d-mol me dobije

kako odes ti u sobi je

glupi d-mol uvek sazna kad je to

 

Uhvati me cvrsto i ne popusta

lud je za tisinom to ne propusta

vodi me u svoj plavicast dol

 

Jedan d-mol me razvali

neki bi to prosto tugom nazvali

nije to, sta je tuga za d-mol

 

Ponekad te nema i sasvim sam

izmisljam nacin da malo smuvam dan

ali je lukav d-mol

 

Pusti da se svetla svud priguse

saceka poslednje zvezde namiguse

vuce mi rukav, idemo

 

Plasi me on, gde si ti

hiljadu se stvari moglo desiti

glupi d-mol za kim tuguje svu noc

 

Uzme me u svoju tamnu kociju

nebo primi boju tvojih ociju

znam taj put, to je precica za bol

 

Jedan d-mol me razvali

neki bi to prosto tugom nazvali

nije to, sta je tuga za d-mol

 






												

Jesenjin – Crni čovjek

 

 

 

Dragi moj, dragi moj,
jako sam, jako bolan!
Sam ne znam odakle dolazi ova bol.
Da li to vjetar vije
nad pustim i mrtvim poljem
ili, ko gaj u septembru,
zasipa mozak alkohol.

Glava moja maše ušima
ko krilima ptica.
Na vratu joj noge,
sve više gube moć.
Crni čovjek,
crni, crni.
crni čovjek
na postelju uza me sjeda,
crni čovjek
spavat mi ne da
svu noć.

Crni čovjek prstom
po odvratnoj knjizi vuče
i, mrmljajući nada mnom
kao nad umrlim monah
čita mi život
nekoga raspikuće,
u duši budeći tjeskobu i strah.
Crni čovjek,
crni, crni!

—- Slušaj, slušaj —-
gunđa on meni
i oči mu sjaju —-
u knjizi je mnogo najljepših
misli i planova.
Taj je čovjek
živio u kraju
najogavnijih
hulja i lopova.

U decembru u tom kraju
snijeg je đavolski čist
i mećave počinju
vesele pređe.
Taj čovjek bijaše avanturist,
no marke visoke i najrijeđe.

Bio je divan, usto poeta,
ako ne s velikom,
to s drskom snagom
i jednu je ženu
od četrdeset ljeta
zvao djevojčurom
i svojom dragom.

Sreća je — reče on —
okretnost uma i ruke.
Sve nespretne duše
ko nesretne su znane.
Ništa nije
što mnoge muke
donose kretnje
lažne i strane.

U buri, oluji,
sjeni svaki dan,
kada stalno gubiš
i kad te nevolje biju,
biti prijazan i nasmijan
najveća je umjetnost od sviju.

—Crni čovječe!
Ne čini toga!
da spasavaš druge
nije ti posao, znaj!
Što mi je do života
pjesnika propaloga!
Molim te, drugima
čitaj i pripovijedaj.

Crni čovjek
uporno u mene gleda,
Na oči mu plava
bljuvotina pala —
sigurno želi mi reći
da sam lopuža blijeda
koja je drsko i bestidno
nekoga opljačkala.

………………………………………….. …………

Dragi moj, dragi moj,
jako sam, jako bolan.
Sam ne znam odakle dolazi ova bol.
Da li to vjetar vije
nad pustim i mrtvim poljem
ili, ko gaj u septembru,
zasipa mozak alkohol.

Hladna je noć.
raskršće tiho spava.
Ja, sam na prozoru,
ne čekam gosta draga.
Na bijeloj poljani
vapno se rasipava
i stabla su ko jahači
skupljeni kraj mog praga.

negdje plače
zloguka noćna ptica.
Drvenih jahača
zvuk kopita rida.
Evo, opet taj crni
na moj naslonjač sjeda,
podiže cilindar
i bezbrižno kaput skida.

—- Slušaj, slušaj! —-
hriplje on i u lice me gleda,
glava mu sve niže
i niže pada —
ja ne vidjeh još
nitkova prvog reda
da tako suvišno, glupo
od nesanice strada.

Ah, recimo, varam se!
Sano svijetli luna.
Što još treba
u svijetu pjanom od snova?
Možda će debelih butina
tajno doći “ona”,
a ti ćeš joj čitati
gomilu mračnih stihova.

