Bosne zemlje Božje milosti – Pred ponoćna Galerija

Autor

Hajro Šabanadžović
Čuvar Zemlje Božje milosti      Čovjek sa planine

Čuvar Zemlje  Božije milosti                                     Čovjek sa planine

Orijent i ljubav  Uspon

Orijent i ljubav                                                                Uspon

Zelena tuga          Razmeđe trokolori

Zelena tuga                                                                      Razmeđe trikolori

  

Plavetni vodopad                                                   Uskomešana nevinost

  

Ljubavnički buket                                                     Ljubav i fantazija

   

Nježnost leprša                                                 Zelena krhkost

  

Žuta livada                                                                       Krhko cvijeće

  

Proljetni sjaj                                                                     Iluzija

Prever – Kako Naslikati Portret Ptice




Naslikati prvo kavez
sa otvorenim vratancima,
naslikati onda nešto ljupko,
prosto, lepo i korisno za pticu.
Nasloniti zatim platno
na neko drvo u vrtu,
šumi ili planini,
i sakriti se iza drveta,
ćutke i ne mičući se…

Ponekad ptica odmah sleti
ali bogme nekada joj trebaju
godine i godine da se reši.
Tu ne smete klonuti,
valja čekati,
čekati i godine ako treba,
brzina ili sporost dolaska ptice
nema nikakve veze
sa uspelošću slike.

A kad ptica dođe,
ako dođe,
u najvećoj tišini
sačekati da ptica uđe u kavez,
i pošto je ušla
četkicom pažljivo zatvoriti vratanca

 

Bella cıao , ciao /song – lirics prevod na Bosanski jezik





  




Una mattina mi sono alzato
O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao
Una mattina mi sono alzato
E ho trovato l'invasor

O partigiano, portami via
O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao
O partigiano, portami via
Ché mi sento di morir


E se io muoio da partigiano
O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao
E se io muoio da partigiano
Tu mi devi seppellir


E seppellire lassù in montagna
O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao
E seppellire lassù in montagna
Sotto l'ombra di un bel fior

Tutte le genti che passeranno
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
E le genti che passeranno
Mi diranno: “Che bel fior”

E questo è il fiore del partigiano
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
Questo è il fiore del partigiano
Morto per la libertà


E questo è il fiore del partigiano
Morto per la libertà





O Bella ( Lijepa ) zdravo zdravo

Jednog jutra se probudih
O bella zdravo, bella dravo, bella zdravo, zdravo, zdravo
Jednog jutra se probudih
a osvajač bješe tu

U partizane, vodi me
O Bella zdravo , lijepa zdravo, bella zdravo, zdravo, zdravo
U partizane, vodi me
iako osjećam da idem u smrt


A ako poginem kao partizan
O bella zdravo, lijepa zdravo, bella zdravo, zdravo, zdravo
A ako poginem kao partizan
Ti me moraš pokopati


Pokopati tamo gore u planinama
O bella zdravo, lijepa zdravo, Bella zdravo, zdravo, zdravo
Pakopati tamo gore u planinama
U hladu prekrasnog cvijeta


I svi ljudi koji će prolaziti
O bella zdravo, bella zdravo, lijepa zdravo zdravo zdravo
I svi ljudi koji će prolaziti
Govoriće mi: “Kako lijep cvijet”


A ovo je cvijet partizana
O lijepi zdravo, lijepi zdravo, lijepi zdravo zdravo zdravo
Ovo je cvijet partizana
Umro je za slobodu

A ovo je cvijet partizana
Umrlog za slobodu


												

Čerčil – Pijana ubleha ofucane britanske ofajle

 

Neki dan smo pričali o Ledi Astor ,prvoj ženi parlamentarcu u Velikoj Britaniji. I pored dužnog poštovanja prema njenim privatnim i javnim dostignućima,pisanje o njoj nam nije bio prioritetnui cilj.Mi smo morali način da progovorimo koju o Vinstonu Čerčilu ratnom i poratnom premijeru Velike Britanije.

Ne može se bilo koji  čo'ek tako olajavat.Ledi Astor i bljutavi,neđentelmenski ispadi Sera su nam otvorila vrata.Nas Bosance su preci naučili da branima žensku čast.

