BAJKA SREBRENA II DIO

BAJKA SREBRENIČKA

MAJKA I SESTRA ZEMLJE SREBRENE

 

 

II Dio

****8

I mene Maksumčeta

Majčice draga

i mene Malog princa

Sejica mila

*
međ tisućama

kamama sasječenim

macolom zatučenih

testerom metalnom prepolovljenih

sjekirom drvosječnom pogubljenih

među tisućama bagerima zatrpanim

mene ko janje

ko kurbana

nedozrela preklaše

prekla zvijerinje

Majčice

preklaše trinaest i po nedužnih godina mojih

Sejice

preklali a nedoklali

u žurbi živog zakopali

u grob zajednički

u jamu tavnu – u planini

nestali
*

od deset i pol hiljada

blaženih čista srca

neki od srbalja što poklaše

dio nas ko trulo meso baciše

Hiljadudvijestotinečetrdesetri

odrasla muškarca

i

tristotinadevedesetdevet

što žena što nejake djece

jetima – majčice draga

od dva mjeseca do moje dobi

u sumrak –Sejice mila

u jame pobacali

bagerom zatrpali

bagerom zatrpali – tenkovima poravnali

u bestragu

da nam traga ne ostane

*
u zlaćani sumrak

sa lišćem zelenim

lišćem kravavim

sa travom zelenom

travom krvavom

sa zemljom crnom

zemljom krvavom

u duboku jamu

jamu krvavu

krečom posuli

krečom krvlju zagašenim

bagerom zatrpali

pored neputa

ispod nemosta

gdje prolazi malo vode

gdje protiče mnogo krvi

bagerom krvavim

uz gusle

pijane horda zla – srpske

orgije pravila

*

umoran sam ti Majko

godinama hodim i lutam

sa rukom na preklanom vratu

ni šala nema da ga vežem

ruku jednu na njemu držim

drugom jetima nekog uvijek tješim

*
prolazim pored mrtvih

žicama bodljikavim vezanih

prolazim pored mrtvih

bajonetom preklanih

prolazim pored mrtvih

u rukama što nose glave

drvosječkom sjekirom odrubljenim

*
više ne obaziremo jedni na druge

svako se o svom nestanku zabavio

susprežem se dati kažem Majko

e imadoh ni četranaest godina

kad me preklaše

sve sam znao

a ništa počeo

tek neki stih

o ljubavi

*
O

Milosti Božijoj

i dobroti

*
i srcu zaljubljenom

dječačke snove nedosanjane

pjesme neispjevane

pjesnik – poeta – Majčice draga

to sam htio biti

sanjar – snivač – nikad neću postati Sejice mila

**** 9

Aj Mačice mila

O Majko srebrena

Kako da ti kažem – Majko

Mimoilazim se sa duhovima mrtvih

Što obilaze Srebreni Grad

livade rosne njegove

Kako da ti kažem – Majčice

Babu nam Ibrahima u žice vezaše

u žice bodljikave – Sejice

žicom bodljikavom on Mamo draga oči iskopa

oči iskopa Sejo moja oči svoje iskopa

Da ne vidi kako mene ko jagnje

Ko kurbana na panj položoše

i preklaše trinaest i po nevinih godina mojih

prekla srpska zverinjad

trinaest i po ih vijekova zlo pratilo

preklaše nedoklaše

živog me u jamu baciše

*
kako mi se krik iz preklanog grla oteo

kad babi Ibrahimu – Majko

zverinje glavu podsječe

sjekirom – Majčice

Joooj ,Sejice

teškom drvosječkom sjekirom

*

Dio kako da ti kažem majkom

aa babinu glavu nogom

niz strminu šutnu – srpsko zverinje

dokotrlja se mila glava do mene

njegovog preklanog mezimčeta

a iz očnih šupljina

krvavih šupljina bez očiju

žicom iskopanih

zasja svjetlost,čuh riječi

sa usana jož živih

ništa se ne boj Isa – sine mili

Bog je jedan

nema Boga osim Alaha

 

 

BAJKA SREBRENA – I Dio

BAJKA SREBRENIČKA

MAJKA I SESTRA ZEMLJE SREBRENE

**

( Poetski zapis )

**

„ Čitaj počinjući Imenom

svog Gospodara koji je sve stvorio. “*

**

Oh, moj Gospodaru

Svaki Tvoj dan je stvoren za rađanje.

