Bosna zemlja Božije milosti – Pred ponoćna Galerija


 

hiljadu-i-jedan-veo  sneno-talasanje

Hiljadu i jedan veo                                                                 Sneno talasanje

 

jesenja-svjetlucanja  radovanje

Jesenje svjetlucanje                                                             Radovanje

 

zimske-carolije-modre-rijeke   dolazi-zima-hladana-i-duga

Zimske čarolije Modre rijeke                                               Dolazi zima hladna i duga

 

blistavi-dan  nevinost-zimskog-jutra

Blistavi dan                                                                                    Nevinost zimskog jutra

 

iskricava-tama  zivot-je-maskenbal

Iskričava tama                                                            Život je msakenbal

 

dardin-ljubavnih-dodira  plavetna-dolina

Đardin ljubavnih dodira                                                        Plavetna dolina

 

blistavi-dan   zaljubljenost

Blistavi dan                                                                        Zaljubljenost

 

snjezne-kupe   jesenji-valovi

Snježne kupe                                                                             Jesenji valovi

 

 

 

 

 

Bleki-Gdje ste mile moje

 Oblaci i plavet

 

Usamljenik Nježno tkanje ljubavi Mjesec je plovio Nježnost i ljubav

 

Srce cvjeta Đardin kome nedostaje ram Dvorište djetinjstva Djetinje srce

 

Afroditin lug Nježni plamen ljubavi Stakleno zdanje Poderano jedro

 

Svaku noć pomišljam gdje su

sve one moje djevojčice mile

sa cvijetom na usnama

mirisom u srcu mene čekaju

ili su sada samo tujinke neke

kad i djevojčice su i starice lijepe

 

neću  sleđeni mozak

da mi truje srce mile moje

hoću da sam usporen vazdušast

dijete što ljepote  vaše sanja

onih samo naših dana

kad nebo je bilo plavo

 

nisu moji  drugari i pratnja

patnja ravnoduštnost i  obamrlost

hoću da duša rovari  snije  piše

prelijepe bajke o  ljepotama o jedine moje

darovanim  ponekad odgurnutim

kad mjesec je lagano plovio

 

hoću bajke da pišem

da ne bude kasno

da one do vašeg rca stignu

usnama svojim da ih ljube ljubavi moje

očima svojim kvase i misle

kad neko je smotao jedra crvena

 

pjesme će im donijeti mirise soli

šaputanje vala i govora ruku

ne bojte se grlice krhke moje

prizivanje ljubavi ne može vas skršiti

jer bili su stađuni lipi i cvitni

kad ljubav sam poklanjao

ostavljao  jedra poderana zdanju staklenom

 

 

Marini Cvjetavjevoj – Susret u đardinu

 

 

Mila,

Marina Cvjetajeva

prelijepa li su ti imena

podjećaju na plavo utočište

naše đardine i miris ljubavi

 

ne znaš da naša si družica bila

noći si provodila u vrtovima naših ljubavi

imala si svoje mjesto

između šadrvana i đula smo postavili mali ležaj

od ljubavi i snova

prekrili  ga modrinom neba

išarali zvjezdicama i obasjali  putanjama maglica

mjesec smo obojili čežnojm

 

sa nama u društvu

ti vječiti tragalac

malo bi predahnula

svoju bol bi  sa nama podjelila

bilo bi ti  lakše mrven

ali i to je nešto zar ne

Cvijete naš

 

čak bi se i nasmijala

onom blesavom Debi kad  bi  rekao

zbog tebe bih salto mortale bembašćanske brane

dva puta smandrljo

treći put ne bih smio

zasigurno bi se na smrt slomio

 

Mojsije bi ti zasvirao Podmoskovske verčeri

mignuo na ljubav svoju

Zlata bi rasplela glas

Frka bi postala labud zaplesala

Lela Jela Jelena bi te pogledom milovala

njoj je Herco herc slomio

 

znamo boljelo te

rodni grad te nije uspio zaštiti

rođene ti ubio

no muzika i družba  je i lijek

 

Dobri bi ti prišao naklonio se i  ruku prižio

ti bi se časak dvoumila

njegove tužne djetinje oči bi te ubijedile

ruka u ruci i  lagani valcer bi počeo.

ali  je nestašno dijete hoće dodir

valcer prelijeva u tango

ti ga gledaš poprijeko

zakrečeš glavu

on te pogledom moli:

-Malena

molim te budi dobra

ovo su mirisi našilh ljetnih

podmoskovski večeri.