 

„ Da Vinston Čerčil nije došao na vlast u Velikoj Britaniji četrdesetih godina, istorija celog sveta bi bila drugačija. Sve ono što su postigli britanski političari koji su ga nasledili nikada neće moći da se meri sa Čerčilovim uspesima. Mada, zbog njegove pobede nad Hitlerom, ta poređenja nemaju gotovo nikakvu težinu.

Zahvaljujući njegovoj čvrstoj politici tokom Drugog svetskog rata, Velika Britanija je prešla put od zemlje sa skromnim šansama, do trijumfalne pobede nad nacističkim režimom. Nakon Drugog svetskog rata, sloboda Velike Britanija nikada više nije bila ugrožena na takav način i u takvoj razmeri.“

Ovim ili sličnim navodima britanski krojači historije pokušavaju obmanuti svijet i predstaviti jednu Bauljavu,od pića ošamućenu ličnost za veličinu kojoj uopšte nije mjesto u na pozoenici koje mu se daje.

O britanskom i Čerčilovom doprinosu drugom svjetskom ratu ćemo vrlo kratko.

Za čitavog rata Britanci nisu izvojevali ni jednu bitku.

Šta su sve Japanciu radili od njih po Aziji i njenim morima.Britanci su završavali po logorima,skončavali u malaričnim azijskim đunglama ili završavali na dno mora.Romel ih je takario po afričkim pustinjama i oazama kako je htio.

Mora im se odati priznanje;oni i njihov ženski puk su bili dobra logistička potpora Amerikancima.

Čitav Čerčilov život su obilježili maračni trenuci,osim jednog.

Majka mu je bila slobodoumna ameriknka koja je sve radila po svome,i više od toga.Moglo joj se i morala je to.Njen muž Lord od Mildsboroua i potomak Spensera je bio parlamentarac i lord.To je uvijek značiklo da nema vremena za ženu i njene svrabeže.

To je ostavilo dubokog traga na jade mladog Čerčila.U njegovoj biografiji. pored majke će te naći samo dvije žene:Kraljici majku i Ledi Astor.

Od kraljice je dobijao iordenje,od ledi Astor packe.

Dva susreta od onih čestih,koji su se zbijali za vrijeme njenog zastupništva u parlamentu jasno preporučuju njegiove karakterne osobine.

Ledi Astor i Vinston  Čerčil su se često konfrotirali iako su bili članovi iste partije.Ono vaistinu , Čerčil je bio konzervativac one godine kad je ona došla u London. Čerčilovim je radio  ispade zbog kojih je dobio nogu iz Konzervativne stranke. Ta dva ekscesa,njen dolazak i njegovo izbacivanje iz stranke nisu  imali nikakve veze.Ipak  Liberali ko liberali,meki i mlohavi su prihvatili  „ purpurnu baby,aristokracije“.

Vinston Čerčil  nije podnosio parlamentarku Astor jer je bila amerikanka ,isto kao i njegova mati i imala iste osobine,voljela je pučanstvo.I obadvije se imale lične šofere.Edpov sindrom, pojačan majčinim nezajažljivim libidom,ali sa regresivnim poimanjem.Bila bi to logična dijagnoza Sofokla.Kako on nije bio Lord i davno prije je umirovljen,niko drugi se nije sjetio da je postavi.

Ledi Astor nije podnosila Čerčila jer je bio pijandura kao njen prvi muž,i uvijek je smradao na viski i cigare.Osim toga vlastito iskustvo je naučilo da u lordovima ima najmanje gospodstva.

Nevještog To je bilo prvo što mu je zamjerila 1918. godine. Na neku neukusnu upadicu o amerikankama,neki kažu da je bilo pokušaja nevještog zaobljenja sjedalice, Ledi Astor  je Čerčila pokušala da pozove na pristojnost:

“Gospodine, vi ste pijani!”

Potomak Spensera i Mildsboroao,porijklom kraljevske loze, joj je odgovorio:

“Da gospođo, jesam. Ali ja ću ujutru biti trezan, a vi ćete i dalje biti ružni!”

