Blagdani mota i mova /Igrokaz na dan 6.Januar/Siječanj

Danas je Petak  6. januar/siječanj, šesti dan 2023. godine. Do kraja godine ostalo je 359 dana.

Znači već je odletjelo šest dana. Kad prije? Nismo čestito ni odmamurali , ni umočili. Mislimo grlo u rasol.

A ono nema pet dana. vNogiralo se. Otfikareno. I šesti gre zalasku svome.

Nije to ništa , kad dođe nova ,ona još novija , najnovija godina , tek onda ćete pomisliti, zar već.

Oni koji budu te sreće da to mogu uzviknuti. Oni koji ne budu te sreće , biće neke druge sreće, a neki , zapravo mnogi i neće. Oni neće ništa uzviknuti. Oni će zapomagati.Ko da ih neko roštilja. A nije daleko od istinu. U pržunu, insanska koža cvrči ko janjetina na ražnju.

Ko im kriv? Hoće  nacionalistička bagra pljačkat narodsko blago i tlačiti narod!

A opet nećemo ružnijeh rijeći.

Idem nam još jedan Blagdan u susret. Ovaj se slavi u oba etniteta.

Nije kao ona dva sebična Blagdana , koji se slave samo u jednom etnitetu. Na znamo što su ti blagdani taki, pa im se ne slavi u onom drugom etnitetu. Šta vi mislite – imaju li razloga za štrajk. Ili  ih je  neuka  bradata pogan  jednostavno protjerali sa tih dunjalučkih prostora..

Što bi poete rekle:

-Blentovije ne znaju šta rade.

U prevodu:

Prevodilac u nedoumici. Nije mu jasno ko su blentovije, koji blagdani ili koje bradate kreature ima ih hejbet.

Ah, taj mirisni razdiok / Igrokaz na dan 6. Avgust/Kolovoz,

Danas je 6.avgust/kolovoz, 2023. Ljeta Gospodnjeg.

Sa danađnjim 217 dana daun. Ne sumnjajući da će se vratiti ,gluho i ćoravo bi bilo da se ne vrate , predviđamo da do kraja godine ima joj 148 dana.

Joj , jesmo pametni u mirisni  razdiok vas ljubimo, mile grlice.

O onom istovjetnom  do  godine danu još uvijek  ne razmišljamo. Nismo ludi. Treba prvo potrošiti na najnježniji i najljubavniji način dane i noći ove godine.

Konzumirati  onako po bosanski , koliko sati toliko …ćeifa. A šta ste vi mislili. Vjerovatno vam neke takarli stvari pale na neuki um.

Mi jopet, ne mnijemo da treba ponekad  malo  ohanuti.

Ma koga briga za predah.  Predahnuće se tamo gdje se ne umara. Ovdje se može predahnuti samo da bi se opet …, nepredahnulo.

Tražiti predah , a đardin svojom raskošću i milinom mami? Čuvarica njegova čeznutljivim pogledomm poziva?

-Dođi mili , uberi me.

Nema se izbora. Već se zaroniti u đardin , kao u ocean i mahnitati kao dijete  u moru nejuzvišenijih želja.

Prelijepi su ti đardini. Od neba stvoreni. Za dušu i tijelo mirisom i čarolijom okupani.

Uranjajući ne bojimo se grijeha .

Voljeti nije grijeh i nema ograničenja.

Što bi poete rekle:

-Đarini , đardini mili ,  u tebi su svi snovi moji.

U prevod:

-Lipo mi je , ne da mi se buditi,

želim da probuđena ljepota traje i sni,

zauvik jubim te ja.

I još poete  kažu:

Milina je , dušo moja.

Ljubav , ljubav , ah ta ljubav.

Zar vam i za ovo treba prevod? Joj levata ljudi mili.

Aleksa Šantić – Badnje veče

 

Večeri sveta, hoću li te i ja

slaviti pjesmom radosti i sreće?

U mome oku, evo, suza sija,

i moje rane postaju sve veće.

 

Tvoj zlatni pohod i ubogu godi,

i vidi Boga u časima ovim;

Nada mnom samo mrak studeni brodi,

i dušu bije nemirima novim.

 

U pustoj sobi sam, kô sjenka bona,

u sebi slušam zvuk pogrebnih zvona

i stiskam srce jadno i kukavno.

 

Večeri sveta, dođi! Tiho, tiše!

Jer ovdje niko ne čeka te više –

svi moji mili zaspali su davno.