Ah, volim ja pjesnike!
Zabavna čeda.
U njih se uvijek nađe
historija srcu znana —
kako studentici prištavoj
dugokosa bijeda
o svjetovima govori,
zapravo spolno zagrijana.

U nekom selu,
možda u Kalugi,
a možda u Rjazanu,
ne znam, zaboravih,
živio je dječak
žutokosi,
a očiju plavih…….

I eto, naraso je,
usto poeta,
ako ne s velikom,
to sa drskom snagom,
i neku je ženu
od četrdeset ljeta
zvao djevojčurom,
i svojom dragom.

— Crni čovječe!
Ti goste prokleti.
Taj glas se odavno
o tebi rodi. —
Ja sam lud i bijesan
i palica moja leti
ravno u njušku
i nos da ga zgodi……..

…….Mjesec je umro,
kraj okna zora drijema.
Ah, ti noći!
Što si to noći spetljala?
Ja u cilindru stojim.
nikoga samnom nema,
ja sam……..
kraj razbitog zrcala……..

 

 


												

Світлана Весна – Мій рідний край / Song – Lyrics – Prevod na Bosanski jezik

 

 

Nebo i livada   Dobar dan    Utočište

 

Мій рідний край

 

Вдалині за річкою срібний зорепад

І вином порічковим всіх частує сад,

Літньою долиною йду не поспіша

Вишнею й калиною втішена душа.

 

Приспів:

Це край, де я родилась і живу,

Де все для мене рідне — не байдуже,

Де зірка з неба впала у траву,

Щоб ти мене побачив милий друже.

Це край моєї втіхи і сльози,

Із рідним словом, з рідними піснями

Тулюся до вкраїнської краси,

Бо це взяла від батька і від мами.

 

Пахнуть луки травами, пахнуть до знемог

Грішне разом з праведним в силуетах двох,

Музика над тишею, хоч на струнах грай

І душа утішена — це мій рідний край!

 

Приспів.

 

Moj rodni kraj

 

U daljini rijeke srebrene zvijezde

I vinom starim časte nas u vrtu

Ljeto u dolini ne žuri nigdje

Višnja i kaline tješe dušu.

Ref.

Ovo je zemlja u kojoj sam rođena i živim,

Gdje je moj dom – Ne zanima me

Tamo gdje je zvijezde s neba pala na travu,

Da bi  mene vidjele mili druže

To je kraj moje radosti i suza

Sa rodnom riječju, pjevanje sa porodicom

Zaljubljena u ukrajinsku ljepotu

Zato što je od oca i majke.

 

Miris trave i livada, miris do iznemoglosti

Gorim zajedno  sa iskrenim bićem svojim

Muzika tišine, barem za strune  igra

Tješim duša – ovo je moja domovina!

 

Ref..

 






												

Bodler – Egzotični Miris

 

 

Cveće zla XXII

 

Dok udišem miris tvojih toplih grudi,

sklopljenih očiju, u jesenje veče,

ja ponovo vidim te obale sreće

gde jednoličnoga sunca oganj rudi;

 

lenjivo ostrvo gde priroda nudi

svoje divlje voće i čudno drveće;

ljude čije telo vitko se pokreće,

žene čiji pogled iskrenošću čudi.

 

Vođen tvojim dahom u predeo žarki

vidim luku punu jedara i barki

još uvek smorenih morskim talasima,

 

dok sa tamarinda zelenih se ruši

miris koji kružeć nozdrve nadima

i s pesmom mornara meša se u duši.


												

Dogodilo se na današnji dan 21. Marta / Ožujka

Danas je utorak , 21. Mart / Ožujak ,   2023. godine.

Prohujali 80 / će prihajati 286 dana. Tope se tope,ali su dolazeći u debelom vođstvu.I neka tako treba.Dok je bonaca nek što sporije protiču.

Dan je lijep i vedar.

Prethodnih dana nas je zima uplašila. Pomislili smo da se vraća da isnježi svoje . Izgleda da je otišla , a možda je zavijanje   odgodila  za neki drugi put. Provešće ona svoje. Kad tad.

Na koji način i kada ?

Mi to ne znamo. Nismo gatare.