 

Ti kao da  bi se nečeg prisjetila

prislonila lice uz njegovo i

pokreti bi postali  ples dvoje zaljubljenih

 

Herco bi nešto šapnuo Mojsiju

ovaj  bi dodao malo bolera.

Ti bi se nasmješila  predala se pokretima

i zagrljajima sjećajući se ljubavi svojih.

 

pogledala bi u oči djeteta što lebdi sa tobom

jer tango bez pogleda i nije tango

vidjela istu bol koju ti nosiš

 

pomislila bi evo još jedno biće što tuđe terete prti.

prvila bi se jače uz njega neka te sjećanja tjerala u očaj

ali čula bi kako ti taj bekrija

sa kojim lagano kliziš šapuće

 

Kao desna i lijeva ruka

Tvoja je duša mojoj duši bliska.

Mi smo sklopljeni, blaženo i nežno,

Kao desno i levo krilo.

 

tu bi on naglo zastao  i prekinuo

Ti bi se nasmješila i šapnula mu

tu znam i nastavila gdje je on stade

 

Al vihor se diže, ponor se otvori

Od desnog do levog krila.

 

on bi se postidio

iako je znao da samo si nestašna

stid djetinji uvijek poljubce mami

Ti mu ga poklanjaš i njega više nije stid i kaže:

 

Ja, ljubljuju Vas Marina Cvjetajeva

prijateljice naših tuga

 

tebi srce malo omekša

još jedan poljubac daješ

ništa ne košta

a i vi ste već par

misliš nisu ova djeca baš bezazlena

kradu te malo po malo

snove neke nove nose

 

on bi vidio  da si se umorila

odveo te do  malog ležaja počinka

sjeo do tvojih nogu obgrlio ih

gledao te ne trepćeći

bojeći se da mu ne pobjegneš

 

tvoje  ruke bi  prinosio usnama

grijeo mekim dašcima

ti bi polako tonula u san

željna odmora

 

Mojsije je u elementu

večeras Veliku Damu Tuge za gošću imaju

Podmoskovskoj večeri i Boleru nikad kraja

sada imaju prizvuk valcera sa Sene

Rjabinjuške i Kaline

Lela Jela Jelena  bi uzela Frku za ruku

povela je do Zlate

sada su one razigrane plavetne Ruskinje

uzbibanih grudi raspojasanih bedara

što grudi mlate um mute

u  haljinama žarkih boja

oplemenjim stotinama ruža

što se iza velova tananih boja kriju i izviru

 

ruže i žene se prelijevaju u tisuće boja

njih tri više nisu ruskinje

one su divlje  tatarke

ljute kozakinje nježne jermenke

 

toliko ljepote  nježnosti i ljubavi

malena naša

ti nisi vidjela nigdje

mi je tebi svu poklanjamo

govorila su ružina tjela

 

Lenji bi samo zavrtio palcem i izustio

Подмосковные вечера , e’ hej  sele moja…

tu bi mu glas zamro

umorio  se

 

Baška Baša bi zagnjurio glavu u jedre

oho ho grudi nove dame

da mu ne vide suze

muško je on

nova se čudi odakle joj tolika sreća

da zaviri u ovaj đardin

u kojem toliko milosti i ljubavi ima

 

no ma koliko se trudio

Mojsije nije mogao izbjeći dva poslijednja stiha

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto si tužna ti?

 

Malena ti bi gorko zaplakala

sjećala se najmilijih

svi bi za tobom plakali.

samo  ne i Dobri

Mali Princ

Ne , oni ne bi.