												

Cesar Vallejo – Rastanak sjećajući se na jedno zbogom

 

Na kraju, na koncu, konačno,
vraćam se, vratih se i okončavam se i plačem dajući vam
ključ, svoj šešir i ovo pisamce za sve vas.
Na vrhu ključa je kovina u kojoj smo učili
kako se zlato lišava zlata, i pronalazi se,
na vrhu mog šešira, ovaj jadni mozak, slabo počešan,
i posljednja čaša dima, u svom dramatičnom papiru,
počiva svoj praktični san duše.

Zbogom, braćo sveti petri,
herakliti, erazmi, spinoze!
Zbogom, tužni biskupi boljševici!
Zbogom, vladari u neredu!
Zbogom, vino, koje si u vodi kao vino!
Zbogom, alkoholu u kiši!

I sebi samome istom kažem zbogom,
zbogom formalnom letu miligrama!

Također zbogom, na isti način,
hladnoći hladnoće i hladnoći toplote!

Na kraju, na koncu, konačno, logično,
granice vatre,
rastanak sjećajući se onoga zbogom

 

 

pB


												

Petrarka – Sonet 2

 

Ja zamišljen duh koji se trudi,
Da i korake svoje usporava:
pazeć da ona mesta izbegava
Kud peskom stope ostavljaju ljudi.

No, ko drukčiju zaštitu da stvori:
Onu što svet je primetiti neće?
jer u pokretu ugašene sreće –
Spolja se čita što unutra gori.

I uveren sam: brda i šume
obale, reke… sve zna i razume
Moj život koji tajna je za druge.

Puteve divlje nije tražit lako
Al’ dođe Amor i počnemo tako:
On i ja o tom razgovore duge.


												

Edgar Allan Po – Najsrećniji dan / Lyrics – Prevod na Bosanski jezik

 

 

 

 

The happiest day — the happiest hour

My sear'd and blighted heart hath known,

The highest hope of pride and power,

I feel hath flown.

 

Of power! said I? yes! such I ween;

But they have vanish'd long, alas!

The visions of my youth have been-

But let them pass.

 

And, pride, what have I now with thee?

Another brow may even inherit

The venom thou hast pour'd on me

Be still, my spirit!

 

The happiest day — the happiest hour

Mine eyes shall see — have ever seen,

The brightest glance of pride and power,

I feel- have been:

 

But were that hope of pride and power

Now offer'd with the pain

Even then I felt — that brightest hour

I would not live again:

 

For on its wing was dark alloy,

And, as it flutter'd — fell

An essence — powerful to destroy

A soul that knew it well.

 

 

Najsrećniji dan

 

Najsrećniji dan – najsrećniji sati,

koje još moje srce svelo pamti

uzvišena nada snage i gordosti

osjećam se krasno ali odleti.

 

O snaga!Rekoh li?da! tako bar mislim;

vaj! sad su sve ta osjećanja daleka!

Ti prividi bjehu u danima milim –

nek prolaze, pustite ih neka.

 

Hej, gordosti, kakva to spaja nas sila?

Nek se odsad tuđa čela guše

pod otrovom koji si na mene slila –

smiri se, seni  moje duše!

 

Najsrećniji dan  – najsrećniji sati

koje predosjećam –  kojih se sjećam,

i najdraži  bljesak gordosti i snage,

prošli su, osjećam.

 

Al’ kad bi ta nada gordosti i snage

vratila se s bolom koji duša ova

spozna još onda – ne bih čase drage

doživio snova!

 

Jer na njeno krilo sve je tmurnije

dok je lepršalo – pade

neka bit dovoljno jaka da ubije

dušu što je dobro znade.


												

Tankoćutnost / Igrokaz II na dan 5.Januar /Sječanj

Danas je Četvrtak  5.Januar /Sječanj i igrom slučaja  5. dan 2023. Do kraja godine preostalo je još  okruglo 360 dana.

Reko bi čo'ek guta dana . A nije ! Vrlo je  tanježno. Biće još tanje, koliko sutra.

A oni nama o tankoćutnosti. Kao da znaju šta je to. Da znaju, ne bi im pučanstvo svake sekunde mater spominjalo. Ne po dobru, već po vrećama opljačkanog narodskog zlata i po zlu. Što jes, jes podne tu i neka grublja , takarli  psovka.