Pitajte one is takozvane islamske zajednice. Oni su tata mata za sve. Tako im na neuki um palo.  Sihre i fetve bacaju, bajaju i kiše dozivaju.  Ako se neko drzne da mimo njih misli žigošu i anatemišu. Obzirom da su sa hanefijama u talu, uskoro bi mogli da ubijaju.

No,  o tom potom. Ako nam  Jedini Bog udjeli Milosti svoje , moraćemo te samozvance  jopet protabiriti i muhure na djela  bricinog unuka, njegovog poslužitelja i njihove slugane bacati .

Muhur sad pa sad. Pa opet muhur sad pa sad.

Ne bojte se , neće nam nestati muhura. naši su jal od drveta jal od tuča. A ti su pojaki i poteški.

Svi reaguju onako kako se to od njih očekuje.  I svi misle da elokventni, da pamet prosipaju i da su patrioti.

Ne, oni samo pokazuju da su glupa nacionalistička bagra i fukara. I ovi i oni.  Zamazuju oči i kupuju poene  kod gladnog naroda kojeg terorišu i pljačkaju.

Pučke krvopije.

A obično pučanstvo, konkretno onaj dio od papanluka , nije bitno, gornjeg ili donjeg, kliče :

– Tako je.

Vjerujte nam ,   dan je  i dalje lijep i vedar .

U dilemi smo, možda se do kraja dana odlučimo i kažemo:

-Oh, kakav krasan dan.

A  život teče dalje.

Što bi poete rekle:

-Eh, kad bi život bio tako sunčan kao ovaj dan.

U prevodu:

-Ne bojte se kad odite gore, tamo  vlada čisti  socijalizam : Svakom prema zasluzi.

****

I sve to ima veze sa takarenjem na ovaj dan :

1556.- Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen je na lomači kao jeretik u vrijeme rimokatoličke reakcije kraljice Meri Prve.

1685.-Rođen je Johann Sebastian Bach (fonetski: Johan Sebastijan Bah;  21. mart 1685 – 28. juli 1750) je bio njemački kompozitor. Svirao je orgulje, čembalo, violu, i violinu, a njegova crkvena i sekularna djela za hor, orkestar i solo instrumente okupila su sve periode baroka i dovela ga do njegove ​​najveċe zrelosti. Iako on sam nije uveo nove muzičke oblike, obogatio je preovladavajuċi njemački stil s robusnom kontrapunktnom tehnikom, kontrolom harmonije i organizacijom muzičkih motiva bez premca, kao i usvajanjem ritmova, oblika i tekstura iz inostranstva, posebno onih iz Italije i Francuske. Bachove orguljaške sposobnosti su bile visoko poštovane u cijeloj Evropi za vrijeme njegovog života, iako on nije bio široko priznat kao veliki kompozitor sve do oživljavanja interesa i nastupa s njegovom muzikom u prvoj polovini 19. vijeka. Njegova djela, poštovana zbog intelektualne dubine, tehničke zahtjevnosti i umjetničke ljepote, su bila nadahnuće gotovo svim kompozitorima evropske tradicije, od Mozarta do Schönberga. Uopšteno, Bach se danas smatra vrhunskim kompozitorom baroknog razdoblja i jednim od najvećih kompozitora svih vremena. Komponovao je više od 300 kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma, fantazija, tokata, orkestarskih svita, djela za orgulje, klavir, čembalo, violinu, violončelo, klavikord, flautu.

1804.-Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon Prvi, tada “doživotni konzul”, reformisao pravosuđe.

I on je htio biti doživotni babo,ali Francuzi skontali da to nije dobro po njih i poslali ga na Sv.Jelenu na rahabilitaciju.Kod nas ove babe nikad ne misle odstupiti.Nisu oni toliko glupi kao što mislimo.Oni su gluplji,ali to ne vide.

1806.- Rođen je meksički državnik Benito Pablo Huares, porijeklom iz seljačke indijanske porodice, koji je kao predsjednik od 1858. do 1865. i od 1867. do 1872. donio zakon o odvajanju crkve od države i sproveo niz mjera značajnih za socijalni i ekonomski razvitak zemlje. Od 1858. je u trogodišnjem građanskom ratu predvodio je borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu vladu. Tokom francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio je borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i strijeljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habsburškog.

