Proljeće u maju Igra
Tufnice Svilena bjelina
Pogledi Pas
Sedefasti smiraj dana Zimske čarolije Modre rijeke
Proljetni snovi Žuti cvijet
Jesenji kovitlac Kolaž
Nedirnuta priroda Slapovi
Trava i cvijeće Visovi
Zove neki dan Deba. Nešto mu se ona sofra iz đardina ili derdana prisnila. Ne zna ti više one stranske riječi naukovati, zna samo da je bašča sa ljuljaškom neka , kad je on od Mojsija milju nekom nabrajalicom zaradio. E taki mu akšamluci fale.
Taze meze sa sofre, brizle zabiberene i bjeli bubrezi umočeni ,najviše. Ostalo se može nadomjestiti. Namah ga opauči žena.
Ona njegova ni sjedalicom da mrdne , kaže došo vakat kad i ona mora počet vezova se igrati. On se ko merhum obradovao. Pošo se on skidat, a ona njemu šta to radiš bleso jedna, vidiš da je zima, prehladićeš ga. Ja i onako samo na igle i svilene konce mislim, taj tvoj sitni vez, singer šteo mašine, mi naum ne pada.
Ti što si po meni vezo, vezo si. Jas da si dvije tri recke u minusu, kad mi prigusti nadoknadit ćeš, iako si sa roštiljem plaho ograisao, hoćeš se ti fićfirića igrati.
Daj , napišite barem nešto o jednoj jedinoj sofri, mezetu i akšamluku da me želja mine. Natandarite riječi iz onog našeg pojmovnika da ljudi znaju šta je šta.
Za tri minuta eto i Herco :
– Srce mi puca, samo što me ne hekne, daj jednu želju pred ahiret, ono o akšamlucima ispričaj.
Javi se Branka Vojvodić , kaže Oma ne vidi nazvati, i ne samo to, ništa ne vidi, ne mre ništa opaučit bez njene pomoćiali upravo valja niz probavni i u probavni drugu tepsiju furdenjače. Pliva u loju. Sve pita pominje li se to neka sofra.
Lenji samo jecaj kroz slušalicu :
– Brizle.
Jedino se Mojsije ne javlja se, sigurno se stidi i glavom u doksat heknjiva.
Osjećam da se su đardini i đul bašte malo usne otvorili i da se razneženo smješe; bijahu to vremena.
Pristavimo onu našu veseliju; nećemo vam reći koju. Pogađajte, o medenim nekim je riječ. A za kraj jednu dvije tužnije, meraklijske.
Najljubaznije molimo papake, krakane i šupke da se isključe iz ove načrtanije. Imaju svoju , nek u nju blenu. Spala knjiga na pašaluk. Sve nihovo je sušta suprotnost našemu, odnosno ovoj ljubavi i ljepoti.
. Mi ćemo kratko i po običaju okolo kere na mala vrata.
Kad Deba progovori onad znaš da je najmasnije i najdeblje progovorio. Zbog toga ćemo jedan njegov čuveni doktorat djelomično citirati:
Riječ capin nisu ljudi izmislili, nebo ga je poslalo. Capin je višeslojna i višeznačna riječ. Koliko je u toj riječi metafore, ironije i stilskih figura, koliko sadržine to se ne može objasniti tek tako. O tome ću barem još jednu disertaciju napisati.
Capin može ko metal tvrd biti; kad je od metala; a da je od metala jest, ponekad. Taj je geolozima dobar, a oni se samo kamenjem bave. Nije im ovdje mjesto uako vas život nešto biše, to što rde rade daleko od ženskog insana.
Nekad je tupa strana obložena glatkom gumom i čini se tako mehka gumenasta , a nije, više je po svojstu nekom grbu nalik. Taj je capin malo metalan, malo gumenast, može mnogo čemu podlužiti.
Nekad je tupasti dio capina obložen drvetom i poludrvenast, polu metalan je. Taj capin odmah baci, spoj metala i drveta začas se polomi. Metal i drvo loša kombinacija. Previše kruto, bolno i lomljivo.