 

on bi poljupcima skupljao tvoje suze i tugu

u svoju seharu bola ih skalanjao

znala bi da je srcem prihvatio tvoju poruku

 

„ Ako se od sreće ne umire,

onda se u svakom slučaju okameni.“

 

Malena naša

mi smo dodali

ni od tuge se ne umire

neko samo presvisne

a mi se zaledimo kao ti

 

naučila si nas da se sa svojim tugama izborimo

one su kucale na naša vrata

i kod nas je bilo tragike

ne i prevelike gladi

 

učila si nas  da je lična tragedija samo pjena

u okeanima tragizma svijeta

otvorila si nam oči

nismo hudili za svojim životima

koje smo krojili po mjeri nas samih

jer si nam pjevala o ljubavi  i istini

 

čudan je ovaj svijet

ne vide bol djevojčice koja samo može da vrišti i vrišti

ne bi li  njene riječi

negdje u  pustinjama ljudsjkog uma

bar mali eho izazvale

 

ne vide  da je to bol krhke majke srne

koja djecu ljubi i gubi

a pomoći ne može dobiti

ne vide da je to bol svih majki od postanja

koja od nečovječnosti djecu gube

 

ne čuju krik  ljudskosti žene

zaljubljene u život po mjeri neba.

ne shvataju krik djevojčice

majke koja

 

Istinu zna

 

tu negdje bi Mojsije morao završiti svoju simfoniju

grlice bi popadale na rosu đardina

sluteći rekvijum

njemu su se ruke  počele kočiti

on pogledava ka gošći

ona hoće da spije

vidi on vrijeme za rekvijuma nikako nije

za Moriće još manje

jer ovdje ubijena majka hoće da sni

 

 

vidjelo se naša centofilija

Marina Cvjetajeva je   potresena i umorna

 

Dobri  je nježno obgrli

laganu ko san

bi  je podigao je i položio na ležaj  nadanja

njjenih i naših,

 

prekrio je velovima ljubavi

cjelov joj spustio na čelo

tamo gdje se sa bujnom kosom spaja

šapnuo joj

 

Malena naša

 

nećeš se ljutiti ako Ti poneki stih ukrademo

ljudima u Tvoje ime poklonimo

mnogo  je ljubavi i milosti  u njima

potrebni su  ovom svijetu.

 

 

Djevojčice naša,

još čutimo tvoje istinite  riječi  tvoje

ljubav kojoj  si nas naučila

sada se malo odmori i mirno spij

ništa se ne boj.

mi ćemo paziti na tvoje darove

 

Volimo te

 

iste te noći

neko novo dijete hita da pita

 

„- Gde su labudovi? – Oni su odleteli.

 

– A vrane? – Ostale su vrane.

 

– Kuda će labudovi? Kuda i ždrali.

 

– Zašto su otišli? – Da krila olagane.

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

 

 

 

 

 

blistavi-dan  plavetna-dolina

Blistavi dan                                                                                  Plavetna dolina

 

zivot-je-maskenbal  sjene-i-sjenke

Život je maskenbal                                                              Sjene i sjenke

 

zaljubljenost   jesenji-valovi

Zaljubljenost                                                                         Jesenji valovi

 

 

 

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 14 02

 

 

 

 

 

dardin-ljubavnih-dodira   tiho-snijezi

Đardin ljubavnih dodira                                                           Tiho snježi

 

dolazi-zima-hladana-i-duga   nevinost-zimskog-jutra

Dolazi zima hladna i duga                                                    Nevinost zimskog jutra

 

razigrana-carolija   iskricava-tama

Razigrana čarolija                                                            Iskričava tama

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 13 01


 

hiljadu-i-jedan-veo   sneno-talasanje

Hiljadu i jedan veo                                                                          Sneno talasanje

 

jesenja-svjetlucanja   zimske-carolije-modre-rijeke

Jesenja svjetlucanja                                                    Zimske čarolije Modre rijeke

 

radovanje   snjezne-kupe

Radovanje                                                                                  Snježne kupe

Dnevni igrokazi 15.Novembar / Studeni 2017

 

 

Četvrtak je. Nemojte nas pitat o'klen znamo.Pročitali na kalendaru ili se kaže vaktiji.

Vako su vam se podjelili dani : 319. odletjelo do iduće godine, 46 se sprema  jedan za drugim , laganice napraviti kraj ovog ljeta.

Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ko ludi. A čovjek se ne mere uhavizat, a godina proleti,Namah ,ko i život.

