Pred ponoćna Galerija Bosna zemlja Božije milosti

 

 

Proljeće u maju     Igra

Proljeće u maju                                                                 Igra

 

 

Tufnice                                                                      Svilena bjelina

 

Pogledi    pas

Pogledi                                                                              Pas

 

 

Sedefasti smiraj dana                                  Zimske čarolije Modre rijeke

 

Proljetni snovi    Žuta ruža

Proljetni snovi                                                                    Žuti cvijet

 

 

Jesenji kovitlac                                                            Kolaž

 

Nedirnuta priroda   Slapovi

Nedirnuta priroda                                                              Slapovi

 

Trava i cvijeće     Visovi

Trava i cvijeće                                                                    Visovi

 

 

Venerin brijeg, capin i meze

Zove neki dan Deba. Nešto mu se ona sofra iz đardina ili derdana prisnila. Ne zna ti više one stranske riječi naukovati, zna samo da je bašča sa ljuljaškom neka , kad je on od Mojsija milju nekom nabrajalicom zaradio. E taki mu akšamluci fale.

Taze meze sa sofre, brizle zabiberene i bjeli bubrezi umočeni ,najviše. Ostalo se može nadomjestiti. Namah ga opauči žena.

Ona njegova ni sjedalicom da mrdne , kaže došo vakat kad i ona mora počet vezova se igrati. On se ko merhum obradovao. Pošo se on skidat, a ona njemu šta to radiš bleso jedna, vidiš da je zima, prehladićeš ga. Ja i onako samo na igle i svilene konce mislim, taj tvoj sitni vez, singer šteo mašine, mi naum ne pada.

Ti što si po meni vezo, vezo si. Jas da si dvije tri recke u minusu, kad mi prigusti nadoknadit ćeš, iako si sa roštiljem plaho ograisao, hoćeš se ti fićfirića igrati.

Daj , napišite barem nešto o jednoj jedinoj sofri, mezetu i akšamluku da me želja mine. Natandarite riječi iz onog našeg pojmovnika da ljudi znaju šta je šta.

Za tri minuta eto i Herco :

– Srce mi puca, samo što me ne hekne, daj jednu želju pred ahiret, ono o akšamlucima ispričaj.

Javi se Branka Vojvodić , kaže Oma ne vidi nazvati, i ne samo to, ništa ne vidi, ne mre ništa opaučit bez njene pomoćiali upravo valja niz probavni i u probavni drugu tepsiju furdenjače. Pliva u loju. Sve pita pominje li se to neka sofra.

Lenji samo jecaj kroz slušalicu :

– Brizle.

Jedino se Mojsije ne javlja se, sigurno se stidi i glavom u doksat heknjiva.

Osjećam da se su đardini i đul bašte malo usne otvorili i da se razneženo smješe; bijahu to vremena.

Pristavimo onu našu veseliju; nećemo vam reći koju. Pogađajte, o medenim nekim je riječ. A za kraj jednu dvije tužnije, meraklijske.

Najljubaznije molimo papake, krakane i šupke da se isključe iz ove načrtanije. Imaju svoju , nek u nju blenu. Spala knjiga na pašaluk. Sve nihovo je sušta suprotnost našemu, odnosno ovoj ljubavi i ljepoti.

. Mi ćemo kratko i po običaju okolo kere na mala vrata.

Kad Deba progovori onad znaš da je najmasnije i najdeblje progovorio. Zbog toga ćemo jedan njegov čuveni doktorat djelomično citirati:

Riječ capin nisu ljudi izmislili, nebo ga je poslalo. Capin je višeslojna i višeznačna riječ. Koliko je u toj riječi metafore, ironije i stilskih figura, koliko sadržine to se ne može objasniti tek tako. O tome ću barem još jednu disertaciju napisati.

Capin može ko metal tvrd biti; kad je od metala; a da je od metala jest, ponekad. Taj je geolozima dobar, a oni se samo kamenjem bave. Nije im ovdje mjesto uako vas život nešto biše, to što rde rade daleko od ženskog insana.

Nekad je tupa strana obložena glatkom gumom i čini se tako mehka gumenasta , a nije, više je po svojstu nekom grbu nalik. Taj je capin malo metalan, malo gumenast, može mnogo čemu podlužiti.

Nekad je tupasti dio capina obložen drvetom i poludrvenast, polu metalan je. Taj capin odmah baci, spoj metala i drveta začas se polomi. Metal i drvo loša kombinacija. Previše kruto, bolno i lomljivo.

Mnogi planinari svje capine od drveta prave. Zato drveni capin može ko drvo tvrd biti jer je od drveta. Nisu svi planinari vješte drvodelje. Tada capini liče na topuzine ili tojage.