Svaki Tvoj dan je savršen za življenje.

Svaki Tvoj dan je divan za umiranje.

Svaki Tvoj dan je prelijep za pjevanje.

O Tebi Bože Jedini.

O Bosni  zemlji Tvoje Milosti.

O Sarajevu Tvome Gradu čednosti.

O Modroj rijeci bisernoj

O Gradu srebrenom Tvojem

O nama

O ljubavi

O oprostu

J o j  samo treba da krene

ova blagorodna bajka

Oh , my Lord

Oh , my Lord

**

Bajka srebrena

**

I Dio

****

U ovom – od svih ratova

najhrišćanskijem

Majko Srerbrenička

Sestro Sreberna

Bosna

zemlja Božije milosti

klana je

četrdeset mjeseci

dan za danom

bez prestanka

*

Zemlja ista

imena ista

četrdeset godina poslije

istorija se ponavlja

*

protagonisti ko’ drugi ali nisu

samo dvije generacije

i šest vijekova mlađi su

*

U zemlji srebrom optočenoj

U Zemlji Božje Milosti

*

Na brdovitom balkanu

*

deset i pol hiljada

djece-žena-ljudi

zvjerski je mučeno

pa onda ubijeno

u

jednom jedinom

najkrvavijem

od svih

monstruma danu

*

O Majčice draga

Majko Srebrenička

*

vodili su sela u potocima

sve odreda

žene – djecu  – muškarce

*

Oj, Sejice mila

Sestro Srebrena

*

vodili su sela u žicama

žene- djecu – muškarce

ne ostaviše nikoga

*

Bijaše – nas deset i po hiljada

pod suncem

sleđenim

*

dođoše neki od srbalja –

ostavština homo primogeniusa

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni sa šest vjekova

tam – tam'a gusala

i kukavičluka

sa kosovskih ravnica

što prizivaju duhove mrtvih

*

dođoše srpske zvijeri

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko Srebrenička

Sunce sleđeno –

kuda sa svojim hiljadama

*

Oj , Sejice mila

Sestro Srebrena

Sunce sleđeno

kuda sa svjim hiljadama

*

Ostade – nas devet i po hiljada

po putevima

krvavim

u žice vezanih

*

dođoše neki od srbalja–

ostavština homo primogenisa

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i bijede

*

dođoše srpske zvijeri

neljudi

*

Oj ,Majčice draga

Majko Srebrenička

Putevi krvavi

Kuda sa svojim hiljadama

*

Oj ,Sejice mila

Sestro Srebrena

livade krvave

kuda sa svojim iljadama

*

0stade – nas 0sam i po hiljada

po gorama

zelenim

*

dođoše neki od srbalja

ostavština homo primogenius

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i jada

dođoše srbi sa kandžama

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko srebrenička

Gore zelene

kuda sa svojim hiljadama?