Toliko o engleskom aristokratskom đentlmenu.Osim toga on se nikad nije otrijeznio,aLedi Astor tada nije bila uopšte ružna.Kasnije godine čine svoje,ljepota je prolazna.

Jednom prilikom u Parlamentu, Vinston se žestoko posvadjao sa suparničkim,konzervativnim taborom,pijano trtljajući neke šovinističke nebuloze. Tada mu je  gospodja Nensi Astor ljutito odbrusila:

“Da ste vi moj muž, sipala bih vam otrov u čaj!”

“Gospođo, ja da sam vaš muž, ja bih taj čaj i popio!” – odgovori političar.

Šteta što ga , pijani i neuviđavno-bljutavi prdonja nije popio.Nežalost u njegovom domu nije bilo ni jedne ženske ruke.Vrckavi majordom i ženskasti sobar su se gnušali ti „žanskih varvastava“,pa je tako pogureni Čerčil mogao doživiti duboku starost.

On se, kao svaki  vehti oficir,aristokratskog porijekla u britanskoj armiji,trudio da u debeloj,leđnoj pozadini bude historičar, nobelovac i kolumnista.

Opčinjenost islamom u mlađim danima je u korijenu sasjekla njegova snaha.Porodica se bojala da će preći na islam. Čerčil je u biti bio plašljiva ličnost koja se bojala svega i svačega,ponajviše žena.

Od snahe je avgusta 1907.dobio pismo u kome je oštro ukoren.Izdvajamo citat:

„Primetila sam tvoju fascinaciju orijentom. Molim te nemoj da promeniš veru u muslimansku. Ako postaneš islamista, to ti u budućnosti može doneti veće probleme nego što sad misliš. Zato te molim da se boriš protiv toga.“

Preplašen ženskim tonom mlakonja se okrenuo rasizmu.

Mahatma Gandi je uspijevao u svojoj nenasilnoj kampanji pružanja otpora Britancima. Čerčil,vojnik koji je je u toj nenasilnoj zemlji kovao svoju „hrabrost“ se okuražio:

„Gandiju bi trebalo vezati ruke i noge i ostaviti ga da leži na stomaku na kapijama Delhija, a onda mu na leđa postaviti krunu. Mrzim Indijce. Oni su zverski narod sa zverskom religijom“.

Reče pjano, čija je domovina i njegovi preci nazvjerskije potamanila sve Aboriđane i slične „urođenike“ poput desetina miliona Azijskih.To muje malo bili i uzavrela ,anamo one izmetska krv ga navela da doda:

„Aboridžini i Indijanci su niža rasa“

Intelekti su ponekad ograničavajući faktori u životu pojedinih ljudi,pa ih prisiljava da sporuije misle.Dvadesetak godina se mučio dok tu rečenicu 1937.godine nije proširio:

„Ne priznajem da je prema Indijancima u Severnoj Americi ili prema Aboridžinima u Australiji urađena nekakva nepravda. Naime, mislim da je njihovu zemlju osvojila samo jača i viša rasa.“

I pored svega glad je prisilila Bengalce da se 1943.,u vrijeme katastofalne gladi, obrate za pomoć čovjeku koji je urinirao njihov narod .

Dobili su sasvim očekivan odgovor:

„Glad je vaš problem jer se razmnožavate kao zečevi. Malo gladi će dovesti u red vašu populaciju“.

Čerčil je ,kao i svi  aristokrati vladajuće ergele bio zaljubljen u Hirlera i naciste.1937.Otvoreno je izrazio svoje podržavanje njihovoj politici korištenje otrovnog gasa u ratnim i konc-logorskim zonama,želeći da se ona proširi na globalni nivo:

„Ne razumem tu buku oko otrovnog gasa. Korišćenje takvog gasa protiv necivilizovanih plemena će uvek imati moju podršku“.

Te iste godine je u knjizi „Veliki savremenici“ u odjeljku o Hitleru  veličao „ Hitlerova patriotska osjećanja“ i predložio Britancima:

„Ako bi naša zemlja bila poražena u ratu, nadam se da ćemo uspeti da pronađemo vođu tog tipa, vođu koji bi imao hrabrost i moć da i pored takvih okolnosti u nama probudi nacionalni identitet“.