1829.U zemljotresu u Španiji poginulo 6.000 ljudi.

1831.- Austrijska vojska ušla je u Italiju da bi pomogla reakcionarne režime italijanskih državica u gušenju narodnih ustanaka.

1839.-. Rođen ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe “Velika petorica”, predstavnik ruske nacionalne muzičke škole.

1871.-Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sednicu Rajhstaga novostvorenog Nemačkog carstva.

1884.-U Francuskoj su legalizovani sindikati.

Ali je istovremeno demokratija još dublje zakopana.Ako bi nos promoluila vidjela bi giljotinu kako joj visi iznad glave.

1903.-Rođen je partizanski komandant, pop Vladimir Zečević.

Vladimir Vlada Zečević (1903—1970), pravoslavni sveštenik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik FNR Jugoslavije.

Jedan je od četnika koji su tokom ustanka u Srbiji 1941. godine prišli partizanima, kada je Draža Mihailović prestao da se bori protiv Nemaca.

Rođen je 21. marta 1903. godine u Loznici. Završio je bogosloviju u Sremskim Karlovcima, a Teološki fakultet u Beogradu. Od 1927. do 1941. godine službovao je kao sveštenik u Krupnju, gde je, kao opozicionar, aktivno učestvovao u političkom životu.

Mislimo da bi on mogao biti jedan od onih rijetkih sveštenih lica koji se svjetlog obraza uznose na nebo.

1913.- Rođen je južnoslavenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme “Jama” (1943), potresnog djela o zločinima u Drugom svjetskom ratu u kojem je i sam stradao.

1918.- Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu počela druga bitka na reci Somi u Francuskoj.

1919.- Proglašena je Sovjetska Mađarska Republika, stvorena bez krvoprolića. Premijer je postao socijalista Šandor Garbai, a komesar za spoljne poslove vođa komunista Bela Kun. Vlada je nacionalizovala industrijska, rudarska i saobraćajna preduzeća, banke i trgovinu, uvela osmočasovno radno vrijeme i druge socijalne mjere. Republika je pala 1. avgusta 1919, a glavnu ulogu u napadu su imali čehoslovački i rumunski vojnici.

1935.- Šah Reza Pahlavi službeno zatražio od međunarodne zajednice da se Perzija zove svojim izvornim imenom Iran.

Nama ljepše zvuči Perzija. Moćno,antički i poetski. Kad nam neko pomene Iran odmah pomislimo na zatucanost i ajatolahe.

1945.- Britanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, poginulo više od 70 nemačkih nacista. Greškom pogođena i francuska škola, gde je poginulo 86 dece i 10 kaluđerica.

1952.-Kvame Nkrumah postao premijer Zlatne Obale, kasnije Gane, kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika vlade.

Greške se dešavaju kažu Britanci bez izvinjenja i dodaju srećni smo što nisu poginuli Britanci.

1960.- U južnoafričkom gradu Šarpvil policija rasističkog režima ubila 69 i ranila više od 180 demonstranata koji su mirno protestovali protiv diskriminatorskih zakona. Pokolj je izazvao zgražanje svjetske javnosti, a 21. mart je proglašen međunarodnim Danom borbe protiv aparthejda.

1960.- Rođen brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta “Formule 1”. U Brazilu imao status nacionalnog heroja, a njegova pogibija u maju 1994. na stazi u Imoli, tokom trke za “Gran Pri San Marina”, doživljena kao nacionalna tragedija.

1963.- Zatvoren je poznati zatvor “Alkatraz” u zalivu San Franciska, gdje je nekad bio pritvoren i Al Capone.

1973.- – Na vanrednom zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN-a u Panami SAD su stavile veto na rezoluciju kojom je zahtijevano da Vašington vrati Panami suverenitet nad zonom Panamskog kanala.

UN ko fol radi svoj posao,ali zna da od njihovih rezolucija nema nikad ništa.Mrtvo slovo na papiru.Od uludo bačenog papira bi se mogl nahraniti četvrtina Afrike.

1975.- Privremeno vojno veće Etiopije, na čelu s vođom pučista, potpukovnikom Mengistom Haileom Marijamom, ukinulo 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

1980.- Američki predsjednik Jimmy Carter informira javnost o bojkotu Olimpijskih igara u Moskvi.