*

Oj , Sejice mila

Sestro Srebrena

Gore zelene

kuda sa svojim hiljadama

*

Ostade – nas sedam i po hiljada

po poljima

Zlaćanim

dođoše neki od srbalja-

ostavština homo primogenius

kanibalisa

*

oni'sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i čemera

dođoše srbi sa rogovima

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko Srebrenička

Polja zlaćana

kuda sa svojim hiljadama

*

Oj Sejice mila

Sestro srebrena

Polja zlaćana

kuda sa svojim hiljadama

*

Ostade – nas šest i po hiljada

na tratinama

Rosnim

*

dođoše neki od srbalja-

0stavština homo primogenius

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i čemera

dođoše srbi sa kamama

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko Srebrenička

Tratine rosne krvave

kuda sa svojim hiljadama

*

Oj Sejice mila

Sejo Srebrena

Tratine rosne krvave

kuda sa svojim iljadama

*

ostade – nas pet i po i hiljada

po njivama

Plodnim krvlju uzoranim

*

dođoše neki od srbalja-

ostavština homo primogeniusa

kanibalisa

*

oni’ sa sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i ropstva

dođoše srbi sa sjekirama drvosječkim

neljudi

*

Oj,Majko draga

Majko Srebrenička

Polja plodna krvlju uzorana

kuda sa svojim hiljadama

*

Oj, Sejo mila

Sestro srebrena

Polja plodna krvlju uzorana

kuda sa svojim hiljadama

*

ostade – nas četiri i po hiljade

pod nebom

Plavim žalosnim

*

dođoše neki od srbalja

ostavština homo primogeniusa

kanibalisa

*

oni'sa vjekovnim ludilom

oni sa šest vjekova

tam-tam'a gusala

i vukoderina

dođoše srbi sa žicama bodljikavim

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko Srebrenička

Nebo plavo žalosno

kuda sa svojim hiljadama

*

Oj, Sejice mila

Sestro srebrena

Nebo plavo žalosno

kuda sa svojim hiljadama

*

Ostade – nas tri i pol hiljade

Kraj potoka

Bistra krvava

*

dođoše neki od srbalja

ostavština homo primogeniusa

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni’ sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i sluganstva

dođoše srbi sa žicom bodljikavom

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko srebrenička

Potoci bistri krvavi

Kuda sa svojim hiljadama

*

Oj , Sejico mila

Sestro srebrena

Nebo bistro krvavo

kuda sa svojim hiljadama

*

0stade – nas dvije i pol hiljade

na polju ljiljana

Bijelih krvlju orošenih

*

dođoše neki od srbalja

ostavština homo primogenius

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni'sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i mržnje

dođoše srbi sa tri prsta u ime krsta

neljudi

*

Oj, Majčice draga

Majko srebrenička

ljiljani bijeli krvlju orošeni

kuda će te sa svojim hiljadama

*

Oj , Sejo mila

Sestro srebrenička

ljiljani bijeli krvlju orošeni

kuda će te sa svojim hiljadama

*

ostade nas još hiljadu i petsto

žena i djece

kraj izvora

krvlju okupanim

*

dođoše neki od srbalja-

ostavština homo primogenius

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni'sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i mržnje

dođoše srbi sa testerama čeličnim

neljudi

*

Oj , majčice draga

Majko srebrenička

o izvori krvlju okupani

kuda ćete sa svojom hiljadama

*

Oj Sejice mila

Sestro srebrena

o izvori krvlju okupani

kuda ćete sa svojom hiljadama

*

Ostade petsto djece – Majčice draga !

Pet stotina nevine djece – Sejica mila!

Na mirisnim đulama – Majčice voljena!

Na djevičanskim ljubičicama – Sestrice voljena!

*

Dođoše neki od srbalja-

Ostavština homo primageniusa

kanibalisa

*

oni’ sa vjekovnim ludilom

oni'sa šest vijekova

tam-tam'a gusala

i zlobe

dođoše oni’ – neljudi

zakrvavljeni srbi od serbalja

dođoše zvijeri sa lomačama

dođoše sa kamama

i

poklaše djecu nevinu

djecu blaženu čistog srca

*

Aj,Majčice mila

Majko Srebrenička

Aj , Sejice mila

Sestro Srebrena

Đule mirisne

Ljubičice djevičanske

Kuda sa svojim dječicom nevinom?

Kuda sa djecom blaženom čistog srca?

*

Svo to vrijeme sunce se  bolno kretalo

Zatim se pojavio rasplakani mjesec

Zatim su zvijezdice izbezumljene plutale

Zatim se mjesec sakrio

Zatim je Dince jaukalo

Zatim su se zvijezde izbezumljene vrištale

*

a oni neljudi

zakrvavljeni srbi od serbalja

zvijeri sa lomačama

monstrumi sa kamama

zakrvavljeni srbi od serbalja

dođoše zvijeri sa lomačama

dođoše sa kamama

u ime krsta sa tri prsta

su klali klali klali

klali klali, klali

bez prestanka

*

Oj , Majčice draga

Majko Srebrenička

O Sejice mila

Sestro srebrena

*

svijet pretvoren u noć

nebo dolina suza

oblaci zid plača

vaseljana oaza boli

*

Pod suncem sleđenim

Na putevima krvavim

Po gorama zelenim

Po poljima zlaćanim

Na tratinama rosnim

Na oranicama plodnim

Pod nebom plavim

Kraj potoka bistrih

Na poljima

Ljiljana bijelih

Đulala mirisnih

djevićanskih ljubičica

neutješnih

ne osta više niko

*

– Majčice draga

sve ih nestadoše

– Sejijce mila

nestadoše

*

Zverinje ih pokla

Ko bijesni vukovi

– krv

usred ljudskog zbijega

– im popi

*

Ništa ne osta

– Majčice draga

Niko ne osta

–Sejice mila

Samo praznina

*

Bol – tišina

Muk – tuga

I prokletstvo

Veliko – najveće

Božije – vječno

Za vjeke vjekova

**

Kraj I dijela

 