Ne dižu ljudi glavu i ne beru brigu za onom izrekom:

Historia est magitra vitae

Nećemo raći svakodnevno, ali vrlo često im soli pamet ili ih progoni ova izreka.

Insan ko hajvan, da proste hajvani,ne obraća pažnju na stare Rimljane.  A mi se pitamo se da li je dobro skrojena?

I uvjek spoznamo da je izreka  sasvimu redu, ali neki ljudi nisu. Većina njih, posebice muškarci.

Neko će reći donosimo zaključke, na prečac  ili kad smo već krenuli latinštinom ; a priori.

Ali nije to  baš jednostavno, jer  niotkud  postane tako.

Ljudi se vole družiti i udruživati. Ono ko radi plemenitih ciljeva. Puna im usta demokratije. Požele mijenjati crni svijet u kome žive, jer nije po njihovoj mjeri. Udružuju se i udružuju. Ponekad dospiju na vlast. Prigrabe je milom ili silom. Nikad demokratski, jer na taj način nemaju šansi.

 

Sada oni postaju vlast zbog kojih se drugi udružuju i udružuju. Radi plemenitih ciljeva. Demokratije.I ovi prograbe vlast. Ni oni to ne čine demokratski, jer ono prethodni „demokrati“ , koji su postali autokrati ne daju vlast vez krvi.

Ništa ih ne dotiče učiteljica života. Oni su silniji, učitelji zla.

O imamo mi  i  zamjerki učiteljici. Neke su velike.

Kad već toliko dugo persistira, što nije iskoristila vrijeme i ojačala, da može po glavi mlatnuti svakoga kome su usta puna demokratije. Da može svakom silniku začepiti usta i svezati ruke dok ne shvate bit učiteljice života.

I zato manite nam demokratije.

Šro bi poete rekli:

Kakva demokratija plačkaška bagro.

U prevodu :

Mi  biramo slobodu , lopovska  bagra pržun. Svakom po svom izboru. Pravi  pravcati komunizam.

Dogodilo se na današnji dan, 15. Novembar / Studeni

 

 

 

Danas je četvrtak, 15. Novembar / Studeni 2018. godine .

Vako su vam se podjelili dani : 319. odletjelo do iduće godine, 46 se sprema  jedan za drugim , laganice napraviti kraj ovog ljeta.   .

Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ko ludi. A čovjek se ne mere uhavizat o godina proleti.

Ne dižu ljudi glavu i ne beru brigu za onom izrekom:

Historia est magitra vitae

Nećemo raći svakodnevno, ali vrlo često im soli pamet ili ih progoni ova izreka.

Insan ko insan , ne obraća pažnju na stare Rimljane.  A mi se itamo se da li je dobro skrojena.

I uvjek skontamo da je izreka  sasvimu redi, ali neki ljudi nisu. Većina njih, posebice muškarci.

Neko će reći donosimo zaključke, na prečac  ili kad smo već krenuli latinštinom ; a priori.

Ali nije to  baš jednostavno, jer  niotkud  postane tako.

Ljudi se vole družiti i udtuživati. Ono ko radi plemenitih ciljeva. Puna im usta demokratije. Požele mijenjati crni svijet u kome žive, jer nije po njihovoj mjeri. Udružuju se i udružuju. Ponekad dospiju na vlast. Prigrabe je milom ili silom. Nikad demokratski, jer na taj način nemaju šansi.

 

Sada oni postaju vlast zbog kojih se drugi udružuju i udružuju. Radi plemenitih ciljeva. Demokratije.I ovi prograbe vlast. Ni oni to ne čine demokratski, jer ono prethodni „demokrati“ , koji su postali autokrati ne daju vlast vez krvi.

Ništa ih ne dotiče učiteljica života. Oni su silniji, učitelji zla.

O imamo mi  i  zamjerki učiteljici. Neke su velike.

Kad već toliko dugo persistira, što nije iskoristila vrijeme i ojačala, da može po glavi mlatnuti svakoga kome su usta puna demokratije. Da može svakom silniku začepiti usta i svezati ruke dok ne shvate bit učiteljice života.

I zato manite nam demokratije.