Tako se to radi.Informisanje prije svega.Ali učešće u odlučivanju: jok .Narod je nepismen i šta  bi on imo izvoljevati . Ućešće u vlasti , malo sutra.  Tako se narodskom optimizmu kaže. Po vlastima : malo nikad.

1990.-Namibija (bivša Jugozapadna Afrika) poslije 75 godina stekla je nezavisnost od Južne Afrike.

1991.- Na sjednici Predsjedništva SFR Jugoslavije postignut je dogovor da predsjednici republika započnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od ukupno šest takvih susreta održan je 28. marta u Splitu.

To sme ne može nazvati ni farsa ni smijurija. Previše je krvi uloženo  da bi se regulisala budućnost naroda te savezne države.

1991.- Zbog lošeg vremena i teškog dima od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli svi putnici u avionu, odnosno 92 senegalska vojnika i 6 Saudijaca, članova posade.

1997.- Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili se, na samitu u Helsinkiju, da smanje nuklearne arsenale dve zemlje.

1998.- Umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, vodeća balerina “Boljšoj teatra” poslije Drugog svjetskog rata. Debitovala je 1928. u “Kirov teatru”, odmah iskazavši raskošan talenat, poslije čega je ubrzo postala prvakinja “Boljšoj teatra”. Briljantno je tumačila vodeće role u baletima “Labudovo jezero”, “Uspavana ljepotica”, “Krcko Oraščić”, “Žizela”, “Pepeljuga”, “Romeo i Juluja”. Po okončanju igračke karijere postala je baletski pedagog u koreografskoj školi “Boljšoj teatra”.

1998.- Kosovski Albanci održali druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedničke izbore. Za predsednika nepriznate Republike Kosovo izabran Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova.

Da podsjetimo hroničare. Kosovo je republika priznata od UN.

1999.- U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru Prištine ubijena 4 srpska policajca.

2000.- Papa Jovan Pavle II stigao u prvu zvaničnu posetu Izraelu.

2001.- Članovi Ustavne komisije Narodne skupštine RS usaglasili amandman na Ustav RS, prema kojem je RS “entitet u BiH u kojoj vlast obavljaju konstitutivni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci i ostali”.

2002.- Papa Jovan Pavle II je prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane katoličkih sveštenika.

Morao je to priznati iz sva razloga,odavno je bio jao pao , a valjalo mu se u pržun penjati.Bar koji dan da skine.

2003.- Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje označila je kraj svog rada. Komisija je osnovana 1995. godine da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, tokom kojeg je vladala manjina bijelaca. Predsjednik te Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu je primorao vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedočili o zločinima koje su pretrpjeli u tom periodu.

2003.- Američke snage raketirale su palate iračkog predsjednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu.

Hai Ne Ne Ne, Russian gypsy music / Lyrics – Prevod na Bosanski jezik

Hai, ne, ne, ne (Ай, нэ, нэ, нэ)

Выйду пред долиной

В небо погляжу

И платочком пестрым

Косы повяжу.

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Косы повяжу.

Где теперь бы другу

В очи поглядеть,

Песенку заветную

Для него пропеть?

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Для него пропеть.

Но не веселит мне

Душу красота.

Стала я другая,

Стала я не та.

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Стала я не та.

Выйду пред долиной,

В небо погляжу

И платочком пестрым

Косы повяжу.

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Ай, нэ, нэ, нэ, нэ, нэ,

Косы повяжу.

Hai, NE, NE, NE (Ai, NE, NE, NE)

Izaći  ću sred  doline

U nebo   pogledati

I šarenom maramicom

Kosu povezati

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Kosu povezati

Gdje treperiš sada drugom

U oči  pogledaj,

Pjesmu zavjetnu

Njemu pjevaš?

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Za njega pjevaš.

Ali, ne  veseliš  me

Dušo prelijepa.

Stao sam sa druge strane

Stao sam a nije isto.

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Stao sam a nije isto.

Izaći  ću sred  doline

U nebo   pogledati

I šarenom maramicom

Kosu povezati

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Oh, ne, ne, ne, ne, ne,

Kosu povezati