Mnogi planinari svje capine od drveta prave. Zato drveni capin može ko drvo tvrd biti jer je od drveta. Nisu svi planinari vješte drvodelje. Tada capini liče na topuzine ili tojage.
A metalni ne valja i treba ga baciti; ako zapadne kiša može insanuna munja ili grom strefiti. Dakle ako si planinar ti onaj gumeni ili tojagu prihvati i ka planinama i planinarkama hodi. I nema belaja. Samo frka,cika i vriska.
Najbolji je onaj capin što ima osobine i drveta i ebonita ili tvrde gume. Čvrst ko drvo , baršunast i sjajan ko obenot, bogdicu savitlji, haman ko tvrda guma. To se traži joj , mamo mamice.
Jel capin planinski čekić, jeste. I sam,ga Mojsije malo prije reče vazda na planinu nosi. Jel hoda po planinama? Ide i uzduž i poprijeko, i ubrdo i nizbrdo, i u ravan i u sridu, a moš’ ga zadjenut i zabost i za uho, za pojas, ispod pojasa, na haljinu, ispod haljine, čak i na leđa, ako ne paziš i nečija usta o njeg’ zakači il’ ubacit.
Kad stigneš na kotu, ako se prije toga nisi ulogiro, možeš sasvim slobodno njime kotirati ili logirat. Pa kad se kući vraćaš, opet isto. Minimum dvadeset čertri puta po danu vikenda. Ako je ženska prije puritanka bila, eto ti belaja koji nije belaj, mora se i više.
Deba mili! – zove Frka tiho, ne znamo odakle. Načula ona o čemu se priča,konta Deba.
Šta je,šta se dereš ? – dere se Deba, hem ga u disertaciji prekida, hem mu autoritet ruši
. -Može li Lenji zabiberiti,
-Može, kakvo je to pitanje ,pusti me , jašta će nego zabiberiti, bona,idi pospremite to.
Misli Deba na na mezu i oblizuje se, a i kako do jedne riječi nije došo, ništa skonto nije. I bolje da nije i nikad skontat neće.
-Jesi siguran sto posto za toj besjedu o capinu.
-Dvjesto postim ja i dvaput ako treba.
-Zatim; jel’ capin čekić, jeste. Ima li dva kraja, ima. Jedan oštri i jedan tupi. Jel’ tupan tupom stranom ekser zakucava, jest, zakucava. Kolko će bolan u životu zakucavati to niko živi izbrojiti ne može. U Bosni se to sigurno ne može.
Jel’ oštrom stranom čeprkaš i odvaljuješ, jes čeprkaš i odvaljuješ. A koliko ćeš za života odvaljivati ako si pametan ti mi reci.
Neki će drugi neće ćeprekat il nemaju capina, ili ko crvić ili im gusle i prange strah utjerale sa se ne smije živi čuti, ni pogled ispraviti. Žao mi je ljudi, što smo ih na početku priče izbrisali. Ne može se priča tako lalo njima oteti. Oni profulili bosanski grb pri rođenju.
Neće im otac katil ove lijepe mile Bosne. Majke ne smiju pisnut; samo uzdišu joj mamo mamice. Čujem počele im i seje isto pjevušiti. I eto ti njih čitav život ko puhovi i dole i u glavi.
Jel capin veći od bosanskog grba, skoro da jest. Nije da nije bitno, bolan našta je nešto nalik. Nije važno ni šta je pisac htio rjeti. Bitno šta šta on podrazumjevaje kakav je njemu ćeif i nevolja i šta, gdje i kako se na šta on ukazuje i prislanja, istura i prsi.
Vi se k'o pametni pravite, riječima baratate, pa slušajte i rješite i ovu enigmu:
Capin pet slova ima. Dva plus dva parna i jedno neparno. Ono neparno izbaci, ova dva para šatro složi i šta ti ostane?
Ostane ti bolan ona hevina: haremski cvijet, ako ćemo pravo i lotos haremski, đula đulbašte, bagrem razigrani, jorgovan mirisni, boliglava vatrena, kadifica svilenkasta, ljubićica blažena, karanfil rumeni.