Šro bi poete rekli:

Kakva demokratija plačkaška bagro.

U prevodu :

Mi  biramo slobodu , lopovska  bagra pržun. Svakom po svom izboru. Pravi  pravcati komunizam.

Ali historija se  dešavala  bez obzira da li   bilo koga nešto naučila.

1492.- Španski moreplovac Kristofer Kolumbo napravio je bilješku o upotrebi duvana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je kasnije osvojila svijet.

-Svake godina na ovaj dan Kristifor pravi zabilješku o duvanu. Baš je dosadan. Što ne pravi zabilješke o genocidu nad domorocima.

1533.-Španski osvajač, konkvistador, Francisko Pizaro (Francisco Pizarro) stigao je u svom trećem pohodu do prijestonice kraljevstva Inka indijanaca u Kusku (Cuzco), u današnjem Peruu.

-Ni Pizaro nije pravio nikakve zabilješke. On je imao nalog likvidirati domoroce , bez obzira na stas , rodnost ili boju zuba.

1577.-Engleski gusar i admiral Frensis Drejk krenuo je na put oko svijeta i, nakon trogodišnjeg uspješnog putovanja postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Tokom putovanja obišao je obale Afrike i Amerike, napadajući i pljačkajući španske brodove.

-Takvi su vam truhli Englezi. Ubice i pljačklaše postavljali za admirale.

1630.- Umro je njemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler, koji je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.

1738.-Rođen engleski astronom njemačkog porijekla Frederik Vilijam Heršel, koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Najprije je bio muzičar, ali ga je astronomija toliko fascinirala da je sam brusio ogledala i konstruisao teleskope.   Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvijezda, Mliječnog puta i Sunčevog sistema donijelo mu je naziv tvorca zvjezdane (stelarne) astronomije.

1787.-Umro je njemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk. Autor oko 100 opera od kojih je sačuvano 40, među kojima su najpoznatije “Orfej i Euridika” i “Alčesta”, zaslužan je za reformu opere. Gluk je u svojim djelima muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji.

1889.- Pobornici republike kojima su se, nakon ukidanja ropstva pridružili veleposjednici, svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II i proglasili Brazil republikom s predsjednikom Manuelom Deodorom.

1907.- Rođen je Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera.

-Dakle potrebno je planirati neki atentat i namah uđeh u historijske đbenike za sva vremena. Vrlo interesantno i  veoma glupo.

1899.-Tokom burskog rata, na području Johanesburga burski vojnik Piter Bota zarobio je ratnog dopisnika londonskog “Morning posta” Vinstona Čerčila, kasnije čuvenog britanskog premijera. Bota je potom postao vrhovni komandant burskih snaga i premijer, nakon rata osnovane Južnoafričke unije.

1914.-Rođen je jugoslovenski general Petar Drapšin, učesnik španskog građanskog rata, jedan od organizatora ustanka u drugom svjetskom ratu u Hercegovini protiv njemačkih okupatora, narodni heroj. Bio je komandant 12. divizije, Šestog udarnog korpusa, te Četvrte armije i Prve tenkovske armije. Vojničke sposobnosti ispoljio je naročito u oslobađanju Istre i Trsta.

1916.- Umro je poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svjetsku slavu stekao istorijskim romanima (“Quo vadis”, “Ognjem i mačem”, “Kroz pustinju i prašumu”).

1919.-Umro je Alfred Werner, švicarski/njemački kemičar, Nobelovac.

1920.-Održana je prva skupština Lige naroda u Ženevi u Švajcarskoj.

-Truhla organizacija preteča još truhlije UN.

1923.- Galopirajuća inflacija u Njemačkoj je dostigla vrhunac – osam milijardi maraka za jedan američki dolar.

-Trideset milijardi za jednu kutiju šibica.

1928.-Prostitutke postale multimilijarderke.

1928.-Veliki fašistički savjet u Italiji postao vrhovno tijelo u zemlji i preuzeo je svu vlast.

1941.-SS-ovac Heinrich Himmler naređuje hapšenje svih homoseksualaca u Njemačkoj i njihovu deportaciju u koncentracijske logore (izuzeti su visoki nacistički dužnosnici).