Svekoliko licemjerje je pokazao  odnosom prema jevrejima.

Februara 1920. godine u tekstu „ Cionisti protiv boljševika“   sugerira:

„Ovaj pokret među Jevrejima nije ništa novo. Još od dana Adama Vajshaupta pa sve do Karla Marksa i preko Trockog u Rusiji, Bele Kuna u Mađarskoj, Roze Luksemburg u Nemačkoj i Eme Golman u Americi, ova svetska zavera, koja za cilj ima svrgavanje civilizacijskih vrednosti i obnovu društva punog zlobe i nerelanih jednakosti – sve više raste.“

On je bio zakleti cionista koji je „svesrdno podržavao osnivanje jevrejske države koju je smještao na tlu Palestine jer je to sasvim prirodno i logično“.Ovo su riječi Sir Martin Gilberta, Čerčilovog  biografa.

Tih godina Velika Britanija je bila zaluđena Hitlerom,pa je i kod njih vladala antisemitistička euforija.Da bi udovoljio masi javbnosti,Čerčil je krio svoj cionizam i podilazio masama.

U potaji je činio je sve da Izrael dobije svoju državu.Da li je za to bio plaćen, on ili neko do njegovih prijatelja iz stranke i viših krugova,ne znamo. Naše pretpostavke nećemo iiznosti.Nismo mi teoretičari zavjese koji mnogo toga tvrde.Ali Izrael je dobio dobio svoju državu.

Britanci su im,pod okriljem II svjetskog rata,daleko od žiže javnosti ,osigurali sve preduslove za stvaranje cionizije na tlu Palestine.Od 1945. cionisti rovare i terorišu Bliski Istok.Niko im ništa ne može.Prvo su ih britanci štitili  svojom oružanom  silom i vetom u Ujedninjenim nacijama.Poslije su američki Jevreji preveli SAD na judaizam i to je to.

Da je ovo basna naravoučenije bi bilo:

-Individu tog profila je mjesto u Hagu prije nego u historijskim udžbenicima.

Britaniji nije nikad palo na pamet  da  preispita stavove svoga voljenog sina i vođu.

Kako i zašto bi?

Sve misli koje je Čerčil izrekao duboko su uklesani u uputstvu: Britanci i odnosi prema neotočanima.

Sada se sa Britancima šprdaju i govor da je ofucana stara prodavačica tijela,koja se od II rata prostituiše amerima za dolar.Dobar odgoj nam brani da citiramo riječi koje su izrečene.

A Čerčil?

Ledi Astor je sve rekla u jednoj  jedinoj prostoj rečenici.

-Gospodine ,vi ste pijani.

Odgoj joj nije dozvoljavao da izgovori prave riječi.A Čerčil se nije ponio kao gospodin.Mi smo imali kočijaša Samuela koji je  ima  elokvetniji riiječnik od pogrbljenog britanca.

 

ARSEN DEDIĆ – AMIGO / Song – Lyrics

 


Nocne setnje zimskim gradom

nepomicno vrijeme

ostaju nedovrsene

nase vjecne teme

 

Mutno svjetlo na raskrscu

pornografski kino

sa strahom smo okusili

i vodu i vino

 

Ref. 2x

Amigo, aha, amigo

 

Svi bi htjeli da si s njima

daleko od mene

medju nama od pocetka

politika, zene

 

Ja sam na to navikao

biti protiv sviju

ja necu s ovog mjesta

dok nas glasi biju

 

Ref. 2x

 

Nekad smo se rastajali

putovali dugo

voljeli smo mnoge

ali, to je nesto drugo

 

Trosili smo zivot skupa

i skromno i sjajno

ti si skoro sve sto imam

jedino trajno

 

Ref. 4x


												

Hvala prelijepom životu








Ima jedna čudna kvaka kod svih ljudi.

Ma nije šteka, šta ste odmah na bigajli hak zapeli.

Nego paragraf. A svaki paragraf je dio karaktera,

na priliku neka zakonomjernost.