Ostade ti bolan cvijetni đardin prekrasni sneni. I kako taj đardin ne sanjati i u snove i na javi dozivati i dosanjati.
Ostade ti jaro onaj sedefasti brežuljćić, lugasti bregić, vlažna dolinica, jogunasta dulbašta, izvor sevdaha, nježna balada, ples bolero, muzika harmonike; svaka čast Mojsije lave; opjevana i raspjevana, rodnica i nevoljnica, stidnica i opajdara, skrušenica i vragolanka, ali uvijek jedna jedina, neponovljiva,uvijek anamo ona ljubav naša.
Može ona nekad biti i kaharli i tuknuta, može i jad, čemer i bol nostiti, može se svakako ona zvati, al bez nje ti života ne m're biti. Ni u pravo ni u krivo ni u sridu. Kako bi bolan bez nje žena jecala i majku dozivala:
joj mamo,mamice,
a njen bleso cvilio i brundao uh,uh i uh.
Joj, samo kad pomislim na nju ja poludim, hoće mozak da mi pukne, duša da uzleti. Od silnog bola i želje neka milina, punoća me obuzme i hoću da se raspuknem i raznesem u toj milini. Vas butum da se urušim u toj ljubavnici slatkoj milosnoj.
Slušaj ovo i dobro pazi ove riječi o ukusima nje blažene:
Slatka krofnica (dofati se Deba klope nije bilo druge), drhtava ko đigerica, sočni bubrežič, nalik na rumeno srce iz srca, k'o pihtijasto pače, meka ko pohovan mozak, reš brizle (moro Deba malo zamezetiti, ogladnio), ko zvrk bureka, ko sogan dolma, japrak, sarma ili fil paprika, neki pikanto papričice umak, ko baklavica, ružica, mljac kadaif sa grožđicama i sjeckanim orasima, tufahija (Debinim mozgom bajramska i akšamlijska sofra se kotrlja) , krem pita i šampita. Uh ako brojim dalje pregladniću i neću od Mojsija lovu skrajnut. A sevap bi bilo čifu po džepu klepit, to ga najviše boli. Kad sve razdvojiš i nešto u drobove, nešto na grudi našto u skute složiš i posložiš; ostane bi bolan sevdah duše, srce treperavo, mozak raspomamljeni, bubreg razigrani, brizle uzdrhtale, jetra krvava, bijeli bubrezi hrskavi…
(Nabraja i ponavlja ponešto Deba ne možeš ga zaustaviti, pjesnik u njemu proradio ali i debelo ogladnio, očito je; valjda crijeva bubnjaju…)
-Stani bilmezu opogani ljepotu i ogadi nam mezu.
Konzilij se ko fol ljuti,svi zacrvenili ko alava turšija pred zrenje i poglede sakrivaju. Nakvasali ko grb pred đardinsko vrhnovanje i sve im draga i bliska ta licenciae poetika , smisao i suština njihovog života.
Okolo njih grlice lepršaju, miris žutih dunja se širi , na ramena im slijeću i miluju i spiju i snivaju.
Grlica jedna što tren prije je na trn srce svoje nabola da bi pjesmu dragom poslala, poslijednjim treptajima lagano i bolno pjesmu klizi:
– Mito bekrijo ili Jutros mi je ruža procvjetam.
Može bilo koja uspomena iz srcu .
Mama ,vidi ovo!
Autor : Vedad Šabanadžović
Jedini Stvoritelj stvara i daruje .
Prvo je stvorio boje .
Boje su prelijepe , one su život i ljubav.
Univerzum sjaji odom bojama.
I obdario ih mirisom Žena.
Njene zlaćane boje sa utkanim osmijehom sunca dok lutala je baštama višnji
i samo bacila pogled na susjedni đardin jedne trešnje.
Djetinja strast Led se topi
Jesen , to je žena Zvijezda
Velovi sa mirisom žene Dan svjetlosti
Iskrice u sunčanom danu Čari djetinjstva
Putevi i stranputice Velovi i vrtlozi strasti
Ruža i vali Čarolija
Radost i ples Sunčevo milovanje
Razigranost Osunčani ružičnjak
Veloviti dan Cvijeće na žutoj livadi
U srcu nježnost Jesenji nestašluci
Ruža i snovi Ruka ljubavi
Buran život Moja Tišina i sni
*
Pjesma dana
*
Danas je Subota 28. April 2018. godine.