A metalni ne valja i treba ga baciti; ako zapadne kiša može insanuna munja ili grom strefiti. Dakle ako si planinar ti onaj gumeni ili tojagu prihvati i ka planinama i planinarkama hodi. I nema belaja. Samo frka,cika i vriska.

Najbolji je onaj capin što ima osobine i drveta i ebonita ili tvrde gume. Čvrst ko drvo , baršunast i sjajan ko obenot, bogdicu savitlji, haman ko tvrda guma. To se traži joj , mamo mamice.

Jel capin planinski čekić, jeste. I sam,ga Mojsije malo prije reče vazda na planinu nosi. Jel hoda po planinama? Ide i uzduž i poprijeko, i ubrdo i nizbrdo, i u ravan i u sridu, a moš’ ga zadjenut i zabost i za uho, za pojas, ispod pojasa, na haljinu, ispod haljine, čak i na leđa, ako ne paziš i nečija usta o njeg’ zakači il’ ubacit.

Kad stigneš na kotu, ako se prije toga nisi ulogiro, možeš sasvim slobodno njime kotirati ili logirat. Pa kad se kući vraćaš, opet isto. Minimum dvadeset čertri puta po danu vikenda. Ako je ženska prije puritanka bila, eto ti belaja koji nije belaj, mora se i više.

Deba mili! – zove Frka tiho, ne znamo odakle. Načula ona o čemu se priča,konta Deba.

Šta je,šta se dereš ? – dere se Deba, hem ga u disertaciji prekida, hem mu autoritet ruši

. -Može li Lenji zabiberiti,

-Može, kakvo je to pitanje ,pusti me , jašta će nego zabiberiti, bona,idi pospremite to.

Misli Deba na na mezu i oblizuje se, a i kako do jedne riječi nije došo, ništa skonto nije. I bolje da nije i nikad skontat neće.

-Jesi siguran sto posto za toj besjedu o capinu.

-Dvjesto postim ja i dvaput ako treba.

-Zatim; jel’ capin čekić, jeste. Ima li dva kraja, ima. Jedan oštri i jedan tupi. Jel’ tupan tupom stranom ekser zakucava, jest, zakucava. Kolko će bolan u životu zakucavati to niko živi izbrojiti ne može. U Bosni se to sigurno ne može.

Jel’ oštrom stranom čeprkaš i odvaljuješ, jes čeprkaš i odvaljuješ. A koliko ćeš za života odvaljivati ako si pametan ti mi reci.

Neki će drugi neće ćeprekat il nemaju capina, ili ko crvić ili im gusle i prange strah utjerale sa se ne smije živi čuti, ni pogled ispraviti. Žao mi je ljudi, što smo ih na početku priče izbrisali. Ne može se priča tako lalo njima oteti. Oni profulili bosanski grb pri rođenju.

Neće im otac katil ove lijepe mile Bosne. Majke ne smiju pisnut; samo uzdišu joj mamo mamice. Čujem počele im i seje isto pjevušiti. I eto ti njih čitav život ko puhovi i dole i u glavi.

Jel capin veći od bosanskog grba, skoro da jest. Nije da nije bitno, bolan našta je nešto nalik. Nije važno ni šta je pisac htio rjeti. Bitno šta šta on podrazumjevaje kakav je njemu ćeif i nevolja i šta, gdje i kako se na šta on ukazuje i prislanja, istura i prsi.

Vi se k'o pametni pravite, riječima baratate, pa slušajte i rješite i ovu enigmu:

Capin pet slova ima. Dva plus dva parna i jedno neparno. Ono neparno izbaci, ova dva para šatro složi i šta ti ostane?

Ostane ti bolan ona hevina: haremski cvijet, ako ćemo pravo i lotos haremski, đula đulbašte, bagrem razigrani, jorgovan mirisni, boliglava vatrena, kadifica svilenkasta, ljubićica blažena, karanfil rumeni.

Ostade ti bolan cvijetni đardin prekrasni sneni. I kako taj đardin ne sanjati i u snove i na javi dozivati i dosanjati.

Ostade ti jaro onaj sedefasti brežuljćić, lugasti bregić, vlažna dolinica, jogunasta dulbašta, izvor sevdaha, nježna balada, ples bolero, muzika harmonike; svaka čast Mojsije lave; opjevana i raspjevana, rodnica i nevoljnica, stidnica i opajdara, skrušenica i vragolanka, ali uvijek jedna jedina, neponovljiva,uvijek anamo ona ljubav naša.