Nena Ivošević – Konjuh planinom / Song – Lyrics

  Vjetar 1

svjetovi   zlo sjena    srebrenica 1    lepršavost.1jpg

 

Konjuh planinom,vjetar šumi, bruji.
Lišće pjeva žalovite pjesme.
Javori i jele, borovi i breze
Svijaju se jedno do drugoga.

Noć je crno svu zemlju zavila.
Konjuh stenje, ruši se kamenje.
Mrtvoga drugara, husinjskog rudara
Sahranjuje četa proletera.

Kiše jesenje po grobu su lile.
Bure snježne kosti mu raznjele.
Iz krvi rumene husinjskog rudara,
Crvena je šuma izlistala.

Konjuh planinom vjetar šumi, bruji.
Lišće pjeva žalovite pjesme.
A na vrh planine zastava se vije,
Crvena od krvi proletera.

/Narodna pjesma koja se u par riječi razlikuju od Nenine izvedbe/

Bajka Srebrena – Uvod


BAJKA SREBRENE

MAJKA I SESTRA ZEMLJE SREBRENE

 

Obilježava se dvadeset četvrta godina Genocida u Srebrenici i genocidnog rata u Bosni.

Mora se obilježiti , iako svake godine nekoliko majki svisne i presvisne.

 

Neke ne dočekaju da pomiluju  kosti ljubljenih

Samo sjednu , usniju najmilije , osjete lahki dodir povjetarca , pomisle :

Ovo je dodir duše sina moga.

I ne probude se.

 

Kad majke umiru , sada već decenije   bola ,  sa sobom , na ahiret prte.

Nebo im jedina nada ,

da će tamo sresti voljene.

****

O Srebreničkom genocidu je mnogo toga rečeno.

Ne i dovoljno.

O Srebrenici su pisali i znani i neznani, i poželjni i nepoželjni, i dobronamjerni i nedobronamjerni, relevantni i nerelevantni. Većina njih se pokušalo utrpati i utrpava u srebreničku tragediju radi ličnog profita, lične promidžbe ili želje za nametanjem svojih stavova i svojih „istina“. Vjerovatno i minuta pozora javnosti, biti na slikama , u prvom redu.

Prava istina o obimu i strahotama stradanja Srebreničana u Srebreničkom holakustu iz ugla žrtvi vrlo rijetko dopira do javnosti.

Ako i dospije, vrlo brzo se sklonjaju iz žiže interesovanja, u nastojnaju da se istina ućutka i prepusti zaboravu.

Neće moći ni ove noći ni ovog vijeka ,a Boga nam  Milostivog ni slijedećih vjekova.

****

Sada se prepuštamo bolu i

Bajci Srebreničkoj,

i uzvišenim Majci Srebreničkoj i Sestri Srebrenoj.

Bajku kazuje jedno dijete , jedan Mali princ , koji osječa svoj i bol bol drugih :

Pričajući o nama ubijenim Srebrničanima ja pričamo tebi Majko srebrenička i tebi Sejo srebrena,

Ja, Isa nestalo Maksumče.

P.S.

Bajka je obimna pa smo prisiljeni podijeliti je na više dijelova, radi pozornijeg praćenja.

Dogodilo se na današnji dan 11 Jul / Srpanj

 

Danas je četvrtak 11. Jul / Srpanj 2019. godine 192 dan ove godine a  preostalo je  krhkih 173 dana.

Jako brzo lete dani. Naš kao i preklani i svih prethodnih stađuna.    Ne mre ih čovjek ni ni prebrojat kako treba.

Što bi poete rekle:

Brojali ne brojali odoše u nepovrat.

I svaki put odnesu dio nas. Do jednom , kad nas ščole cijele.