Ovako su se dani postavili:
117 lagano položenu tamo gdje pripadaju, a 248 dana ovog stađuna se nećkaju. Dane ne traba požurivati. Oni to ne vole. Mnogi su se na smrt prevarili svojim srkletom.
Što bi poete rekli: Takar, vako ili ‘nako , nam ne gine.
U prevodu:
Ljudi optimisti, misle njih će sudba poštediti. Jes, kako ne.
Na današnji dan se igramo hronologije sa tankosava taslačenja:
1758.- Rođen je američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825, koji je 1823. proklamovao “Monroovu doktrinu”, sa geslom “Amerika Amerikancima”. Ona je bila izraz težnji sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom američkog kontinenta i potisne evropske sile, posebno namjeru Svete alijanse da nasilno uguši pobune kolonija u Srednjoj i Južnoj Americi protiv Španije i Portugalije.
Zašto hroničari uvijek zaboravljaju da se sve Zapadne doktrine smišljaju za dobrobit arijevaca i kjukluksklanovaca.
1789.- Fletcher Christian pokrenuo je vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posade, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen, kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.
Ovako to izgleda kao simpatična avantura. Međutim kruna paunda , pervrzije i klanja je vrlo krvoločna i osjetoljubiva.
1853.- Umro je njemački književnik Ludwig Tieck.
1874.- Rođen je austrijski prozaist, publicist i dramaturg Karl Kraus.
1878.- Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor, poznat kao Lionel Barrymore, koji se kao dijete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sjedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: “Grand hotel”, “Ostrvo Largo”, “Dama s kamelijama”, “Raspučin i carica”, TV serija “Dr Kilder”.
1918.- Umro je Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. Kao maloljetnik osuđen je na 20 godina teške tamnice. Obolio je od tuberkuloze i umro u tamnici u gradu Terezin u Češkoj, šest mjeseci prije sloma Austro-Ugarske.
1919.- Na Versajskoj mirovnoj konferenciji 32 države, uključujući Kraljevinu SHS, prihvatile su pakt o osnivanju Društva naroda.
1920.- Nakon završetka Ruskog građanskog rata proglašena je SSR Azerbejdžan.
1937.- Rođen je irački političar i bivši predsjednik Iraka Sadam Husein.
1937.- Rođen je američki filmski glumac i redatelj Jack Nicholson.
Dopunićemo redovne hronologe jal’ Abraša ne KUD. jal’ 92, ja'l Metro mahalu , od njih redovno čapamo . Nismo ludi izmišljati historiju ili toplu vodu.
Iscrpniji hroničari kjažu:
John Joseph Nicholson (New Jersey, 22. travnja 1937.), poznatiji kao Jack Nicholson, američki filmski glumac, redatelj, scenarist i producent.
Nicholson je 12 puta bio nominiran za Oscara i osvojio triput (dva puta za najboljeg glumca i jednom za sporednog). Izjednačen je s Walterom Brennanom po broju glumačkih pobjeda kod glumaca (tri), te je ukupno drugi iza Katharine Hepburn (četiri). On je i jedan od dva glumca koji je bio nominiran za Oscara (za glavnu ili sporednu ulogu) u svakom desetljeću od šezdesetih; drugi je Michael Caine.
Osvojio je sedam Zlatnih globusa te 2001. primio Počasnu nagradu Kennedy centra. 1994. je postao najmlađi glumac kojem je Američki filmski institut dodijelio nagradu za životno djelo. Najpoznatiji je po ulogama u filmovima Kineska četvrt, Let iznad kukavičjeg gnijezda, Isijavanje Stanleyja Kubricka, Bolje ne može, Batman Tima Burtona i Pokojni Martina Scorsesea.
Nama šmeka njegova uloga u urnebesnoj tragikomediji apsurda Let iznad kukavičjeg gnijezda.