Može ona nekad biti i kaharli i tuknuta, može i jad, čemer i bol nostiti, može se svakako ona zvati, al bez nje ti života ne m're biti. Ni u pravo ni u krivo ni u sridu. Kako bi bolan bez nje žena jecala i majku dozivala:

joj mamo,mamice,

a njen bleso cvilio i brundao uh,uh i uh.

Joj, samo kad pomislim na nju ja poludim, hoće mozak da mi pukne, duša da uzleti. Od silnog bola i želje neka milina, punoća me obuzme i hoću da se raspuknem i raznesem u toj milini. Vas butum da se urušim u toj ljubavnici slatkoj milosnoj.

Slušaj ovo i dobro pazi ove riječi o ukusima nje blažene:

Slatka krofnica (dofati se Deba klope nije bilo druge), drhtava ko đigerica, sočni bubrežič, nalik na rumeno srce iz srca, k'o pihtijasto pače, meka ko pohovan mozak, reš brizle (moro Deba malo zamezetiti, ogladnio), ko zvrk bureka, ko sogan dolma, japrak, sarma ili fil paprika, neki pikanto papričice umak, ko baklavica, ružica, mljac kadaif sa grožđicama i sjeckanim orasima, tufahija (Debinim mozgom bajramska i akšamlijska sofra se kotrlja) , krem pita i šampita. Uh ako brojim dalje pregladniću i neću od Mojsija lovu skrajnut. A sevap bi bilo čifu po džepu klepit, to ga najviše boli. Kad sve razdvojiš i nešto u drobove, nešto na grudi našto u skute složiš i posložiš; ostane bi bolan sevdah duše, srce treperavo, mozak raspomamljeni, bubreg razigrani, brizle uzdrhtale, jetra krvava, bijeli bubrezi hrskavi…

(Nabraja i ponavlja ponešto Deba ne možeš ga zaustaviti, pjesnik u njemu proradio ali i debelo ogladnio, očito je; valjda crijeva bubnjaju…)

-Stani bilmezu opogani ljepotu i ogadi nam mezu.

Konzilij se ko fol ljuti,svi zacrvenili ko alava turšija pred zrenje i poglede sakrivaju. Nakvasali ko grb pred đardinsko vrhnovanje i sve im draga i bliska ta licenciae poetika , smisao i suština njihovog života.

Okolo njih grlice lepršaju, miris žutih dunja se širi , na ramena im slijeću i miluju i spiju i snivaju.

Grlica jedna što tren prije je na trn srce svoje nabola da bi pjesmu dragom poslala, poslijednjim treptajima lagano i bolno pjesmu klizi:

– Mito bekrijo ili Jutros mi je ruža procvjetam.

Može bilo koja  uspomena iz srcu .

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 15 03


Granica    Krajolik strasti

Granica                                                                                 Krajolik strasti

 

Nedirnuto cvijće     Uzburkana nevinost

Nedirnuto cvijeće                                                                     Uzburkana nevinost

 

Molitva   Ples zaljubljenih duša

Molitva                                                                                      Ples zaljubljenih duša

 

 

Galerija Bosna Zemlja Božije milosti u 14 02

 

Sunce more miluje    Potok

Sunce more miluje                                                                   Potok

 

Snovi naši miruju    Đardin tuguje

Snovi naši miruju                                                                        Đardin tuguje

 

Bjelina je nad ružam     Jedna ljubav imire

Bjelina je nad ružama                                                      Jedna ljubav umire

 

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 13 01

Mali Princ

 

More želja  Dom ljubavi

More želja                                                                                Dom ljubavi

 

Duša moga sina  Snovi moga sina

Duša moga sina                                                            Snovi moga sina

 

Njegov život  Maštarije

Njegov život                                                                                 Maštarije

 

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 13 01

 


Tišina i sni

Kapljica odi tragovima kiše

Prekrasan dan  Savršena ljubav

Prekrasan dan                                                                                      Savršena ljubav

 

Obećanja od srca   Bol i tuga

Obećanja od srca                                                      Bol i tuga

Kiša i suze     Kraj svijeta

Kiša i suze                                                                                   Kraj svijeta

 

 

Slavljenička Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 12 00


Jedini Stvoritelj  stvara i daruje .

Prvo je stvorio boje .

Boje su prelijepe , one su život i ljubav.

Univerzum sjaji odom bojama.

I obdario ih mirisom Žena.

Njene zlaćane boje sa utkanim osmijehom sunca dok lutala je baštama višnji

i samo bacila pogled na susjedni đardin jedne  trešnje.