Sočna , onako po bosanski. Vrlo opisna i slikovita, da se muževi tih majki u grobu okreću ko ringišpil. A mnogi od tih grobara su za života zaslužili još veće psovke. A ovi živi ni mukajet. Kako će kad su svi hadumi i licemjeri.  Da nisu takvi, vaspitali bi djecu , pljačkašku nacionalističku bagru, kako treba, a ne da budu zlotvori i pogančeri.

Zloća i pokvarenost im utisnula žig na lice i u oči. Pogledajte ih malo bolje. Da ih čovjek ne zna, smilovo bi im se i udjelio sadake. Izgledaju kao pravi pravcati garibi. A i jesu,vjekovna gladež isirotinja. Misle da  vjekovnu glad očeva svojih  mogu utoliti na brzaka, kroz očiglednu neljudskost i pljačke.

Ne ide to tako. Prazne im i zrikave oči. Lijeni do neobrijanosti. Usne stiskali od gladi i sada ih nemaju.

Ništa doborga od njih čo'eku ne može zapasti. Žao nam njihove djece.  nisu djeca kriva što su im roditelji bezvrijedni i morbidni insani.Neće tu jadnu djecu  imati ko ljudskosti učiti. Voljeli bi da nismo u pravu, i da ispadnu na dobro.

Ali kako odrastaju vidimo da smo u pravu. Nekažnjeno ubijaju, siluju i počinju da pljačkaju.

A gdje su oni , koji su sebi uzeli za pravo da ureduju i dijele moralne i socijalne pridike ostatku dunjaluka. Oni takozvani učeni, jal popovi, jal fratri, jal ilmije. Tikve sa pljačkaškom bagrom sada ,jer dobijaju mrvice sa trpeze silnika. I u uzlove  sa Ebu Lehebom pušu.

A znate li šta biva sa Ebu Lehebom , ženom njegovom i onima koji sa njima tikve sade?

Nešto vrlo strašno i pakleno.

Što bi poete rekle:

Svo dobro je od Boga. Svo zlo je od zla oca i zle matere.

U prevodu:

Tronacinalistička pljačkaška pogan je nagrabusila ko i svaka pogan. Čeka ih pržunsko roštiljanje. Ali  mala razlika. U pržunu su ljudi stoka za roštilj.

Dobar nam ovaj prevod. Još kad bi nekoga uplašio, bio još bolji. A hoće. Protokom vremena tijelo samo od sebe počinje osjećati jal hladovinu , jal paklenu vrućinu. Sreća njihova, putnici za pržun imaju u vlasti sve klinićke centre u Bosni. neka valjaće im. Kako kome i kako kad.

Bleki – Dani lepršaju

 

Već je hejbet  dana  odlepršalo.

Skoro neprimjetno  .

Svi su oni prepijepi za življenje.

Mnogi insani ih neuko ne shvataju i ne vide tako.

Mnogi im se pridruže u nestajanju.

Dani ih zvaraju, ali se svake godine vraćaju.

Šta biva sa insanima?

Dočekaju li pravi  i konačni socijalizam ili komunizam?

Svakome po zasluzi. Nema tu cile mile.

I još nešto !

Ljudi se bune jer misle da je odabir putnika sa ovog dunjaluka na drugi,

nasumičan, haotičan.

Malo sutra!

Neko nije dostojan ovozemaljskog života i treba ga skrajnuti.

Neko neće biti dostojan i njega treba nestati da ne pravi nered.

Nekome bi življenje donijelo toliko tegoba i tragike da ga je bolje poštedjeti.

Neko bi sebi ili bližnjem ssvome nasilje  (u)činio , pa ga treba spriječiti.

Sve je u Milosti i Znanju Božijem .

 


												

Radmila Karaklajić – Ciganske pjesme

   Mila Moja

 

Ovaj divni potpuri ciganskih pjesama u uvodnoj izvedbi raspjevane Radmile Karaklajić poklanjam svojim ljubavima gdje god one bile.

Ako se vama dopadnu , hvala vam.

Prevodi  i riječi su suvišni .

Srce osjeti ili ne osjeti ciganski žar,čežnju ,ljubav i bol. 

 

Divan narod.

Oteše im identitet . Rekoše im da su Romi.

I oteše čerge.

 

Bolje da su im dušu oteli.

 

Ali  Usud ima svoje planove.

Skoro trećina dunjalučkog svijeta se skita kao nekad  Cigani.

 

U potrazi za Suncem i pjesmom.

 

Sretno nam bilo.

 

 

 

Vali  Vali luduju  Vesna Morena S.

 

Kada u potpuriju počne da se javlja sintetika ,to je kraj našeg izbora.