1939.- Njemački nacistički diktator Adolf Hitler je, pripremajući se za rat, odbacio njemačko-poljski pakt o nenapadanju, sklopljen u januaru 1934, i njemačko-britanski ugovor iz juna 1935.
Bio je to silnik tipa: niko kao on. A Eva ga zvala moj mili Jao Pao. Kako se ne razumijemo u kineski, zvali Vuka posredstvom Tarabića. On nam javio : bilje da ne znate to se dešava svim umobolnicima koji svoje dragane zovu bebicama. Valjda zato što one nose cvijet u kosi , a kod njih se visibaba nikad ne uspravlja.
1945.- Fašističkog diktatora Italije Benita Musolinija su, zajedno s ljubavnicom, dan pošto su ih zarobili, ubili su italijanski partizani u mjestu Donga na obali jezera Komo.
Pa zatim barbarski obješen za noge , zajedno sa poslijednjom ljubavnicom Klarom Petacci.
Tako to „heroji rade“. Šta su čekali, haman , dvadeset pet ani.
1948.- Rođen je Terry Pratchett, engleski pisac naučne fantastike.
1952.- Japan je poslije poraza u Drugom svjetskom ratu vratio suverenitet i nezavisnost stupanjem na snagu mirovnog ugovora, potpisanog u San Francisku 1951.
1969.- Charles de Gaulle (1890.- 1970.), francuski general i državnik, podnosi ostavku na mjestu predsjednika države, zbog neuspjelog referenduma o davanju većih ovlasti regionalnim vijećima.
Kukavica koja je rukovodila pokretom otpora pritiv njemačke nemani iz udobne fotelje u Londonu.Zatim je kukavica pobjegla u London u strahu pred buntom djece cvijeća- Poslije je na prevaru , naredio svoj državnoj sili: policija, vojska , sve siguritee, pride rezervni kadar da potamane djecu čije je jedino bilo bilo : Make love, no war.
1974.- Rođena je španska glumica Penelope Cruz.
1981.-Rođen sarajevski karikaturista , strip crtač, strip art umjetnik , slikar i komparativac književnosti Vedad Šabanadžović.
1992.- Afganistanska vlada, prokomunističke orjentacije, predala je vlast islamskim gerilcima u Kabulu, čime je završen četrnaestogodišnji građanski rat u zemlji.
1999.- Vlada Jugoslavije je podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv zemalja NATO-a zbog neovlaštene upotrebe sile u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.
Jadna nevinašca. Baš nam ih žao. Samo što se nismo rasplakali.
2001.- Američki multimilijunaš Dennis Tito postao je prvi svjetski turist u svemir. Poletio je ruskom letjelicom Sojuz TN-32, u orbiti je proveo sedam dana, a cijelo putovanje platio je 20 milijuna dolara.
Bagatela. Mogao je tom lovom jedan dan nahraniti beogradski pašaluk.
2003.- Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma potpisao je zakon o zabrani medijske cenzure.
Bivšem Sovjetskom bloku ne treba cenzura. Koliko su nas informisali, tamo imaju efikasnija sredstva: jal’ metak u čelo, jal eksploziju na auto upaljač.Neki tvrde posebno je interesantna igra maleckih Černobilja.
2003.- Ruski svemirski brod “Sojuz”, prva lansirana letjelica sa ljudskom posadom nakon pada američkog šatla “Kolumbija”, uspješno se spojio sa međunarodnom svemirskom stanicom u Zemljinoj orbiti.
2004.- Makedonski političar Branko Crvenkovski izabran je za predsjednika države, u drugom krugu izbora. Bili su to prijevremeni izbori, nakon tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog u avionskoj nesreći.
Reći ćemo da V. Koštunica i D. Ćosić nisu imali nikakve veze sa avionom Trajkovskog. Prvi je šuplji pravnik, a drugi crvljivi insan pun gnoja. Znači nisu avio-mehaničari.
2004.- Američka mreža CBS u svom popularnom informativno-političkom magazinu “60 minuta” objavljuje fotografije koje otkrivaju zlostavljanje iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib od strane američkih vojnika.
2012.- Preminula je španska pjesnikinja Matilde Camus.