 

 

Djetinja strast                                                            Led se topi

 

 

Jesen , to je žena                                                           Zvijezda

 

 

Velovi sa mirisom žene                                            Dan svjetlosti

 

 

Iskrice u sunčanom danu                                               Čari djetinjstva

 

 

Putevi i stranputice                                                         Velovi i vrtlozi strasti

 


Ruža i vali                                                                        Čarolija

 

 

Radost i ples                                                                    Sunčevo milovanje

 

 

Razigranost                                                                        Osunčani ružičnjak

 

 

Veloviti dan                                                                       Cvijeće na žutoj livadi

 

 

U srcu nježnost                                                                           Jesenji nestašluci

 

 

Ruža i snovi                                                            Ruka ljubavi

 

 

Buran život                                                                    Moja  Tišina i sni

 

 

 

 

Dogodilo se na današnji dan 28. Aprila / Travnja

*

Pjesma dana

*
Danas je Subota 28.  April 2018. godine.

Ovako su se dani  postavili:

117  lagano položenu tamo gdje pripadaju,   a  248  dana  ovog stađuna se nećkaju. Dane ne traba požurivati. Oni to ne vole. Mnogi su  se na smrt prevarili svojim srkletom.

Što bi poete  rekli: Takar, vako ili ‘nako , nam ne gine.

U prevodu:

Ljudi optimisti, misle njih će sudba poštediti. Jes, kako ne.

Na današnji dan se igramo hronologije sa tankosava taslačenja:

1758.- Rođen je američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825, koji je 1823. proklamovao “Monroovu doktrinu”, sa geslom “Amerika Amerikancima”. Ona je bila izraz težnji sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom američkog kontinenta i potisne evropske sile, posebno namjeru Svete alijanse da nasilno uguši pobune kolonija u Srednjoj i Južnoj Americi protiv Španije i Portugalije.

Zašto hroničari uvijek zaboravljaju da se sve Zapadne doktrine smišljaju za dobrobit arijevaca i kjukluksklanovaca.

1789.- Fletcher Christian pokrenuo je vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posade, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen, kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.

Ovako to izgleda kao simpatična avantura. Međutim kruna paunda , pervrzije i klanja je vrlo krvoločna i osjetoljubiva.

1853.- Umro je njemački književnik Ludwig Tieck.

1874.- Rođen je austrijski prozaist, publicist i dramaturg Karl Kraus.

1878.- Rođen je američki filmski i pozorišni glumac  Lajonel Barimor, poznat kao Lionel Barrymore, koji se kao dijete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sjedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: “Grand hotel”, “Ostrvo Largo”, “Dama s kamelijama”, “Raspučin i carica”, TV serija “Dr Kilder”.

1918.- Umro je Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. Kao maloljetnik osuđen je na 20 godina teške tamnice. Obolio je od tuberkuloze i umro u tamnici u gradu Terezin u Češkoj, šest mjeseci prije sloma Austro-Ugarske.

1919.- Na Versajskoj mirovnoj konferenciji 32 države, uključujući Kraljevinu SHS, prihvatile su pakt o osnivanju Društva naroda.

1920.- Nakon završetka Ruskog građanskog rata proglašena je SSR Azerbejdžan.

1937.- Rođen je irački političar i bivši predsjednik Iraka Sadam Husein.

1937.- Rođen je američki filmski glumac i redatelj Jack Nicholson.

Dopunićemo  redovne hronologe jal’ Abraša ne KUD.  jal’ 92, ja'l Metro mahalu , od njih redovno čapamo . Nismo ludi izmišljati historiju ili toplu vodu.

Iscrpniji hroničari kjažu:

John Joseph Nicholson (New Jersey, 22. travnja 1937.), poznatiji kao Jack Nicholson, američki filmski glumac, redatelj, scenarist i producent.

Nicholson je 12 puta bio nominiran za Oscara i osvojio triput (dva puta za najboljeg glumca i jednom za sporednog). Izjednačen je s Walterom Brennanom po broju glumačkih pobjeda kod glumaca (tri), te je ukupno drugi iza Katharine Hepburn (četiri). On je i jedan od dva glumca koji je bio nominiran za Oscara (za glavnu ili sporednu ulogu) u svakom desetljeću od šezdesetih; drugi je Michael Caine.

Osvojio je sedam Zlatnih globusa te 2001. primio Počasnu nagradu Kennedy centra. 1994. je postao najmlađi glumac kojem je Američki filmski institut dodijelio nagradu za životno djelo. Najpoznatiji je po ulogama u filmovima Kineska četvrt, Let iznad kukavičjeg gnijezda, Isijavanje Stanleyja Kubricka, Bolje ne može, Batman Tima Burtona i Pokojni Martina Scorsesea.