-Ta selektivnost im se obila o glavu. Pogančere treba sve odreda zatvoriti na pusto ostrvo na Arktiku, bez ogreva. Pogodite zašto? Da se raslade pred pržun.

1942.- U ilegalnoj štampi u Novom Sadu, za vrijeme drugog svjetskog rata, štampan je prvi broj “Slobodne Vojvodine”. List je kasnije štampan povremeno u Surduku, a poslije sloma okupatora počeo je da izlazi kao dnevni list u Novom Sadu. Od 1. januara 1952. naziv mu je promijenjen u “Dnevnik”.

1942.-U Drugom svjetskom ratu, okončana je pomorska bitka kod Gvadalkanala, u Pacifiku na Solomonskim ostrvima, ubjedljivom savezničkom pobjedom nad japanskim mornaričkim snagama. Bitka je trajala četiri dana na moru i u vazduhu.

1943.- Na današnji je dan nacistički šef SS-a Heinrich Himmler naredio da se s Romima postupa isto kao sa Židovima, tj. da ih se zatvori u koncentracijske logore. To je bilo u skladu s nacističkom politikom po kojoj je trebalo odstraniti pripadnike svih rasa koje su bile “inferiorne”. Isto tako, trebalo je odstraniti “asocijalne” pojedince, poput teških kriminalaca. Po nacistima, Romi su spadali u obje navedene skupine. Premda su neka tadašnja znanstvena istraživanja pokazala da su Romi porijeklom čisti Arijevci, ipak su ih nacisti smatrali “inferiornima” zbog navodnog miješanja s drugim rasama. Smatra se da je za vrijeme Drugog svjetskog rata stradalo između 220,000 i 1,500,000 Roma (procjene nisu precizne kao kod Židova, zbog manje organiziranosti romskih skupina).

-I nezainteresovanosti svjetske javnosti i demokratije za romski holokaust i tragediju.

1959.- Umro je Charles Thomson Rees Wilson, škotski fizičar, Nobelovac.

1969.- Tokom Hladnog rata, sovjetska podmornica K-19 se sudarila u Barencovom moru sa američkom podmornicom USS Gato.

1969.- U Washingtonu se okupilo između 250 i 500 tisuća demonstranata u mirnom prosvjedu protiv rata u Vijetnamu. Vijetnamski rat je s preko milijun poginulih jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti i zapravo je riječ o dva rata: prvom, koji je Viet min vodio protiv francuskih kolonijalnih vlasti, i drugom za ujedinjenje sjevernog i južnog Vijetnama u kojem su glavnog neprijatelja predstavljale SAD. Usprkos “pobjedama u stotinama bitaka”, Amerikanci su izgubili rat. Od samih početaka je njihova uloga u ratu kontroverzna, a ni sama američka politika nikada nije imala jasno definiran cilj zašto je SAD zapravo u Vijetnamu. Prosječni američki vojnik u Vijetnamu imao je 19 godina, a u sukobima je poginulo više od 600.000 Vijetnamaca i 52.000 američkih vojnika. Rat je pokrenuo čitav niz reformi ljudskih i građanskih prava te izazvao građanske nemire u SAD.

1971.-Tvrtka Intel je predstavila Intel 4004, prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Dizajn cijelog projekta je započeo u travnju 1970. godine kada je Federico Faggin, talijanski fizičar zaposlen u Intelu kao šef projekta. Faggin je bio prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu.

1971.- Delegacija Narodne Republike Kine učestvovala je prvi put na zasjedanju Generalne skupštine UN.

1976.- Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žan Gaben, jedna od najsugestivnijih ličnosti svjetske kinematografije, za čije su ime vezani praktično svi uspjesi francuskog filma prije Drugog svjetskog rata. Igrao je u 90-ak filmova, tumačeći mahom karakterne uloge, s neponovljivim šarmom i uvjerljivošću, protkanim karakterističnim nenametljivim humorom. Filmovi: “Zastava”, “Pepe le Moko”, “Velika iluzija”, “Obala u magli”, “Zvijer-čovjek”, “Zora sviće”, “Iza rešetaka”, “Noć je moje carstvo”, “Ne diraj u lovu”, “U slučaju nesreće”, “Klošar Arhimed”.