 

Sebe vanserijsku kreaturu prihvataju u superlativu ,

a druge pežorativno minijaturišu.

Tako su nama, i znani i neuki život dolmili sa gutom nadimaka.

Ha im se ćefne priheftaju ti ga.

Bolio nas čošak.

Bitno je da su nam superlativi šaptali:

-Za dobrim konjem sa prašina diže.

 

Ne možemo ih se ni sjetiti,koliko nam ih je natakareno.

Ali dva ,najhafiznija nikad nisam anlaisao.

Ali da znate,ne valja sebi nadimke davat.

Barem po nama,jer o nadimcima ne valja raspravlati.

Obiju vam se o glavu.

A može se insan i obarabatit’.Pođeđe i uglavnom.

 

Zvali su me Degen.

Ja mislio da me zovu tako, zato što sam pametan,

ili barem filozof.

Onda mi se upalila svijeća.

Fali tu jedno io.

Pao mi mrak na oči.

 

No ubrzo me prozvaše De'kart.

Tada sam dobro šut'o karte,

i mislio da je to zbog toga.

Znate onu : Volim dakle postojim, ili barem handiram.

Jal karte jal…

 

A opet,kakve veze karte i ljubav imaju?

Joj ,glupih gostiju.

Svaki je gluplji i bezobrazniji od onoga drugog, a  slijedećeg.

Osim onih koje pozovemo da se izuju, a oni poslušaju i ponizno se oslobode obuće.

Kao prvo ,lovom se može kupiti sve osim obraza.

I ljubavi.

 

Vako vam to na priliku trebamo tabirit.

Jel’ valja kupit cvijeće.

Valja.

Pristojnost,vaspitanje ,kultura,obraz…

A skup je to sport.

Šta vi mislite koliko je u ono doba koštala velika kita cvijeća?

Ma kakav buket , to je bio žbun.

Ne moš’ ti na kont Princezi, sa kiticom ciklama,

Ili visibaba.

Jok,jazuk.

ili bilo kakvom drugom kiticom.

Cvjeća dakako.

 

Nisi ni goljo, ni baraba,ni gost.

Danas je lako.Teški na cvijeću.I ne miriše.

Kažu ekologija, kao nema to veze sa škrtošću i nekulturom.

 

Potom slijedi večera.

Nije bitno,Kineski restoran,Plavi podrum , Dom Milicije ,  ili kućna radinost.

Nije bilo brzine,ni brze hrane.

Sve pohiti polako, sredinom džade,da te štone ne satare.

 

A satiralo se bome.

I vako i nako.

Ljepota od života.

A za sve treba lova.

I na kraju svijeća.

 

Viđu vraga , ovo opet miriše na onog Degena ili Sokrata.

Nismo rđavi,pa nećemo reći da nam svijeće neuki i prepisivači,

sfumate , risovi , tvorničari , oliti levati još uvijek drže.

Čisto iz navike.

Oni što vrlo često nose plašteve na kojima piše gost.

A ne vide da su plaštevi haman Carevo novo ruho.

 

Ipak fini smo mi.

Finoći nas učile Finkinje.

 

Sa svijećom je ljepša atmosfera kad se zavučete.

Joj glupaka.

Ne u bure k'o Diogen,već međ’ dušekluke i jastuke.

I nemojte da bi nas slučajno pitali šta se tada radi!

Ma, jastuči se boni.

Uzmete jastuke i tandarate se.

Gdje god stignete i kako god stignete?

Kom’ štiklice, kom’ lakovane cipele.

Opanke ostavljamo  samoproglašenim.”analitičarima ” i “stručnjacima”,

prete ih od rođenje.

 

Ma prava fešta od jastučenja.A najčešće takar  žurkata  u dvoje i previ pravcati teferić.

Poslije fumamo onu slatku cigaru.

Ma nije mirišljavu, nego onu obično, naizmjeničnu,iz desne ruke u lijevu, a slatku.

A nekad se znalo sfumati po pola kutije,

bome o ujudurmama i dupke puna rikne.

Mi se nikad ne ustežemo.

Zapisano nam na stečcima.

Repeticio est mater studiorum.