Nama šmeka njegova uloga u urnebesnoj tragikomediji apsurda Let iznad kukavičjeg gnijezda.

1939.- Njemački nacistički diktator Adolf Hitler je, pripremajući se za rat, odbacio njemačko-poljski pakt o nenapadanju, sklopljen u januaru 1934, i njemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

Bio je to silnik tipa: niko kao on. A Eva ga zvala moj mili Jao Pao. Kako se ne razumijemo u kineski, zvali Vuka posredstvom Tarabića. On nam javio : bilje da ne znate to se dešava svim umobolnicima koji svoje dragane zovu bebicama. Valjda zato što one nose cvijet u kosi , a kod njih se visibaba nikad ne uspravlja.

1945.- Fašističkog diktatora Italije Benita Musolinija su, zajedno s ljubavnicom, dan pošto su ih zarobili, ubili su italijanski partizani u mjestu Donga na obali jezera Komo.

Pa zatim barbarski obješen za noge , zajedno sa poslijednjom ljubavnicom Klarom Petacci.

Tako to „heroji rade“. Šta su čekali, haman , dvadeset pet ani.

1948.- Rođen je Terry Pratchett, engleski pisac naučne fantastike.

1952.- Japan je poslije poraza u Drugom svjetskom ratu vratio suverenitet i nezavisnost stupanjem na snagu mirovnog ugovora, potpisanog u San Francisku 1951.

1969.- Charles de Gaulle (1890.- 1970.), francuski general i državnik, podnosi ostavku na mjestu predsjednika države, zbog  neuspjelog referenduma o davanju većih ovlasti regionalnim vijećima.

Kukavica koja je rukovodila pokretom otpora pritiv njemačke nemani iz udobne fotelje u Londonu.Zatim je kukavica pobjegla u London u strahu pred buntom djece cvijeća- Poslije je na prevaru , naredio svoj državnoj sili: policija, vojska , sve siguritee, pride rezervni kadar da potamane djecu čije je jedino bilo bilo : Make love, no war.

1974.- Rođena je španska glumica Penelope Cruz.

1981.-Rođen sarajevski  karikaturista , strip crtač, strip art  umjetnik , slikar i komparativac književnosti Vedad Šabanadžović.

1992.- Afganistanska vlada, prokomunističke orjentacije, predala je vlast islamskim gerilcima u Kabulu, čime je završen četrnaestogodišnji građanski rat u zemlji.

1999.- Vlada Jugoslavije je podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv zemalja NATO-a zbog neovlaštene upotrebe sile u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

Jadna nevinašca. Baš nam ih žao. Samo što se nismo rasplakali.

2001.- Američki multimilijunaš Dennis Tito postao je prvi svjetski turist u svemir. Poletio je ruskom letjelicom Sojuz TN-32,  u orbiti je proveo sedam dana, a cijelo putovanje platio je 20 milijuna dolara.

Bagatela. Mogao je tom lovom jedan dan nahraniti beogradski pašaluk.

2003.- Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma potpisao je zakon o zabrani medijske cenzure.

Bivšem Sovjetskom bloku ne treba cenzura. Koliko su nas informisali, tamo imaju efikasnija sredstva: jal’ metak u čelo, jal eksploziju na auto upaljač.Neki tvrde posebno je interesantna igra maleckih Černobilja.

2003.- Ruski svemirski brod “Sojuz”, prva lansirana letjelica sa ljudskom posadom nakon pada američkog šatla “Kolumbija”, uspješno se spojio sa međunarodnom svemirskom stanicom u Zemljinoj orbiti.

2004.- Makedonski političar Branko Crvenkovski izabran je za predsjednika države, u drugom krugu izbora. Bili su to prijevremeni izbori, nakon tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog u avionskoj nesreći.

Reći ćemo da V. Koštunica i D. Ćosić nisu  imali nikakve veze sa avionom Trajkovskog. Prvi je šuplji pravnik, a drugi crvljivi insan pun gnoja. Znači nisu avio-mehaničari.

2004.- Američka mreža CBS u svom popularnom informativno-političkom magazinu “60 minuta” objavljuje fotografije koje otkrivaju zlostavljanje iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib od strane američkih vojnika.

2012.- Preminula je španska pjesnikinja Matilde Camus.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

 

 

 

Sunčeva putanja                                                      Plavo stablo i suton nad Modrom rijekom

 

 

Svetište                                                                                  Noćni svod

 

 

Golo tkanje života                                                  Plavi dan

 

 

Miris proljeća                                                               Vodopad strasti

 

 

 

Naši snovi                                                                 Draži