U pevodu:

Volite se ljudi. I ono što neizostavno ide uz ljubav.

Izdvajamo:

Na današnji dan 11. Jula / Srpnja 1995. godine desio se Božanskom i ljudskom umu nezamisliv

genocid.

Počela je egzekucija , silovanje,mučenje i ubijanje 11.ooo djece,žena, ljidi i staraca koji su počinili

pripradnici srpskog naroda nad bosanskim muslimanima.

Užas !

Ne možemo reći gdje će im duša, jer je nemaju. Već se u paklu zabavila o svom jadu. A i tijela će

uskoro crkavati u paklenim mukama i na ovom i na onom svijetu.

 

Milostivom Božijem zakonu nema izmjene.

 

A historičari su se dogovorili sa  hroničarima da zabilježe:

1274.-Rođen je Robert Brus, kralj Škotske. (†1329.)

1533.-Papa Klement Sedmi zaprijetio engleskom kralju Henriju Osmom da će ga ekskomunicirati iz rimokatoličke crkve ako ne obnovi brak s Katarinom Aragonskom, od koje se razveo u maju 1533. Henri Osmi je ignorisao prijetnju, raskinuo sve veze s Vatikanom i 1534. osnovao anglikansku crkvu, proglasivši se za njenog poglavara.

1690.- U bici kod Bojna, u “Slavnoj revoluciji”, engleski kralj Vilijam III Oranski pobijedio je katoličke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, “Oranžisti”, obilježavaju nizom parada i marševa, što izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).

1804.-Bivši potpredsjednik SAD Aron Ber ubio bivšeg ministra finansija Aleksandera Hamiltona, u dvoboju izazvanom političkim rivalstvom i međusobnim optužbama.

Uvijek je bilo glupih ljudi.

1844.- Rođen srpski kralj Petar Prvi Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. A od 1918. godine do smrti (1921.) bio je na čelu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

1871.-Rođen je Stjepan Radić, hrvatski političar i pisac, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvjete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i još dvojicom poslanika HŠ-a u Skupštini u Beogradu izvršio 20. juna 1928. radikalski poslanik Puniša Račić.

Nekad se srbalji i kroatji ozbiljno pokrhaju , nekad ko fol, da zamažu oči, kao recimo 1991.-1995.

1876.-U crnogorsko-turskom ratu od 1876. do 1878. Crnogorci u boju na Fundini u Kučima do nogu potukli odred od oko 6.000 turskih vojnika.

1882.-Gušeći arapsku pobunu u Egiptu, britanske trupe napale Aleksandriju, a zatim zauzele Kairo i svu zemlju. Potom je na međunarodnoj konferenciji utvrđen sporazum o bezbjednosti Sueckog kanala, za Veliku Britaniju izuzetno značajnog plovnog puta zbog britanskih kolonija u Aziji, pa su od tada Britanci, zajedno sa Francuzima, nadzirali kanal, čime je Egipat potpao pod punu zavisnost od velikih sila. Egipat je tek 1956. preuzeo kontrolu nad Sueckim kanalom.

1920.-Rođen američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner, fizički izuzetno upečatljiv, snažna ličnost jake volje i magnetske glumačke privlačnosti. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu “Kralj i ja”, za koji je nagrađen “Oskarom”, a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: “Deset Božijih zapovijesti”, “Anastasija”, “Braća Karamazovi”, “Solomon i Saba”, “Sedmorica veličanstvenih”, “Taras Buljba”, “Zapadni svijet”.

Najpoznatiji čelavac ikada.

1921.-Održano je prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobjedilo je Somborsko sportsko društvo.

1921.- Poslije pobjede revolucije privremena narodna vlada proglasila je nezavisnost Mongolije pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1927.-Rođen je Teodor Mejmen, američki fizičar, konstruktor prvog lasera.

1935.-Umro francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Njemačkoj odavao vojne tajne i osuđen na doživotnu robiju samo na osnovu sumnji i izjava grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svijetu – na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je najslavniji pisac tog vremena Emil Zola, koji je pod naslovom “Optužujem” u listu “Oror” objavio otvoreno pismo predsjedniku Republike. Tek u julu 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapijeđen u čin majora.