 

Tako , bila jednom jedna Princeza i poslije hejbet sfumanih cigara , rekla:

-Bolje bi ti  pristajao onaj Degenski nadimak.

Zabrinu me Hankija pravo.

I tako pe'set kuka.

Hankija bilo i nije bilo.

Ponekad je bilo : snjeg je opet Snježana, zar ne vidiš Malena, hladno je.

Upalilo bi. Slijedio bi blagoslovljeni poziv.

Hajmo se Mili ugrijati.

Normalno da ne'š odbiti topli dušek i jastuk ,kad je napolju mrazište.

 

Hvala životu.

Jastučilo se , što jes’, jes’.

Kak’ neš’.

Nisi frajer.

Jastuci lijepi, topli,ugodni, a atmosfera nabijena i usijana.

Ma ,znate kako je to.

Pa valjda ste se i vi bar jedared jastučili.

 

I sve se smijale mojoj neukosti.

Čuj , molim te, k'o ne znaš zašto si Degen.

I ja se smijem ko degen i nastavimo se jastučiti.

Puno je perja letjelo.

A bome se znalo i koje jaje snijeti.

Izleglo se i pilića.

Sada ti pilići imaju svoje piliće.

Znači i oni se jastučili.

Neću vas falom ibretiti,ali imali su od koga naukovati.

 

Ni dan danas ne znam zašto sam čitav život bio degen?

Nije krečana , hostiju mi neosveštenih.

Nemojte pitati ništa više, da ne ispadnem “2x uobraženi idiot i tačka”!

Nema pouke,nema zaključka,cake,poente ili rezimea, ničeg pametnog.

Sve je pisano nekako ” bez veze ” žali bože potrošenog vremena na pisanju, ništa niščim” .

Ipak, vjerujem , možda će ovo pismenije neka shvatiti kao kratki osvrt na ljepote, mirisnih djevičanskih ljubičica i minulih dana.

Tim ljepotama hvala.

I jopet :

Hvala prelijepom životu.














												

Iznenađenje / NASA objavila: Zemlja ima dva Mjeseca

Foto: Zdenatz via Devianart
 Mjesec i plavet
Radiosarajevo.ba
NASA je otkrila mali asteroid koji kruži oko Zemlje, a zajedno ova dva objekta u svemiru kruže oko Sunca. Naučnici kažu da “novi Mjesec” izgleda poput asteroida, a ‘prati’ Zemlju oko 50 godina.”Dali smo mu naziv 2016 HO3, a naši izračuni pokazuju da je Zemljin kvazi-satelit star oko 100 godina te da će nas ‘pratiti’ i u nadolazećim godinama”, rekao je Paul Chodas, voditelj NASA-inog Centra za studije Zemljinih bliskih objekata.Naučnici vjeruju da je asteroid veličine oko 37 do 91 metara u promjeru. Otkriven je 27. aprila ove godine, a za njegovo otkriće zaslužan je teleskop Pan-STARRS 1 koji se nalazi na Havajima.Ovaj asteroid nas neće pogoditi, tvrde iz NASA-e, jer se nikada ne dolazi bliže od 14 miliona kilometara od Zemlje.NASA kaže da ovo otkriće ne znači da Zemlja ima još jedan prirodan satelit jer je toliko daleko. Umjesto toga, oni ga nazivaju kvazi-satelit ili mali Mjesec. “2016 HO3 kruži oko Zemlje, no drži se na ‘sigurnoj udaljenosti’ dok zajedno kružimo oko Sunca. Zato ga nazivamo kvazi-satelit”, objasnio je Chodas.Naš prirodni satelit Mjesec nalazi se na oko 384.000 kilometara od Zemlje, a njegov promjer je oko 3.219 kilometara.Ovo nije prvi put da je Zemlja dobila asteroida pratioca.: “Još jedan asteroid, 2003 YN107, slijedio je Zemlju određeno vrijeme prije 10 godina, ali je u međuvremenu otišao. Ovaj novi asteroid nam je puno ‘privrženiji’ te će se držati Zemlje dulje vrijeme.”

Neki naučnici misle da bi Zemlja mogla imati još ‘mini satelita’, neke stalne, a neke privremene.