1976.– Sirijska armija je preuzela punu kontrolu nad Bejrutom, u pokušaju da okonča 18-mjesečni građanski rat u Libanu.

-Ipak stvar su iskomplicirali do krajnosti.Liban se pretvorio u stalno  gorući TNT vatromet.

1983.- Poslije invazije Turske na grčko ostrvo Kipar, lider kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio je Republiku Sjeverni Kipar.

1988.- Na skupu u Alžiru, Nacionalno vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije, proglašava neovisnost Palestine na Zapadnoj obali i u Gazi, a za glavni grad proglašen je Jeruslem.

-Jes kada se ne bi pitao cionistički genocidni Izrael.

1988.-Na današnji dan lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran. Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada. Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu. Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade. Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo ikada. U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje. Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38,000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen. Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj. To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu. Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.

1990.- Postignut načelni dogovor NATO-a i Varšavskog pakta o bitnom smanjenju konvencionalnog naoružanja, prvi te vrste nakon Drugog svjetskog rata.

2000.- Evropski parlament usvojio rezoluciju, kojom od Turske traži da javno prizna da je prije 85 godina počinila genocid nad Jermenima i povuče svoje trupe sa sjevernog Kipra. Turska odbacila rezoluciju.

2001.-Savjet ministara BiH prihvatio prijedlog Vlade SRJ o ukidanju viza između BiH i SRJ.

2004.- Pred Tribunalom u Hagu počelo je prvo suđenje kosovskim Albancima za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuženi su za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. godine.

2004.-Pripadnici specijalne policije Republike Srpske na području Lukavice, Pala i Foče uhapsili osam lica, osumnjičenih za ratne zločine. Uhapšeni Goran Vasić, Veselin Čančar, Momir Glišić, Svetko Novaković, Jovan Škobo, Željko Mitrović, Dragoje Radanović i Momir Skakavac.

2004.- Savjet EU na listu haških optuženika, kojima se zamrzava sva finansijska imovina, stavio još 18 osoba. Na listi su Ljubomir Borovčanin, Goran Borovnica, Miroslav Bralo, Vlastimir Đorđević, Goran Hadžić, Gojko Janković, Vladimir Lazarević, Milan Lukić, Sredoje Lukić, Sreten Lukić, Dragomir Milošević, Drago Nikolić, Vinko Pandurević, Nebojša Pavković, Vujadin Popović, Savo Todović, Dragan Zelenović i Stojan Župljanin.

2004.- Generalni sekretar UN Kofi Anan pozdravio zaključke vlasti Republike Srpske u vezi sa završnim izvještajem Komisije za Srebrenicu i izrazio očekivanje da će oni dovesti do konkretnih akcija.

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29

 

 

 

zelena-raskos   pitoma-njeznost

Zelena raskoš                                                                                   Pitoma nježnost

 

kovitlac-slapova-i-brzaca  pahuljasto-ljeto

Kovitlac slapova i brzaca                                                      Pahuljasto ljeto

 

kristalna-kupola  cvijetni-vodopad

Kristalna kupola                                                          Cvijetni vodopad

 

zelena-refleksija  jesenje-stablo

Zelena refleksija                                                                                Jesenje stablo

 

izletnicki-dekor   jedno-drvo-mnogo-staza

Izletnički dekor                                                                         Jedno drvo mnogo staza

 

 

Bleki – Nježna noć

 

 

Nježna noć
srebreni Mjesec bludi
kristalni prah lije
kiša neznano otkud
sipi
tiha muzika
nevjesta
kao kap rose
i ja Konj
i ja Čojk
prostranstvo
bijeg
zvuke tanga nosimo
u tijelu damari
plešu
ona jeca
on je  put pahulje snubi
ona ga otima od zore
međ skute stišće
on je bere kao trešnju
sočnu i blještavu
ustalasalu kao krv
što u njima vri
a bome potrajaće
kaže ocean strasti
možda nema  dvoljno muzike
zvjezdice nebeske sestrice
ne gasite sjaj
nek maglice sviraju
pogled ne sakrivaju
u noći kad vječno sve je