1937.-Umro američki kompozitor, porijeklom ruski Jevrejin, Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku unio elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza. Djela: opera “Porgi i Bes”, simfonijska fantazija “Amerikanac u Parizu”, “Klavirski kloncert u f-duru”, kompozicije za klavir i orkestar, “Melanhonična rapsodija”, muzika za filmove.

1960.-“Premijer” provincije Katanga Moiz Čombe – eksponent belgijskih i drugih zapadnih kompanija u Kongu – proglasio “nezavisnost” te rudnim blagom prebogate kongoanske provincije.

1978.-Od eksplozije cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mjestu San Karlos de la Rapita poginulo najmanje 180 ljudi.

1979.-Američka vasionska stanica “Skajlab” se poslije šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje raspala prilikom prizemljenja.

1982.-Umro Mehmed-Meša Selimović, jedan od najvećih jugoslovenskih književnika 20. vijeka. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svjetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. otišao je u partizane, a poslije rata je bio direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umjetnički direktor “Bosna-filma” i glavni urednik izdavačke kuće “Svjetlost”. Djela: romani “Derviš i smrt”, “Tišine”, “Tvrđava”, “Magla i mjesečina”, “Krug” (nedovršen), zbirke pripovijedaka “Prva četa”, “Tuđa zemlja”, “Djevojka crvene kose”, studija “Za i protiv Vuka”, eseji “Pisci, mišljenja, razgovori”, memoarska proza “Sjećanja”, nekoliko filmskih scenarija.

Čovjek koji je zbog vehte Razije Lagumđije pobjegao u Beograd.

1987.-UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novorođenog dečaka u Zagrebu Mateja Gaspara.

1989.-Umro engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz djela Viljema Šekspira, prvi glumac kojem je za života dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada “Emi” za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je nagradu “Oskar” za film “Hamlet”. Ostali filmovi: “Henri Peti”, “Ričard Treći”, “Princ i igračica”, “Tri sestre”, “Orkanski visovi”, “Rebeka”, “Ledi Hamilton”, “Keri”, “Otelo”, “Spartak” , “Kartum”, “Ponos i predrasuda”, “Bani Lejk je nestala”, “Maratonac”.

1991.-Avion s muslimanskim hodočasnicima iz Nigerije srušio u plamenu u gradu Džeda u Saudijskoj Arabiji, što nije preživio niko od 261 putnika i članova posade.

1995.-Vojska Republike Srpske zauzela zaštićenu zonu Srebrenica, a potom i Žepu (25. jula). Snage Vojske Republike Srpske su na tom području izvršile ratni zločin genocida i ubile oko 7.000 Bošnjaka.

Ne gospodo hroničari  ne govorite istinu do sada su  iskopana tijela preko 875o ubijenih Bosanaca,

i u Srebrenici je učinjen genocid od strane vojski genocidnih tvorevina  takozvane Jugoslavije i

takozvane repiblike srpske.

1996.- Sudsko vijeće Haškog tribunala potvrdilo je optužnice za ratne zločine i genocid protiv predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao međunarodne potjernice.

2000.-Uz posredovanje predsjednika SAD Bila Klintona, u Kejmp Dejvidu su počeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata.

To pitanje će moći riješiti jedino Sudnji dan.

2001.- U Kambodži je odobreno donošenje zakona koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.

Gospodo ubijeno je malo više od 3.000.000 nevinih ljudi. (neki izvori navještaju i cifru od 5.000.000 mrtvih i pobijenih)

2002.- Italijanski parlament je odobrio muškim nasljednicima krune da se vrate u zemlju, čime je okončan 56-godišnji egzil kraljevske porodice zbog saradnje sa fašistima.

2003.-Na osmu godišnjicu genocida u Srebrenici, u Potočarima kod tog grada sahranjeni su posmrtni ostaci identifikovanih 282 osobe bošnjačke nacionalnosti, ubijenih u ljeto 1995.

2003.-Savjet bezbjednosti UN odlučio da mandat SFOR-u produži za još 12 mjeseci.

2004.-Na devetu godišnjicu genocida u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari sahranjeni su posmrtni ostaci 338 osoba bošnjačke nacionalnosti, ubijenih u ljeto 1995. U tom centru je do tada pokopano ukupno 989 identifikovanih tijela.

2004.-Boris Tadić preuzeo dužnost predsjednika Srbije.

Mak Dizdar – Hiža u milama

 

 

Djedovska tu hiža bi stvorena

Krepča da krepost

U srcima

Ostane

 

Pa neka je zato vazda otvorena

Za doste drage

I velikane

Srčane

 

Za sve pod nebom dobre ljude

I za sve dobre

Bošnjane

 

Za sve vojnike u velikoj vojni

Što vojuje se

Protiv

Vojne

 

I raznih drugih golemih zala

I inih silnih

I sitnih

Zlica

 

Za sve one što u vijeku bježe

Iz svoje hiže

Koja im se

Ožeže

 

Iz širokog ognjenog kruga

U kojima zapaljene

Lomače

Leže

 

Ispod visokih krvnikovih vješala

I križnih

I kužnih

 

Za sve one koji se opekoše

Jer k suncu dalekom

I velikom

Teže

 

Za sve one što pravu riječ

U pravi čas

Rekoše

 

I na stazi krvavog ishoda

Što ruku im

Otsjekoše

 

Za riječ da hljeb je hljeb

Da vino je vino

A voda da je

Voda

 

Za one kojima su meso smudili

I ognjenim pečatom

Čist obraz

Žigosali

 

Oni koji se vazda pozivaju

Ne samo na zakone zakonika

Nego i na zakone

Milosti

Božije

 

Za one kojima su jedini jezik

U grlu iščupali

Jer datu riječ

Nijesu

Odali

 

Za one koji su bez suda osuđeni

Da umru na repovima konja

Između dva crna klika

Dvojice crnih

Konjika

 

Neka je ova djedovska kuća

Vazda i širom

Otvorena

 

Za one koje su sa svetih oltara

Provanse i Lombardije

Zare i Rasije

I Arkadije

Proklinjali

 

U omami teškog tamjana

U bornome zboru

Krstova i

Mačeva

 

U tome gorkome koru

Riječi od Kuzme

I od Damjana

 

Za one koji su trikleto kleli

Jer još ih nisu

U svome mlinu

Samljeli

 

Neka je djedovska velika kuća

Uvijek i širom

Otvorena

 

Za one koji nikada ne mare

Za starostavne

Ni za nove

Care

 

Koji ne mare za kralje

Niti za bane

Ni bojare

 

Za njihova moćna blaga

Za dukate zlate

Za dinare

Za te

Zle

Pare

 

Neka je otvorena za sve ljude

Što mitnice ne minu

Al mitničare

Ne mite

 

Nego ih uvijek jasno i javno

I ruže

I kude

 

Neka su vrata djedovske hiže

Širom otvorena

 

Za one što na mučnom ročištu

Znaju za riječ

Blagu i

Čistu

 

Za riječi koje su jednako dane

Za one daleke i neznane

Kao za one uz skute

Što su nam

Bliže

 

Za one hude što život bez jala žive

A život im se

Povazdan

Ruga

 

Neka je otvorena za neznanog brata

I neznanog

Druga

 

Za one koji u tmici svoje tamnice

U čami svog čamovog tijela

Zbog toga pate

 

Žudeći da slovo ono bude

Za svekolike

Ljude

 

Da se svi oni konačno

Sa tim slovom

Zbrate

 

Neka je djedovska hiža

Širom otvorena

Posvunoć i

Povazdan

 

Za onog što davno je već pošao

I sada po tmuši gazi

Veoma trudan

Iz daleka

 

Al zna da stići će jednom budan

Tamo gdje

Nekto ga

Čeka

 

Neka je zato djedovska hiža

Otvorena

Širom

 

A ako li kto ta vrata kreposti

U sebeljublju svom

Nenadno

Zatvori

 

Neka se hiža djedovska do temelja

Sori i sruši

U mojoj

Duši

 

U obor čađavi neka se obori

Neka se u gar goli

I pepeo crni

Neka se

U veliko ništa

Neka se

Satvori

 

Neka se u njoj

Kao u satanskom logu

Izlegu skorpije i zmije

 

(Oprostite svi vi

koji ste kleti i prokleti

Na ovoj kletvi kletvenika

 

Ali hiža djedovska

Bez milog gosta i dosta

Hiža moja ni hiža tvoja

Nit hiža djedovska više nije)

 

 

Jutro sa Blekijem – Nisan ti mogao doći

 

Ah , to proljeće

Srećo moja

tugo moja

klecaš pomalo

za prošlošću

prelomljenom u zraku nestajanja

 

nemoj

odi ponosno

nisan ti mogao doći

metalni farovi me presjekli

bez poljubca osta

kao neubrana nevjesta

 

ne izgovorih

poslijednje Zbogom

u ranom jutarnjem svjetlu

nestade me

zlo

 

ne tuguj dušo moja

dolazi ah to proljeće

a ja ti sanak snim

srešćemo se ponovo

sa mirisom juga u grudima

**

Izet Kiko Sarajlić – Mala, Velika moja , večeras ćemo za njih voljeti.

 

 

 

Večeras ćemo za njih voljeti.

Bilo ih je 28.

Bilo ih je pet hiljada i 28.

Bilo ih je više nego što je ikad u jednoj pjesmi bilo ljubavi.

Sad bi bili očevi.

Sad ih više nema.

 

Mi, koji smo po peronima jednog vijeka odbolovali samoće svih

svjetskih Robinzona,

mi, koji smo nadživjeli tenkove i nikog nismo ubili

mala velika moja,

večeras ćemo za njih voljeti.

I ne pitaj jesu li se mogli vratiti.

I ne pitaj je li se moglo natrag dok je posljednji put,

crven kao komunizam, goreo horizont njihovih želja.

 

Preko njihovih neljubljenih godina, izbodena i uspravna,

prešla je budućnost ljubavi.

Nije bilo tajni u polegnuloj travi.

Nije bilo tajni u raskopčanoj bluzi.

Nije bilo tajni u klonuloj ruci s ispuštenim ljiljanom.

Bile su noći, bile su žice, bilo je nebo koje se gleda posljednji put,

bili su vozovi koji se vraćaju prazni i pusti, bili su vozovi

i makovi, i s njima, s tužnim makovima jednog vojničkog ljeta,

s divnim smislom podražavanja, takmičila se njihova krv.

 

A na Kalemegdanima i Nevskim Prospektima, na Južnim Bulevarima

i kejovima rastanka, na Cvjetnim Trgovima i

Mostovima Mirabo, divne i kad ne ljube,

Čekale su Ane, Zoje, Žanet.

Čekale su da se vrate vojnici.

Ako se ne vrate, svoja bijela negrljena ramena daće dječacima.

Nisu se vratili.

 

Preko njihovih streljanih očiju prešli su tenkovi.

Preko njihovih streljanih očiju.

Preko njihovih nedopjevanih marseljeza.

Preko njihovih izrešetanih iluzija.

Sad bi bili očevi.

Sad ih više nema.

 

Na zbornom mjestu ljubavi sad čekaju kao grobovi.

Mala velika moja,

večeras ćemo za njih voljeti…

 

Bleki – Čemu plakati ljubavi moja

 

Znam taj dan si plakala
skoro da si umirala
mene su nosilima pronijeli
ništa mi nije bilo
samo me geler stefio
u adamovu jabučicu krhku
zaboravih da dišem u trku

Znam da si hjela još plakati
skoro da si se razboljela
mene su od tebe oteli
ništa se tu nije moglo
samo još borbene pjevati
tiho sasvim tiho mila
da te drugi ne čuju

Znam da ne smiješ plakati
zdravlje je najpreče
to ti zasigurno mogu reći
vidiš mene zdravog zapucaše
sad bez boljke gore idem
tamo ljekara nema
kažu neće ni meni trebati

Obećavaš da nećeš plakati
skoro da si me nasmijala
lako se meni šaliti
svoje sam rane prebolovao
šta ćeš ti sa životom svojim
imaš samo dvadeset pet
prave godina za grlice let

 

Aleksa Šantić – MOJA NOĆI

MOJA NOĆI

 

Moja noći, kada ćeš mi proći?

– Nikad!

Moja zoro, kada ćeš mi doći?

– Nikad!

Moja srećo, kad ćeš mi se javit?

– Nikad!

Moje nebo, kad ćeš mi zaplavit?

– Nikad!

Moja draga, kad će naši svati?

– Nikad!

Moja suzo, kada ćeš mi stati?

– Nikad!